Jedna je od važnih uloga našeg imunološkog sustava raspoznavanje vlastitog od tuđeg. Pod utjecajem autoimunih bolesti imunološki sustav gubi tu sposobnost te se okreće protiv stanica vlastitog organizma. Protutijela koja napadaju stanice vlastitog organizma nazivaju se autoprotutijela. Ona mogu napadati stanice više različitih organa u tijelu ili samo pojedini organ.
Ovisno o organima koji su pod napadom autoprotutijela, variraju i simptomi autoimunih bolesti. Najčešći su simptomi autoimunih bolesti: osip po koži, bolovi u zglobovima, umor, povišena temperatura i osjećaj slabosti. Zbog takvih nespecifičnih simptoma koji mogu ukazivati na cijeli niz različitih bolesti, liječnicima je otežano postavljanje dijagnoze.
O uzrocima nastanka autoimunih bolesti ne zna se dovoljno. Istraživanja upućuju na to da je predispozicija za razvoj autoimunih bolesti nasljedna, a da pojavu bolesti mogu potaknuti patogeni, poput virusa i bakterija. S obzirom na to da su mehanizmi nastanka tih bolesti još uvijek nejasni, liječenje je najčešće simptomatsko, što znači da se prvenstveno djeluje na smanjivanje izraženosti simptoma bolesti.
Neke su od najpoznatijih autoimunih bolesti:
Pretražite mrežne stranice za dodatne informacije o navedenim bolestima te napravite kratku prezentaciju kako biste i ostale učenike u razredu upoznali sa svojim saznanjima. Jedna od mrežnih stranica na kojoj možete pronaći dodatne informacije jest stranica Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža na kojoj se nalazi Medicinski leksikon (https://medicinski.lzmk.hr/).