Učitavanje

2. Globalizacija mijenja prostorne identitete

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • Naučit ćete analizirati utjecaj globalizacijskih procesa na suverenitet država.
  • Naučit ćete objasniti nastanak antiglobalizacijskih grupa i pokreta.
  • Naučit ćete analizirati utjecaj globalizacijskih procesa u suvremenome svijetu na očuvanje nacionalnih identiteta (utjecaj medija, glazbe, kulture, sporta, filmova i dr.).
#1 Zadatak

U sljedećem zadatku razvrstajte riječi prema uputi. 

Navedena obilježja kulturno-civilizacijskih krugova razvrstajte u odgovarajuće polje. To ćete učiniti tako da kliknete na polje koje želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti. 

materijalna dobra: barokna obilježja   

materijalna dobra: najmanje materijalnih tragova   

materijalna dobra: prvi gradovi   

nositelji: Germani, Slaveni, Ugrofinci                               

nositelji: Grci i Rimljani, Mlečani, Talijani  

nositelji: Osmanlije, Vlasi, Srbi  

religija: katolicizam  

religija: katolicizam, protestantizam, judaizam  

religija: pravoslavlje, judaizam, islam 

Katolicizam, protestantizam, judaizam 
Katolicizam  
prvi gradovi
Osmanlije, Vlasi, Srbi 
Pravoslavlje, judaizam, islam 
Najmanje materijalnih tragova  
Grci i Rimljani, Mlečani, Talijani       
Germani, Slaveni, Ugrofinci 
Barokna obilježja
SREDOZEMNI (nositelji, religija, materijalna dobra)
SREDNJOEUROPSKI (nositelji, religija, materijalna dobra)
JUGOISTOČNOEUROPSKI (nositelji, religija, materijalna dobra)
što je to globalizacija, moramo znati prije svega odrediti tko su njeni vlasnici. Vlasnici globalizacije su multinacionalne kompanije. Oni su stvarni vlasnici globalizacije. Što je njihov cilj? Već smo odavno osjetili što je cilj globalizacije u ovom našem vremenu, a to je da izbrišu granice identiteta, da na neki način globaliziraju svijest da bi svi počeli razmišljati globalno. U tom smislu, globalizacija je osmislila razna sredstva tako da postoji tehnološka globalizacija, to su vam telefoni, to su vam društvene mreže koje donose, netko radi te sadržaje, uostalom svijet se globalizira posredstvom medijskih komunikacija, odnosno, masovnih komunikacija, koje su tehnološki prilagođene tako da se sadržaji stavljaju. A šta je cilj multinacionalnih kompanija kao vlasnika globalizacije? Njihov je cilj penetrirati u prostor. To znači stvarati tržište. Čak im je cilj proizvoditi čovjeka, dakle, kao kupce njihovih proizvoda, kao korisnika proizvoda. Oni traže zapravo korisnike svojih proizvoda, ali ne samo proizvoda, nego svoga programa, svoga načina razmišljanja. Negdje kad smo se poveselili da će Europa biti nova civilizacijska paradigma u odnosu spram globalizacije i globalnoga društva, da će Europa biti zajednica posebnosti, posebnih naroda, posebnih identiteta i kultura, ta stara kršćanska Europa, koja ima svoju tradiciju, ima svoje uporište, ima svoju kulturu, ima svoje vrijednosti. Trebala bi, dakle, tako je zamišljena, u svojoj temeljnoj paradigmi da će Europa standardizirati vrijednosti svake posebne svoje članice i ono što se standardizira na zajedničkom europskom stolu, to bi postale europska vrijednost. Naravno, predmnijeva se da se slijedi te stare, kulturne kršćanske civilizacijske vrijednosti koje ima Europa. Međutim, nažalost, dogodilo se to da ta civilizacijska paradigma Europa kao nova civilizacijska paradigma u odnosu na globalizaciju, je skršena, slomljena. Tko je slomio Europu kao novu civilizacijsku paradigmu? To su moćne multinacionalne kompanije koje su otkupile glas Europe i na neki način žele globalizirati Europu. Čak su uspjeli, mogu reći da Europa više se pretvara u jednu unitarnu zajednicu, da se sve više napuštaju identiteti, da je neki prostor subjekta ili prostor posebnosti ili istosti identiteta, da bi trebao da bi na neki način dovedene u pitanje i već se pojavljuje kod mnogih europskih zemalja otpor prema nasilju koje globalizira, dakle posebnosti u jednu unitarnu zajednicu koja se zove Europa. . Transkript: što je to globalizacija, moramo znati prije svega odrediti tko su njeni vlasnici. Vlasnici globalizacije su multinacionalne kompanije. Oni su stvarni vlasnici globalizacije. Što je njihov cilj? Već smo odavno osjetili što je cilj globalizacije u ovom našem vremenu, a to je da izbrišu granice identiteta, da na neki način globaliziraju svijest da bi svi počeli razmišljati globalno. U tom smislu, globalizacija je osmislila razna sredstva tako da postoji tehnološka globalizacija, to su vam telefoni, to su vam društvene mreže koje donose, netko radi te sadržaje, uostalom svijet se globalizira posredstvom medijskih komunikacija, odnosno, masovnih komunikacija, koje su tehnološki prilagođene tako da se sadržaji stavljaju. A šta je cilj multinacionalnih kompanija kao vlasnika globalizacije? Njihov je cilj penetrirati u prostor. To znači stvarati tržište. Čak im je cilj proizvoditi čovjeka, dakle, kao kupce njihovih proizvoda, kao korisnika proizvoda. Oni traže zapravo korisnike svojih proizvoda, ali ne samo proizvoda, nego svoga programa, svoga načina razmišljanja. Negdje kad smo se poveselili da će Europa biti nova civilizacijska paradigma u odnosu spram globalizacije i globalnoga društva, da će Europa biti zajednica posebnosti, posebnih naroda, posebnih identiteta i kultura, ta stara kršćanska Europa, koja ima svoju tradiciju, ima svoje uporište, ima svoju kulturu, ima svoje vrijednosti. Trebala bi, dakle, tako je zamišljena, u svojoj temeljnoj paradigmi da će Europa standardizirati vrijednosti svake posebne svoje članice i ono što se standardizira na zajedničkom europskom stolu, to bi postale europska vrijednost. Naravno, predmnijeva se da se slijedi te stare, kulturne kršćanske civilizacijske vrijednosti koje ima Europa. Međutim, nažalost, dogodilo se to da ta civilizacijska paradigma Europa kao nova civilizacijska paradigma u odnosu na globalizaciju, je skršena, slomljena. Tko je slomio Europu kao novu civilizacijsku paradigmu? To su moćne multinacionalne kompanije koje su otkupile glas Europe i na neki način žele globalizirati Europu. Čak su uspjeli, mogu reći da Europa više se pretvara u jednu unitarnu zajednicu, da se sve više napuštaju identiteti, da je neki prostor subjekta ili prostor posebnosti ili istosti identiteta, da bi trebao da bi na neki način dovedene u pitanje i već se pojavljuje kod mnogih europskih zemalja otpor prema nasilju koje globalizira, dakle posebnosti u jednu unitarnu zajednicu koja se zove Europa. .
#2 Zadatak

Sljedeći zadatak riješite sparivanjem odgovarajućih pojmova iz desnog i lijevog stupca. To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti.

U lijevom stupcu su navedeni engleski nazivi za riječi koje svakodnevno upotrebljavamo. Povežite ih sa hrvatskim istoznačnicama u desnom stupcu.

blog tjedan mode
chat događaj
e-mail mrežni dnevnik
event zabava
fashion week e-pošta
link poveznica
party čavrljanje
shopping kupovina

Za one koji žele znati više

30. studenog 1999. godine u Seattleu zasjedali su ministri 134 članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi donijeli deklaraciju kojom bi oglasili novu etapu u liberalizaciji svjetske trgovine. Namjera im je bila otvaranje daljnjih pravaca za slobodnu globalnu trgovinu, kao što su agrarno područje i sektor pružanja usluga. U mnogim zemljama naišli su na neodobravanje stanovništva. U Seattleu su počele demonstracije predvođene tisućama sindikalaca iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Pridružile su im se razne grupe i aktivisti kao što su zaštitnici okoliša i anarhisti, kršćani i aktivisti za Treći svijet, feministkinje i seljaci – poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom hrane, borci za građanska prava i zaštitnici potrošača, borci za ljudska prava, protivni genetičke tehnologije i sl. Okupilo se više od 50 000 nezadovoljnih građana. Prosvjed je započela predsjednica američkog sindikata transportnih radnika riječima: “Želite li danas biti bilo gdje drugdje a ne ovdje, u ‘Battle of Seattle’? Mi smo došli da bismo zaustavili ovaj ludi trgovački sustav. Danas ćemo ući u povijesne knjige… Danas ćemo započeti ovaj pohod. Ovo je prvi dan… Naprijed! Marširajmo!”

Nekolicina prosvjednika započela se nasilno ponašati te je intervenirala policija. Konferencija je ipak prekinuta.

Izvor: Kraushaar, W. (2003). Granice antiglobalizacijskog pokreta (online). Nova Istra. Dostupno na: https://www.eurozine.com/granice-antiglobalizacijskog-pokreta/ (6. 1. 2023.)

Procjena znanja

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Europska unija je 2018. godinu proglasila Godinom kulturnog nasljeđa čiji je cilj očuvanje različitih kultura. To je jedan od načina na koji se može očuvati kulturni pluralizam unatoč sve jačem procesu globalizacije.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Transferi pojedinih sportaša primjer su globalizacije sporta.

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene karte.

U sljedećem zadatku označite točne tvrdnje. Dvije tvrdnje su točne.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Uvođenjem eura kao valute, Hrvatska je dio svog suvereniteta podijelila s ostalim članicama Europske unije.

U sljedećem zadatku razvrstajte pojmove/riječi prema uputi.

Označite riječ i nakon toga označite odgovarajući stupac.

Navedeni su pojmovi koji se odnose na efekt globalizacije u razvijenim i slabije razvijenim zemljama.

Oplođuju uloženi kapital.
Ulazak u globalizacijske procese čini ih moćnijima.
Ulazak u globalizacijske procese pretvara ih u zavisne zemlje.
Uz robu i usluge šire i svoj način života (jezik i kultura).
Strani kapital rješava trenutačne probleme, ali dugoročno stvara ovisnost o njemu te iscrpljuje državu.
Prihvaćaju zapadnjački način života.
RAZVIJENE ZEMLJE
SLABIJE RAZVIJENE ZEMLJE

Odabirom točnog pojma u padajućem izborniku riješite zadatak.

Kako se nazivaju pokreti i prosvjedi koji, među ostalim, upozoravaju i na nejednakosti vidljive u tablici? 

2. Globalizacija mijenja prostorne identitete

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • Naučit ćete analizirati utjecaj globalizacijskih procesa na suverenitet država.
  • Naučit ćete objasniti nastanak antiglobalizacijskih grupa i pokreta.
  • Naučit ćete analizirati utjecaj globalizacijskih procesa u suvremenome svijetu na očuvanje nacionalnih identiteta (utjecaj medija, glazbe, kulture, sporta, filmova i dr.).
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 1: IDENTITETI - Ishodi učenja: Učenik analizira utjecaj globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet te navodi primjere nematerijalne i materijalne baštine kao elemenata nacionalnoga identiteta.
    1. Videolekcija 1.1: Nacionalni identitet - Ishodi učenja: Naučit ćete navesti primjere nematerijalne baštine kao elemenata nacionalnog identiteta., Naučit ćete navesti primjere materijalne baštine kao elemenata nacionalnog identiteta., Naučit ćete analizirati uzroke jačanja/slabljenja nacionalizma., Naučit ćete opisati multikulturalnost., Naučit ćete obrazložiti utjecaje multikulturalnosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta., Naučit ćete razlikovati naciju od naroda.
    2. Videolekcija 1.3: Ljudska prava - Ishodi učenja: Naučit ćete usporediti ostvarivanje ljudskih prava na primjerima iz Hrvatske i svijeta danas i u prošlosti., Naučit ćete aktivno sudjelovati u promicanju ljudskih prava., Naučit ćete raspravljati o vlastitome identitetu kao građanina Hrvatske, Europe i svijeta.