zakonom utvrđeno područje koje čini središnje gradsko naselje te ostala naselja u njegovoj okolici koja su funkcijski povezana s gradom
dio ribarstva koji se bavi uzgojem vodenih organizama (ribe, mekušci, rakovi, morske alge) u morima ili kopnenim vodama; kad se taj umjetni uzgoj obavlja u morima upotrebljava se i naziv marikultura
najveća tropska kišna šuma i područje najveće bioraznolikosti na Zemlji
najveća morska struja na Zemlji, kruži oko Antarktike južnim rubom Atlantskog, Indijskog i Tihog oceana (približno između 40°i 60° južne geografske širine) u smjeru kretanja kazaljke na satu
pretjerana i često neplanska izgradnja objekata za odmor
izgradnja različitih objekata na samoj obali
postupak uklanjanja organskog onečišćenja u otpadnim vodama
zarazna bolest različitih životinjskih vrsta (najčešće obolijevaju biljojedi) prouzročena bakterijom Bacillus anthracis; na zarazu su najprijemljivije koze i ovce, zatim goveda i konji, relativno su otporni svinje i psi, a perad je otporna; može se prenijeti i na ljude; ostali nazivi su antraks i crni prišt
ekoremedijacija s pomoću mikroorganizama
obilježava se 22. travnja u spomen na prosvjede protiv onečišćenja Zemlje na kojima se tog datuma 1970. godine u SAD-u okupilo 20 milijuna ljudi
prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti s malim i nepostojanim prirodnim prirastom prema niskim stopama rodnosti i smrtnosti s malim, ali postojanim prirodnim prirastom
širenje pustinjskog okoliša u sušna ili polusušna područja potaknuto promjenama klime i ljudskim utjecajem
učinak stakleničkih plinova na zagrijavanje atmosfere
metode pročišćavanja temeljene na ekološkim načelima s pomoću poluprirodnih i prirodnih sustava
prirodna meteorološka pojava povezana s promjenama klime u tropima
promjena energetskog sustava prema povećanju udjela obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti
planovi i mjere kojima je cilj uporaba minimalne količine energije uz zadržavanje jednake kvalitete i učinkovitosti
energija koja se dobiva iz biorazgradivih dijelova proizvoda, otpada ili ostataka koji potječu od poljoprivredne proizvodnje ili pojedinih industrijskih grana vezanih za šumarstvo
energija proizvedena pretvorbom Sunčeva zračenja u toplinsku ili električnu energiju
proizvodnja energije korištenjem snage vjetre s pomoću vjetroturbina
arapski naziv za pješčano pustinjsko područje bez biljnog pokrova prekriveno dinama u Sjevernoj Africi; mora imati više od 125 km² vjetrom nanesenog pijeska, a pijesak mora prekrivati barem 20 % površine erga
politika kojom se želi poboljšati struktura stanovništva
ekoremedijacija s pomoću biljaka
zajednički naziv za izvore energije koji su nastajali milijunima godina u Zemljinoj unutrašnjosti od ostataka uginulih biljaka i životinja; fosilna su goriva ugljen, nafta i zemni plin i spadaju u skupinu neobnovljivih izvora energije; glavni element im je ugljik; spaljivanjem fosilnih goriva dobiva se oko 95 % svjetske energije i snažno utječu na globalno zatopljenje
proces stvaranja organske tvari iz ugljikova dioksida i vode s pomoću svjetlosne energije i klorofila u kloroplastima biljnih stanica zelenih biljaka uz istodobno izlučivanje kisika
energija proizvedena iz izvora vruće vode na manjim dubinama i pod manjim tlakom
dio grada nastao kao posljedica segregacije jedne skupine stanovništva
dugotrajna hladna razdoblja u sklopu glacijacije u kojima se kontinentalni led širio od polarnih prema umjerenim širinama; međusobno su odvojeni toplijim razdobljima, ineterglacijalima; nazivaju se i oledbe; u kvartaru je bilo pet glacijala koji su se razlikovali dužinom i jačinom
sjedište međunarodnih institucija koje donose odluke čije se posljedice osjećaju na cijelome svijetu
prekomjeran porast prosječne temperature na Zemlji
odnosi se na cijeli proces skupljanja otpada, njegova prijevoza na uređena odlagališta, razvrstavanja i recikliranja te zbrinjavanja odlagališta
jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika, a urbana je, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina
gradovi u bivšim kolonijama s tradicionalnim četvrtima i onima građenima u europskim arhitektonskim stilovima
