Marine dobro nam došli. Recite nam nešto o sebi. Čim se bavite? Dobar dan svima. Ja sam Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu i bavim se geomorfologijom. Recite nam nešto o fjordovima. Što su fjordovi? U koju vrstu reljefa njih svrstavamo? Fjordovi su dugi, uski, duboko uvučeni morski zaljevi nastali glacijalnim procesima. Kao što već znamo glacijalni procesi odnose se na rad ledenih masa, odnosno ledenjaka koji se kreću vrlo sporo. A osim leda sa sobom nose i razne stijene različitih veličina od šljunka do velikih blokova. Kretanjem ledenjaka erodira se podloga i stvaraju se duboke doline koje najčešće izgledaju u obliku slova U. Kao posljedica te snažne erozije neki fjordovi mogu biti duboki do tisuću metara. Otapanjem ledenjaka, izdizanjem morske razine ti su fjordovi postali zaljevi kakve poznajemo danas. Gdje možemo pronaći fjordove? Gdje se oni nalaze na Zemlji? Na sjevernoj hemisferi nalaze se sjeverno od četrdeset devet stupnjeva sjeverne geografske širine, a na južnoj južnije od četrdeset jedan stupanj južne geografske širine. Jedno od najpoznatijih područja po broju fjordova je Norveška gdje ih je oko tisuću i sedamsto. S obzirom da su oni duboko uvučeni zaljevi, mogu biti dugi više od dvjesto kilometara. Neki od njih čak su i pod zaštitom UNESCO-a. Osim Norveške, koja je najpoznatija, fjordovi se nalaze i u brojnim drugim državama poput Čilea, Novog Zelanda, Aljaske, Kanade ili čak na Grenlandu. S obzirom da ih je tako velik broj iskorištavaju li se oni u nekom gospodarskom smislu? Njihov geomorfološki značaj je vrlo uspješno valoriziran s obzirom da su česte turističke destinacije. Na primjer: planinarenje, nordijsko hodanje ili čak s druge strane krstarenje kruzerom po skandinavskim fjordovima. Marine hvala vam što ste došli. Hvala vama. . Transkript: Marine dobro nam došli. Recite nam nešto o sebi. Čim se bavite? Dobar dan svima. Ja sam Marin Mićunović i asistent sam na geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu i bavim se geomorfologijom. Recite nam nešto o fjordovima. Što su fjordovi? U koju vrstu reljefa njih svrstavamo? Fjordovi su dugi, uski, duboko uvučeni morski zaljevi nastali glacijalnim procesima. Kao što već znamo glacijalni procesi odnose se na rad ledenih masa, odnosno ledenjaka koji se kreću vrlo sporo. A osim leda sa sobom nose i razne stijene različitih veličina od šljunka do velikih blokova. Kretanjem ledenjaka erodira se podloga i stvaraju se duboke doline koje najčešće izgledaju u obliku slova U. Kao posljedica te snažne erozije neki fjordovi mogu biti duboki do tisuću metara. Otapanjem ledenjaka, izdizanjem morske razine ti su fjordovi postali zaljevi kakve poznajemo danas. Gdje možemo pronaći fjordove? Gdje se oni nalaze na Zemlji? Na sjevernoj hemisferi nalaze se sjeverno od četrdeset devet stupnjeva sjeverne geografske širine, a na južnoj južnije od četrdeset jedan stupanj južne geografske širine. Jedno od najpoznatijih područja po broju fjordova je Norveška gdje ih je oko tisuću i sedamsto. S obzirom da su oni duboko uvučeni zaljevi, mogu biti dugi više od dvjesto kilometara. Neki od njih čak su i pod zaštitom UNESCO-a. Osim Norveške, koja je najpoznatija, fjordovi se nalaze i u brojnim drugim državama poput Čilea, Novog Zelanda, Aljaske, Kanade ili čak na Grenlandu. S obzirom da ih je tako velik broj iskorištavaju li se oni u nekom gospodarskom smislu? Njihov geomorfološki značaj je vrlo uspješno valoriziran s obzirom da su česte turističke destinacije. Na primjer: planinarenje, nordijsko hodanje ili čak s druge strane krstarenje kruzerom po skandinavskim fjordovima. Marine hvala vam što ste došli. Hvala vama. .