Gazivode se kreću na površini vode zbog površinske napetosti.
Zašto ćete prilikom skakanja u more ili u bazen izbjegavati doskočiti trbuhom?
2.2.Ugljikohidrati
Prehrambene namirnice bogate ugljikohidratima
Croissant
Med
Krafne
Narezani integralni kruh
Crvene jabuke
Narezana brokula
Prženi krumpirići
Strukturne formule monosaharida
Glukoza
Fruktoza
Deoksiriboza
Riboza
D - galaktoza
2.3.Lipidi
Lipidi
Masne kiseline u mastima i uljima mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masne kiseline u lancu sadrže ugljikove atome vezane jednostrukim kovalentnim vezama, dok nezasićene sadrže jednu ili više dvostrukih veza. Na sobnoj temperaturi masti se nalaze u krutom agregacijskom stanju i sadržavaju pretežito zasićene masne kiseline, a ulja u tekućem agregacijskom stanju s većinski nezasićenim masnim kiselinama.
Lanci zasićenih masnih kiselina jednoliki su i ravni. Nalazimo ih u mastima jer se lakše pakiraju u čvrstu, jednoliku strukturu.
Na mjestima dvostrukih veza, lanci nezasićenih masnih kiselina su zavijeni. One se ne pakiraju jednoliko kao nezasićene i često su zato u tekućem agregacijskom stanju.
Fosfolipidi
Fosfolipidi u odnosu na masti i ulja imaju jednu fosfatnu skupinu umjesto masne kiseline.
Fosfolipide često shematski prekazujemo s glavom i dva repa. Glava sadrži fosfat koji je topljiv u vodi, a repovi su u vodi netopljive masne kiseline.
Steroidi
Steroidi
Steroidi su raznolika skupina molekula kojima je zajednička građa sastavljena od četiri ugljikovodična prstena.
2.4.Nukleinske kiseline
Otkriće građe molekule DNA
Rosalind Franklin
Snimka molekule DNA dobivene difrakcijom X-zraka
James Watson i Francis Crick
2.5.Proteini
Različite uloge proteina
Keratin je gradivni protein koji nalazimo u koži, dlaci i noktima. Osim krzna životinja izgrađuje i perje, ljuske, rogove, kopita i papke.
Molekule aktina i miozina su proteini koji omogućuju mišićnu kontrakciju.
Hemoglobin je molekula koja prenosi kisik, a nalazimo je u crvenim krvnim stanicama.
Hormon rasta je proteinskog sastava. Navedite neke hormone koji nisu proteini.
Protutijela su veliki proteini oblika slova Y kojima se borimo protiv uzročnika bolesti poput bakterija i virusa.
2.6.Voda i biološki važne organske molekule – znati, razumjeti i primijeniti
2.7.Nastanak i razvoj života na Zemlji
Veliki prasak
Slikoviti prikaz Velikog praska.
Ova mapa je slikovit prikaz svemira u samom začetku njegovog širenja. Žute i crvene mrlje prikazuju mjesta današnjih zvijezda i galaksija.
Sunčev sustav
Sunčev je sustav nastao prije 4,6 milijardi godina zgušnjavanjem velikog međuzvjezdanog oblaka. Većina te mase pod utjecajem gravitacijske sile skupila se u središtu, čime je nastalo Sunce, dok je ostatak spljoštenog diska stvorio planete, asteroide, satelite i komete na različitim daljinama.
Asteroidni pojas, uglavnom metalnog i silicijskog sastava, kruži oko Sunca između putanja Marsa i Jupitera. Udaljeniji Kuiperov pojas veći je od Asteroidnog pojasa i većinom je sastavljen od zaleđenih fragmenata vode, amonijaka i metana. U sastavu Kuiperovog pojasa nalazi se i Pluton, nekad nazivan i devetim planetom.
Osim Sunca, najveći masom planeti su plinoviti divovi. Na slici su uspoređeni i najveći fragmenti Asteroidnog i Kuiperovog pojasa poput Plutona (desno od plinovitih divova).
Struktura Zemlje
Površinski sloj naziva se Zemljina kora, debeo je nekoliko desetaka kilometara i stjenovite je građe (uglavnom minerali građeni od silicija, kisika i aluminija). Kora pokriva tektonske ploče, koje plutaju na dubljim slojevima Zemlje, a čije kretanje uzrokuje potrese, vulkanske erupcije te stvaranje mnogih kopnenih masiva.
Ispod Zemljine kore nalazi se plašt, nakupina slicijevih stijena visoke temperature. Plašt nije u tekućem agregacijskom stanju, iako su zbog povišene temperature omogućena vrlo spora kretanja tektonskih ploča. U središtu se nalazi Zemljina jezgra sastavljena od željeza i nikla. Samo središte jezgre je krutina, dok je vanjski sloj jezgre u tekućem agregacijskom stanju.
Zemljina atmosfera je sloj plinova koji oko Zemlje drži njezina gravitacija. Atmosfera je ključna za razvoj i očuvanje života na Zemlji. Od kojih se plinova sastoji Zemljina atmosfera?
2.8.Na granici živog i neživog
2.9.Kemijska osnova živih bića – znati, razumjeti i primijeniti