lokalna klima grada s izraženim antropogenim utjecajem
urbana područja koja prema izmjerenim temperaturama zraka pozitivno odstupaju od svojeg okružja
puste i ogoljele stjenovite visoravni u Sahari s kojih je vjetar otpuhao rastresito sitnije stijenje te izbrusio i izgladio površinu na kojoj su ostali samo kameni blokovi i krupnije stijenje; arapski naziv za kamenu pustinju
energija koja se koristi prirodnim vodotocima pretvarajući energiju njihova toka u mehaničku ili električnu energiju
pustinje u kojima vlada hladna pustinjska klima (BWk) u kojoj je srednja mjesečna temperatura viša od 18 °C; smještene su daleko od mora ili u kišnoj sjeni
razdoblje dugotrajnih zatopljenja u sklopu glacijacije u kojima je klima bila slična današnjoj ili toplija; nazivaju se i okopnjenja
skupina putnika, trgovaca, hodočasnika i sl. koji (radi uzajamne pomoći i veće sigurnosti) zajednički poduzimaju neko duže putovanje kroz puste, uglavnom pustinjske krajeve; teret nose životinje poput deva, prilagođene terenu kojim se prolazi; uobičajene su u Aziji i Africi
dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli ili intenzitetu klimatskih elemenata koje traju više od nekoliko desetljeća
skup prirodnih i antropogenih sastavnica koje utječu na klimu; sastoji se od atmosfere (zračnog omotača), hidrosfere (oceani i ostale vode), kriosfere (koja obuhvaća sav led na Zemlji) te tla i živog svijeta (biosfera)
mineral crne boje vrlo otporan na visoke temperature, ubraja se među gospodarski najvažnije metale; na istoku Konga nalazi se oko 50 % svjetskih zaliha tog metala; nužan je za proizvodnju gotovo svih elektroničkih uređaja (mobiteli, prijenosna računala, optički kablovi, ali i oružje)
područje razmjerno plitkog morskog dna koje okružuje kontinente, najčešće do dubine od 200 metara
najvažniji međunarodni dokument o suzbijanju širenja pustinja; prihvaćen je u Parizu 17. lipnja 1994. godine, a dan donošenja konvencije obilježava se kao Dan suzbijanja širenja pustinja
dokument donesen na Petnaestoj konferenciji država potpisnica UNFCCC-a u Kopenhagenu 2009. godine; to je bio najveći skup predsjednika država i vlada u povijesti Ujedinjenih naroda na kojem je trebalo odrediti globalnu klimatsku politiku za 21. stoljeće; dogovorom je predviđeno da razvijene države do 2050. godine trebaju smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 80 % u usporedbi s 1990. godinom, a smanjenje emisija zemalja u razvoju trebalo bi biti između 15 i 30 %
brod velikoga kapaciteta specijaliziran za krstarenja
oblik gospodarstva u kojemu se tradicionalan pristup proizvodnji temeljen na načelu uzmi-napravi-konzumiraj-baci nastoji zamijeniti novim načelom uzmi-napravi-popravi-obnovi-recikliraj-ponovo upotrijebi
biljke koje su se prilagodile životu u sušnim područjima ili fiziološki nepovoljnim staništima s pomoću mehanizama za sprečavanje gubitka vode ili za spremanje raspoložive vode
dokument donesen na Trećoj konferenciji država potpisnica UNFCCC-a u Kjotu 1997. godine; u prvom, neobvezujućem razdoblju (2008. – 2012.) protokol propisuje globalno smanjenje emisije stakleničkih plinova od 5,2 % u odnosu prema 1990. godini, ali samo za razvijene države; u drugom, obvezujućem razdoblju (2013. – 2020.) sudjeluje 38 razvijenih zemalja (uključujući sve članice Europske unije)
razdoblje naglog zahladnjenja u Zemljinoj geološkoj prošlosti tijekom kojeg se zaleđuju velika područja, nastaju ledenjaci i intenzivne glacijalne erozije; naziva se i glacijacija
vlada u Europi od 1430. do 1850. godine; tijekom tog razdoblja dolazi do iznenadnih, jakih zahladnjenja, učestalog zamrzavanja mora i riječnih tokova te do jačanja vjetrova iz sjevernog kvadranta
gradovi s više od 10 milijuna stanovnika i mnogim funkcijama
velik i složen građevinski ili znanstveni projekt koji se dugo gradi i iznimno je skup, to je građevinski, znanstveni ili tehnološki iskorak
međuvladino tijelo Ujedinjenih naroda osnovano 1988. godine zbog opasnosti od klimatskih promjena; panel objavljuje izvještaje koji nastaju na osnovi analize znanstvenih istraživanja mnogih stručnjaka
postupak uklanjanja krutog otpada iz otpadnih voda.
teorija o zakonitostima u izmjeni klime koje je utvrdio geofizičar, klimatolog i astronom Milutin Milanković
akumulacijski glacijalni reljefni oblik nastao taloženjem materijala koji je na svojemu putu istrošio ledenjak
način prostornoga planiranja gradskog područja prema dominantnim funkcijama
svako obitavalište ljudi
domorodačka plemena u Amazoniji i drugim prašumskim područjima koja nikada nisu ostvarila kontakt s našom civilizacijom; većinom su nomadski poljoprivrednici koji kratko ostaju na jednome mjestu gdje love, skupljaju jestive plodove te uzgajaju kukuruz i grahorice, a nakon toga se sele dalje; ta plemena imaju između 30 i 500 pripadnika i nisu svjesna postojanja vanjskog svijeta
granični dio između kopna i mora i prostor na kojoj ljudi grade rade naselja i luke te razvijaju različite gospodarske djelatnosti
grad u kojemu se povećava kvaliteta, uključujući ekološku, kulturnu, političku, institucionalnu, socijalnu i ekonomsku komponentu bez opterećivanja budućih generacija narušavanjem prirodnih elemenata ili povećanjem financijskih davanja
turizam koji se razvija vodeći računa o trenutačnim i budućim utjecajima na gospodarski razvoj, društvene promjene i okoliš
naziv za postupak vađenja nafte i plina iz mora i oceana, ponekad i jezera
dio kopna uvijek okružen morem ili vodom
sve vode koje sadržavaju tekući ili kruti otpad
temeljni međunarodni sporazum o smanjenju globalnog zatopljenja i pomoći u borbi s posljedicama klimatskih promjena; sporazum je postignut 1992. godine u Riju de Janeiru na sastanku na vrhu UN-a posvećenom okolišu
područje gdje su najintenzivniji sudari litosfernih ploča; taj rubni dio Pacifičke litosferne ploče je najnestabilniji dio našeg planeta u kojem se nalazi 450 aktivnih vulkana ili oko 75 % svih vulkana na Zemlji
metoda određivanja starosti uzorka na temelju orijentacije magnetskih polova
urbani prostor s održivim ekonomskim razvojem i poboljšanjem kvalitete života na temelju ulaganja u ljudski i društveni kapital i infrastrukturu, posebice informacijsko-komunikacijsku, kako bi se najbolje iskoristili postojeći i novi resursi da bi se gradske usluge učinile djelotvornijima
dokument donesen na Dvadeset i prvoj konferenciji država potpisnica UNFCCC-a u Parizu 2015. godine koji propisuje zadržavanje prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te smanjenje emisije stakleničkih plinova od 40 %.; istodobno će nastojati da se taj porast ograniči na 1,5 °C; stupio je na snagu 2016., a njegova provedba treba početi do 2020. godine; u trenutku stupanja na snagu uvjete za pristupanje sporazumu imalo je više od 55 država (koje bile odgovorne za najmanje 55 % globalne emisije), a sve članice Europske unije ratificirale su sporazum
skupina plemena patuljastog rasta koja žive u tropskim kišnim šumama u zavali Konga
geološka epoha u razdoblju neogena i eri kenozoika; trajao je od prije 2,588 milijuna do prije 11 550 godina
vlažno klimatsko razdoblje u dijelovima Zemlje koji nisu bili pod ledenim pokrovima tijekom pleistocena
sustav mjera i djelovanja koje provodi neka država, a koje su usmjerene usklađivanju njezine demografske slike (broj, struktura i razmještaj stanovništva)
politika kojoj je cilj povećanje broja stanovnika
gibanje Zemlje pri kojem se Zemljina os giba poput zvrka; Zemljina os obilazi oko normale na ravninu ekliptike u razdoblju od 25 800 godina (Platonova godina); posljedica je toga da Sjeverni nebeski pol putuje među zvijezdama, a na mjestu gdje je danas Sjevernjača, zvijezde se izmjenjuju
oblik prometa koji se odnosi na mirovanje vozila, tj. na mogućnost parkiranja
skup svih prometnih mreža na jednom području, a koje su u funkciji prostorne organizacije
područje na Zemlji koje, zbog oskudice vlage te male ili nikakve količine padalina, odlikuje izrazita aridnost te vrlo oskudna ili nikakva vegetacija
politika koja je usmjerena ujednačenijoj naseljenosti države
politike kojima se nastoji usporiti porast broja stanovnika
granično polusušno područje u Africi između Sahare na sjeveru i plodnijeg područja Sudana na jugu
promjena mjesta boravka (prebivališta) bez obzira na udaljenost; unutarnje migracije stanovništva su oblik prostorne pokretljivosti čije je polazište i odredište unutar granica jedne države; vanjske migracije su oblik prostorne pokretljivosti stanovništva u kojima je polazište unutar granice, a odredište izvan granica jedne zemlje i pri kojima se mijenja mjesto stalnog boravka ili prebivalište
naziv za šljunkovitu pustinju u zapadnom dijelu Sahare; u istočnom se dijelu Sahare za šljunkovite pustinje koristi naziv reg
prostorni raspored pojedinih skupina stanovništva s obzirom na socijalnu strukturu
bespravno sagrađena naselja kao posljedica naglog i neplanskog doseljavanja stanovništva u gradove; specifična za latinoameričke, azijske i afričke gradove
plinovi koji, sprečavajući izlazno toplinsko zračenje, utječu na porast temperature u atmosferi na sličan način kao što staklo na staklenicima utječe na zagrijavanje staklenika; najzastupljeniji staklenički plinovi su vodena para i ugljikov dioksid; bez prirodnog djelovanja stakleničkih plinova Zemlja bi bila prehladna za život
područje rijetke ili povremene naseljenosti; često se naziva i demografskom pustoši
ciklička promjena intenziteta Sunčeva zračenja koje stiže do Zemlje i prosječno traje jedanaest godina; utvrđena je povezanost između smanjenja broja Sunčevih pjega tijekom ciklusa i pojave ledenih doba na Zemlji
veliki vulkan koji je eruptirao vulkanskim indeksom eksplozivnosti (VEI) od 8, što je najveća zabilježena vrijednost na indeksu; to znači da je količina ležišta za tu erupciju veća od 1000 km³
stalna područja visokog tlaka na prijelaznom području između tropa i područja umjerenih geografskih širina
međunarodni učenički pokret, učenici petkom ne pohađaju nastavu nego prosvjeduju tražeći od političkih vođa veći angažman u borbi protiv klimatskih promjena i uporabu obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva; poznat je i pod nazivom Petak za budućnost (engl. Fridays for Future – FFF)
gusta crnogorična šuma hladnih sjevernih područja
znanost o razvoju i primjeni alata, strojeva, materijala i procesa u proizvodnji određenoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti
različite opasne pojave, ljudske aktivnosti, opasne tvari ili opasni uvjeti proizvodnje koji mogu uništiti imovinu, utjecati na zdravlje i izazvati smrt, izazivaju društvene i ekonomske poremećaje te negativno utječu na okoliš
oblik prometa koji teče kretanjem vozila po prometnicama
sedimentna stijena nastala vezanjem tila; slabo vezani morenski materijal
pustinje u kojima prevladava topla pustinjska klima (BWh) u kojoj je srednja mjesečna temperatura viša od 18 °C; smještene su u područjima suptropskih maksimuma, uglavnom između 20° i 33° sjeverne i južne geografske širine
najstarija sačuvana biljna zajednica (biom) na Zemlji; takve šume rastu u području oko ekvatora gdje prevladava utjecaj prašumske klime; srednja temperatura je između 20 i 29 °C, a prosječna godišnja količina padalina između 1500 i 4000 mm; te šume odlikuje zonalan raspored vegetacije (vegetacija na katove)
biom koji se prostire u područjima u kojima je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom; u tundri rastu lišajevi i mahovine
kemijski spoj u kojem su dva atoma kisika vezana dvostrukom vezom na jedan atom ugljika (O=C=O); pri standardnim uvjetima to je plin bez boje i mirisa, teži od zraka; dobro je topljiv u vodi; to je najzastupljeniji antropogeno uvjetovani staklenički plin koji uzrokuje 63 % globalnog zatopljenja
grad koji razvija posebne programe i strategije koji će pomoći ranjivim skupinama stanovništva kako bi se smanjila njihova marginaliziranost
urbano područje gradova s više od 100 000 stanovnika koji se mogu koristiti Mehanizmom integriranih teritorijalnih ulaganja Europske unije za razdoblje 2014. –2020. godine uvedenim radi jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja
odrednica prirodnog kretanja stanovništva koja pokazuje kolika je prosječna starost stanovništva neke zemlje te koliki je očekivani životni vijek, tj. stupanj starenja stanovništva
posljednji glacijal u Alpama; počeo je prije 70 000 do 60 000 godina, a potpuno je završio prije 11 700 godina
mreža prirodnih ili poluprirodnih zelenih prostora (zelena infrastruktura) te vodenih površina (plava infrastruktura)
nije posebna vrsta turizma nego se pojam odnosi na primjenu ekoloških standarda i načela održivosti u svim turističkim granama
obilne i kratkotrajne svakodnevne padaline koje u žarkom pojasu nastaju poslijepodne, a uvjetovane su Sunčevom kulminacijom (zenit)