Postavlja se pitanje „Kakvu Europu hoćemo?“. Dakle, Ulrich Beck je pisao jednu knjigu, značajni teoretičar, naravno, ljevičar, koji je napisao knjigu „Moć protiv moći u doba globalizacije“. Pa imate veliku raspravu od Habermasa, dakle, on i kao filozof je razmišljao o tom kako će izgledati Europa, to su eseji o Europi, to su vrlo značajne… Tako također, imamo i „Globalizaciju i identitet“ kao biblioteku koja je ovdje u Hrvatskoj izišla i to inicijativom Instituta za globalizaciju i interkulturalno učenje. Tražili smo zapravo na koji način će dakle globalizacija utjecati na pojedine subjekte, tradicionalne kulture, nacionalne identitete, posebnosti, upravo ono što čini temeljni sadržaj kreacije. Jer ako globaliziramo Europu onda smo zapravo stvorili jednu novu jedinicu koja je poligon, globalni poligon za ispitivanje nekih drugih masovnih sadržaja, proizvoda, potreba, uostalom, uostalom, pitanje filozofsko „Što je nama prije - potreba ili proizvodnja?“, ali ako netko snagom tehnološke globalizacije, dakle, oblikuje u našoj svijesti potrebu da potreba u biti odazvala se samo onome što netko proizvodi. Prema tome, pitanje je hoćemo li znati razlikovati kako izgleda svijet. Na primjer, jedan veliki američki autor, zvao se Rifkin, on je također zamišljao Europu, kako, napisao je knjigu „Europski san“. Kako je zamišljao Europu? Europu je zamišljao kao europski san. Znači baš upravo to da se kaže: „naspram Amerike, Europa razvija zajednicu identiteta, nacionalnih subjekata koji stvaraju svoju kulturu i koji sve prinose na stol, europski stol, da se tamo standardizira kao europska vrijednost“. Tu je pitanje i slobode. Nema više takvih manipulacija zbog toga što je osjetio zapravo u Americi na koji način i navodi u svojoj knjizi kako su opisani, jedna anketa u Americi koja je napravljena. Amerikanci su njih 84 %, 82 % izjasnilo se u anketama da vjeruje u Boga, a 94 % je bilo da se sruši Irak. Naprimjer, oni imaju globalni interes. Postavlja se pitanje „Što je globalizacija?“ Globalizacija interes dobro osmišljeni cilj, koji na neki način služi nekim i nečijim interesima, a znate čim interesima služe, služe zapravo interesima svojih vlasnika. Prema tome, pitanje je „Kakav je odnos između globalizacije i identiteta?“. To bi nas sve trebalo zabrinuti i mi moramo imati svijest ili samosvijest, toliko do one krijeposti koja jamči da zapravo ne možemo napustiti sebe, ni u povijesnom ni u kulturnom ni civilizacijskom smislu ni prostornom ni ekološkom pa čak i konačno ne smijemo dopustiti da moći tehnološke globalizacije koja ima svoj softver u svim programima obvlada našom budućnosti jer pitanje je, dakle, budućnost jednog naroda je u biti njegova svijest o vlastitoj budućnosti.. Transkript: Postavlja se pitanje „Kakvu Europu hoćemo?“. Dakle, Ulrich Beck je pisao jednu knjigu, značajni teoretičar, naravno, ljevičar, koji je napisao knjigu „Moć protiv moći u doba globalizacije“. Pa imate veliku raspravu od Habermasa, dakle, on i kao filozof je razmišljao o tom kako će izgledati Europa, to su eseji o Europi, to su vrlo značajne… Tako također, imamo i „Globalizaciju i identitet“ kao biblioteku koja je ovdje u Hrvatskoj izišla i to inicijativom Instituta za globalizaciju i interkulturalno učenje. Tražili smo zapravo na koji način će dakle globalizacija utjecati na pojedine subjekte, tradicionalne kulture, nacionalne identitete, posebnosti, upravo ono što čini temeljni sadržaj kreacije. Jer ako globaliziramo Europu onda smo zapravo stvorili jednu novu jedinicu koja je poligon, globalni poligon za ispitivanje nekih drugih masovnih sadržaja, proizvoda, potreba, uostalom, uostalom, pitanje filozofsko „Što je nama prije - potreba ili proizvodnja?“, ali ako netko snagom tehnološke globalizacije, dakle, oblikuje u našoj svijesti potrebu da potreba u biti odazvala se samo onome što netko proizvodi. Prema tome, pitanje je hoćemo li znati razlikovati kako izgleda svijet. Na primjer, jedan veliki američki autor, zvao se Rifkin, on je također zamišljao Europu, kako, napisao je knjigu „Europski san“. Kako je zamišljao Europu? Europu je zamišljao kao europski san. Znači baš upravo to da se kaže: „naspram Amerike, Europa razvija zajednicu identiteta, nacionalnih subjekata koji stvaraju svoju kulturu i koji sve prinose na stol, europski stol, da se tamo standardizira kao europska vrijednost“. Tu je pitanje i slobode. Nema više takvih manipulacija zbog toga što je osjetio zapravo u Americi na koji način i navodi u svojoj knjizi kako su opisani, jedna anketa u Americi koja je napravljena. Amerikanci su njih 84 %, 82 % izjasnilo se u anketama da vjeruje u Boga, a 94 % je bilo da se sruši Irak. Naprimjer, oni imaju globalni interes. Postavlja se pitanje „Što je globalizacija?“ Globalizacija interes dobro osmišljeni cilj, koji na neki način služi nekim i nečijim interesima, a znate čim interesima služe, služe zapravo interesima svojih vlasnika. Prema tome, pitanje je „Kakav je odnos između globalizacije i identiteta?“. To bi nas sve trebalo zabrinuti i mi moramo imati svijest ili samosvijest, toliko do one krijeposti koja jamči da zapravo ne možemo napustiti sebe, ni u povijesnom ni u kulturnom ni civilizacijskom smislu ni prostornom ni ekološkom pa čak i konačno ne smijemo dopustiti da moći tehnološke globalizacije koja ima svoj softver u svim programima obvlada našom budućnosti jer pitanje je, dakle, budućnost jednog naroda je u biti njegova svijest o vlastitoj budućnosti..