Prisjetimo se onoga što već znamo o najvećim rijekama koje protječu kroz Hrvatsku. Najveća rijeka koja protječe kroz Hrvatsku jest već spomenuti Dunav. Na 188 kilometara svojega toka čini prirodnu granicu Hrvatske sa Srbijom. Na Dunavu se nalazi Vukovar – najvažnija hrvatska riječna luka. Međunarodni je plovni put cijelim tokom kroz Hrvatsku, a preko njega povezani smo u europsku mrežu plovnih putova od Sjevernoga do Crnoga mora i šire. Dunav u Hrvatskoj ima dva važnija pritoka Dravu i Vuku. Sava izvire u Sloveniji, ušće joj je u Srbiji, ali najvećim dijelom protječe kroz Hrvatsku, bilo isključivo, bilo kao granična rijeka Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sava je plovna uzvodno do Siska, a njezini su najveći pritoci u Hrvatskoj Kupa i Una s desne strane te Sutla, Krapina, Lonja i Orljava s lijeve strane. Postoje ozbiljni planovi (projekt Zagreb na Savi) kojima bi se opsežnim zahvatima na riječnom koritu Sava učinila plovnom do Zagreba. Kupa je najdulja hrvatska rijeka koja ima i izvor i ušće u Hrvatskoj. Kupa izvire u Gorskom kotaru, dijelom teče uz hrvatsko-slovensku granicu i ima dva veća pritoka - Dobru i Koranu. Ulijeva se u Savu kod Siska. Na Kupi je, pokraj Ozlja, 1905. godine izgrađena prva hidroelektrana u panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske. Danas je Kupa za velike brodove plovna samo na kratkom dijelu između ušća Odre i svojega ušća u Savu. Drava izvire u talijanskom dijelu Dolomita, a zatim teče kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku. Većim dijelom toka u našoj zemlji Drava je prirodna granica s Mađarskom, a vrlo malim dijelom sa Slovenijom. Međunarodni riječni promet na Dravi odvija se između ušća i riječne luke u Osijeku. Zanimljivo je da je u Dravi pronađeno zlato. Ispiranje zlata na Dravi kao gospodarska djelatnost bilo je prisutno još polovicom 20. stoljeća, a danas se uspješno turistički valorizira. Danas na Dravi u Hrvatskoj postoje tri velike hidroelektrane HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava.. Transkript: Prisjetimo se onoga što već znamo o najvećim rijekama koje protječu kroz Hrvatsku. Najveća rijeka koja protječe kroz Hrvatsku jest već spomenuti Dunav. Na 188 kilometara svojega toka čini prirodnu granicu Hrvatske sa Srbijom. Na Dunavu se nalazi Vukovar – najvažnija hrvatska riječna luka. Međunarodni je plovni put cijelim tokom kroz Hrvatsku, a preko njega povezani smo u europsku mrežu plovnih putova od Sjevernoga do Crnoga mora i šire. Dunav u Hrvatskoj ima dva važnija pritoka Dravu i Vuku. Sava izvire u Sloveniji, ušće joj je u Srbiji, ali najvećim dijelom protječe kroz Hrvatsku, bilo isključivo, bilo kao granična rijeka Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sava je plovna uzvodno do Siska, a njezini su najveći pritoci u Hrvatskoj Kupa i Una s desne strane te Sutla, Krapina, Lonja i Orljava s lijeve strane. Postoje ozbiljni planovi (projekt Zagreb na Savi) kojima bi se opsežnim zahvatima na riječnom koritu Sava učinila plovnom do Zagreba. Kupa je najdulja hrvatska rijeka koja ima i izvor i ušće u Hrvatskoj. Kupa izvire u Gorskom kotaru, dijelom teče uz hrvatsko-slovensku granicu i ima dva veća pritoka - Dobru i Koranu. Ulijeva se u Savu kod Siska. Na Kupi je, pokraj Ozlja, 1905. godine izgrađena prva hidroelektrana u panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske. Danas je Kupa za velike brodove plovna samo na kratkom dijelu između ušća Odre i svojega ušća u Savu. Drava izvire u talijanskom dijelu Dolomita, a zatim teče kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku. Većim dijelom toka u našoj zemlji Drava je prirodna granica s Mađarskom, a vrlo malim dijelom sa Slovenijom. Međunarodni riječni promet na Dravi odvija se između ušća i riječne luke u Osijeku. Zanimljivo je da je u Dravi pronađeno zlato. Ispiranje zlata na Dravi kao gospodarska djelatnost bilo je prisutno još polovicom 20. stoljeća, a danas se uspješno turistički valorizira. Danas na Dravi u Hrvatskoj postoje tri velike hidroelektrane HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava..