Nalazimo se u Zagrebu u Bogovićevoj ulici iz koje krećemo istraživati Sunčev sustav. Sunce je zvijezda srednje veličine i starosti, a nastala je prije četiri milijarde i šesto milijuna godina. Naše Sunce je od davnina privlačilo ljude koji su ga istraživali, ali i umjetnički oblikovali. Ispred nas se nalazi umjetnička instalacija hrvatskog kipara Ivana Kožarića Prizemljeno Sunce. Ova instalacija originalno je bila postavljena na platou ispred Hrvatskog narodnog kazališta tisuću devetsto sedamdeset prve godine. Godinama su je razni vandali uništavali te je instalacija tisuću devetsto devedeset četvrte godine preseljena ovdje gdje se sada nalazimo u Bogovićevu ulicu. Sunce je jedina zvijezda našeg sustava čija jezgra isijava toplinom od nekoliko milijuna stupnjeva Celzija te se u njoj vodik pretvara u helij i pritom se oslobađa energija. Na površini Sunca temperatura je oko pet tisuća petsto stupnjeva Celzija te na njoj opažamo pjege, bljeskove i velike eksplozije. Od zaostalog materijala tijekom stvaranja Sunca nastali su ostali planeti našeg sustava. Pronađimo ih u Zagrebu gdje se skrivaju u umjetničkoj instalaciji koju je dvije tisuće četvrte godine stvorio umjetnik Davor Preis te je nazvao Devet pogleda i spojio je sa Kožarićevim Prizemljenim Suncem. Krenimo u istraživački poduhvat. Nalazimo se u Margaretskoj ulici i ispred nas je replika planeta Merkura. Merkur je najmanji i najbliži planet Suncu koji nema atmosferu. Taj planet, revolucije duge samo osamdeset devet dana, odlikuju velike temperaturne razlike između velikih užarenih dnevnih i vrućih noćnih temperatura. Idemo dalje prema Veneri. Nalazimo se na središnjem zagrebačkom trgu gdje smo pronašli Veneru. Venera je planet koji kao i Merkur nema prirodnih satelita, ali ima vrlo gustu atmosferu sastavljenu od ugljikova dioksida. Zbog te atmosfere na Veneri je prisutan efekt staklenika te s temperaturom od četiristo šezdeset dva stupnja Celzija najtopliji planet Sunčeva sustava. Nalazimo se u Varšavskoj ulici gdje smo otkrili repliku još jednog planeta. To je treći kamenčić od Sunca ili popularno naša Zemlja. Zemlja je planet koji ima atmosferu, ima vodu iz koje se razvio život i stjenovite je građe. Oko Zemlje kruži njezin stalni pratitelj, a to je satelit Mjesec. O Zemlji ćemo više govoriti u narednim interaktivnim videolekcijama, pa nastavljamo potragu za ostalim planetima Sunčeva sustava. Krenimo. Nalazimo se u Tkalčićevoj ulici i otkrili smo planet Mars. Mars je planet koji je nešto manji od Zemlje, ali i hladniji je. Prekriven je crvenom prašinom i zato ga nazivamo Crvenim planetom. Ljudi su od davnina željeli proučavati Mars te su u zadnjim desetljećima poslali mnoge istraživačke misije s ciljem da istraže Mars i u budućnosti da ga čovječanstvo kolonizira. Nalazimo se na zagrebačkoj Šalati gdje smo otkrili Jupiter. Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava koji rotacijom od deset sati najbrže se giba oko svoje osi od svih ostalih planeta. Planet je plinovite građe i okružen je s više od šezdeset satelita. Nalazimo se u zagrebačkom Maksimiru u Račićevoj ulici gdje smo pronašli planet Saturn. Saturn je planet sličan Jupiteru koji zbog zaostalog materijala tijekom stvaranja karakteriziraju mnogi prstenovi. Zbog tih prstenova smatraju ga najljepšim planetom Sunčeva sustava. Nalazimo se u novozagrebačkom naselju Siget gdje smo pronašli planet Uran. Uran je plinoviti divovski ledeni planet koji nakon sudara u davnoj prošlosti se prevrnuo te se kotrljao oko Sunca po svojem ekvatoru. I na kraju našeg putovanja stigli smo u Kozare gdje se nalazi planet Neptun. Neptun je nakon što je Pluton prestao biti planet postao najudaljeniji planet Sunčeva sustava. Vrijeme njegove revolucije oko Sunca iznosi čak sto šezdeset pet zemaljskih godina. Taj plinoviti planet uz velike količine vodika i helija sadržava i vodu, amonijak i metan. . Transkript: Nalazimo se u Zagrebu u Bogovićevoj ulici iz koje krećemo istraživati Sunčev sustav. Sunce je zvijezda srednje veličine i starosti, a nastala je prije četiri milijarde i šesto milijuna godina. Naše Sunce je od davnina privlačilo ljude koji su ga istraživali, ali i umjetnički oblikovali. Ispred nas se nalazi umjetnička instalacija hrvatskog kipara Ivana Kožarića Prizemljeno Sunce. Ova instalacija originalno je bila postavljena na platou ispred Hrvatskog narodnog kazališta tisuću devetsto sedamdeset prve godine. Godinama su je razni vandali uništavali te je instalacija tisuću devetsto devedeset četvrte godine preseljena ovdje gdje se sada nalazimo u Bogovićevu ulicu. Sunce je jedina zvijezda našeg sustava čija jezgra isijava toplinom od nekoliko milijuna stupnjeva Celzija te se u njoj vodik pretvara u helij i pritom se oslobađa energija. Na površini Sunca temperatura je oko pet tisuća petsto stupnjeva Celzija te na njoj opažamo pjege, bljeskove i velike eksplozije. Od zaostalog materijala tijekom stvaranja Sunca nastali su ostali planeti našeg sustava. Pronađimo ih u Zagrebu gdje se skrivaju u umjetničkoj instalaciji koju je dvije tisuće četvrte godine stvorio umjetnik Davor Preis te je nazvao Devet pogleda i spojio je sa Kožarićevim Prizemljenim Suncem. Krenimo u istraživački poduhvat. Nalazimo se u Margaretskoj ulici i ispred nas je replika planeta Merkura. Merkur je najmanji i najbliži planet Suncu koji nema atmosferu. Taj planet, revolucije duge samo osamdeset devet dana, odlikuju velike temperaturne razlike između velikih užarenih dnevnih i vrućih noćnih temperatura. Idemo dalje prema Veneri. Nalazimo se na središnjem zagrebačkom trgu gdje smo pronašli Veneru. Venera je planet koji kao i Merkur nema prirodnih satelita, ali ima vrlo gustu atmosferu sastavljenu od ugljikova dioksida. Zbog te atmosfere na Veneri je prisutan efekt staklenika te s temperaturom od četiristo šezdeset dva stupnja Celzija najtopliji planet Sunčeva sustava. Nalazimo se u Varšavskoj ulici gdje smo otkrili repliku još jednog planeta. To je treći kamenčić od Sunca ili popularno naša Zemlja. Zemlja je planet koji ima atmosferu, ima vodu iz koje se razvio život i stjenovite je građe. Oko Zemlje kruži njezin stalni pratitelj, a to je satelit Mjesec. O Zemlji ćemo više govoriti u narednim interaktivnim videolekcijama, pa nastavljamo potragu za ostalim planetima Sunčeva sustava. Krenimo. Nalazimo se u Tkalčićevoj ulici i otkrili smo planet Mars. Mars je planet koji je nešto manji od Zemlje, ali i hladniji je. Prekriven je crvenom prašinom i zato ga nazivamo Crvenim planetom. Ljudi su od davnina željeli proučavati Mars te su u zadnjim desetljećima poslali mnoge istraživačke misije s ciljem da istraže Mars i u budućnosti da ga čovječanstvo kolonizira. Nalazimo se na zagrebačkoj Šalati gdje smo otkrili Jupiter. Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava koji rotacijom od deset sati najbrže se giba oko svoje osi od svih ostalih planeta. Planet je plinovite građe i okružen je s više od šezdeset satelita. Nalazimo se u zagrebačkom Maksimiru u Račićevoj ulici gdje smo pronašli planet Saturn. Saturn je planet sličan Jupiteru koji zbog zaostalog materijala tijekom stvaranja karakteriziraju mnogi prstenovi. Zbog tih prstenova smatraju ga najljepšim planetom Sunčeva sustava. Nalazimo se u novozagrebačkom naselju Siget gdje smo pronašli planet Uran. Uran je plinoviti divovski ledeni planet koji nakon sudara u davnoj prošlosti se prevrnuo te se kotrljao oko Sunca po svojem ekvatoru. I na kraju našeg putovanja stigli smo u Kozare gdje se nalazi planet Neptun. Neptun je nakon što je Pluton prestao biti planet postao najudaljeniji planet Sunčeva sustava. Vrijeme njegove revolucije oko Sunca iznosi čak sto šezdeset pet zemaljskih godina. Taj plinoviti planet uz velike količine vodika i helija sadržava i vodu, amonijak i metan. .