2.4. Aleksandar Veliki i helenizam

Aleksandar III. je imao samo 20 godina kada je postao kraljem i odmah se pokazao nastavljačem djela svoga oca. Njegovo djetinjstvo i mladost bili su podređeni učenju i stjecanju vještina koje je Filip II. smatrao nužnima za uspješno vladanje.

Razmisli koje su vještine bile nužne za uspješno vladanje i ratovanje.

Aleksandar III. je imao samo 20 godina kada je postao kraljem.

Odmah se pokazao nastavljačem djela svoga oca.

U djetinjstvu i mladosti je učio i stjecao vještina koje je Filip II. smatrao nužnima za uspješno vladanje.

• Razmisli koje su vještine bile nužne za uspješno vladanje i ratovanje.

Već spomenuto Plutarhovo djelo Usporedni životopisi donosi priču o gordijskome čvoru i Aleksandru. Gordijski čvor je prema legendi zavezao na svojim kolima Gordije, osnivač istoimenoga grada u Maloj Aziji. Prema proročanstvu, onaj tko razveže čvor, postat će gospodarom svijeta.

Plutarhovo djelo "Usporedni životopisi" donosi priču o gordijskome čvoru i Aleksandru.

Prema legendi gordijski čvor je zavezao na svojim kolima Gordije.

Gordije je osnivač istoimenoga grada u Maloj Aziji.

Prema proročanstvu, onaj tko razveže čvor, postat će gospodarom svijeta.

Pročitaj/poslušaj što u djelu Usporedni životopisi piše Plutarh.

…zauzevši i grad Gordij, za koji se priča da je postao sjedište drevnog Mide, vidje kola o kojima se mnogo govorilo, čvrsto vezana drenovim likom i ču o tome priču, u koju vjeruju barbari, da je onome tko razriješi čvor suđeno da postane kraljem svega svijeta. Većina autora, dakle, kaže, kako su krajevi čvora bili skriveni i zapleteni toliko mnogo puta između sebe zamršenim zavojima, da je Aleksandar, ne znajući kako da ga razriješi, rasjekao uzao mačem i da su se iz njega tako rasječena pomolili mnogi završeci. Ali Aristobul veli da ga je on sasvim lako razvezao izvadivši iz rude drveni klin koji je držao skupa jarmeni remen i onda pažljivo izvukavši jaram.

Usporedi Plutarhove priče o Aleksandru (kroćenje Bukefala i presijecanje gordijskog čvora): po čemu su dva događaja slična? Koju Aleksandrovu sposobnost Plutarh ističe u obje priče?

Pročitaj/poslušaj što u djelu Usporedni životopisi piše Plutarh.

…zauzevši i grad Gordij, za koji se priča da je postao sjedište drevnog Mide, vidje kola o kojima se mnogo govorilo, čvrsto vezana drenovim likom i ču o tome priču, u koju vjeruju barbari, da je onome tko razriješi čvor suđeno da postane kraljem svega svijeta. Većina autora, dakle, kaže, kako su krajevi čvora bili skriveni i zapleteni toliko mnogo puta između sebe zamršenim zavojima, da je Aleksandar, ne znajući kako da ga razriješi, rasjekao uzao mačem i da su se iz njega tako rasječena pomolili mnogi završeci. Ali Aristobul veli da ga je on sasvim lako razvezao izvadivši iz rude drveni klin koji je držao skupa jarmeni remen i onda pažljivo izvukavši jaram.

Usporedi Plutarhove priče o Aleksandru (kroćenje Bukefala i presijecanje gordijskog čvora):

• Po čemu su dva događaja slična?
• Koju Aleksandrovu sposobnost Plutarh ističe u obje priče?

Jedna od posljedica Aleksandrova djelovanja bila je helenizacija - snažan prodor grčkog jezika i kulture sve do rijeke Ind. Najčešće nenametljivo, ali efikasno Aleksandar je potakao sinkretizam, multikulturalizam, suradnju pa i napredak u osvojenim krajevima. Povezivanje naroda i kultura dovelo je do smanjenja vjerske netrpeljivosti i plemenskih podjela. Potaknute su migracije i nastajanje novih kulturnih središta u Perziji i u istočnome Sredozemlju. Gradovi Antiohija, Pergam, Efez, Smirna i mnogi drugi grade se ili obnavljaju planski. Novi gradovi nastaju na mjestima gdje se križaju trgovački putevi, imaju pravilan tlocrt u kojem se ulice križaju pod pravim kutom i oblikuju gradske četvrti s parkovima, sportskim sadržajima, kazalištima. U gradovima se snažno razvija trgovina koju potiče želja za luksuzom i udobnošću istočnjačkog načina življenja.

Jedna od posljedica Aleksandrova djelovanja bila je helenizacija - snažan prodor grčkog jezika i kulture sve do rijeke Ind.

Najčešće nenametljivo, ali efikasno Aleksandar je potakao

• sinkretizam,
• multikulturalizam,
• suradnju pa i napredak u osvojenim krajevima.

Povezivanje naroda i kultura dovelo je do smanjenja vjerske netrpeljivosti i plemenskih podjela.

Potaknute su migracije i nastajanje novih kulturnih središta u Perziji i u istočnome Sredozemlju.

Gradovi Antiohija, Pergam, Efez, Smirna i mnogi drugi grade se ili obnavljaju planski.

Novi gradovi nastaju na mjestima gdje se križaju trgovački putevi.

Gradovi imaju pravilan tlocrt u kojem se ulice križaju pod pravim kutom i oblikuju gradske četvrti s parkovima, sportskim sadržajima, kazalištima.

U gradovima se snažno razvija trgovina koju potiče želja za luksuzom i udobnošću istočnjačkog načina življenja.

Smatraš li da čovječanstvo treba težiti kulturnoj suradnji i miješanju elemenata različitih kultura? Obrazloži. Je li obrazovanje mjerilo vrijednosti pojedinca u društvu u kojem ti živiš? Objasni svoj stav.

Smatraš li da čovječanstvo treba težiti kulturnoj suradnji i miješanju elemenata različitih kultura?

• Obrazloži.

Je li obrazovanje mjerilo vrijednosti pojedinca u društvu u kojem ti živiš?

• Objasni svoj stav.

Pročitaj/poslušaj što u članku Helenistički svijet piše Jerko Grgić:

Helenistički svijet nije opravdao svoja početna nastojanja, prvenstveno ona Aleksandrova o političkoj ravnopravnosti, prijateljskoj suradnji i povezivanju svih naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Ipak, provodeći politiku povezivanja, Aleksandrovi nasljednici uspjet će tijekom više stoljeća stišati vjerske netrpeljivosti te nacionalne i plemenske podijeljenosti, tako da se u svijest mnogih ljudi usadio pojam čovječanstva kao cjeline. Filozofski pojam građanina svijeta koji su zagovarali kinici, a razradili stoici, Aleksandar Veliki prvi je pokušao ostvariti u praksi. Praktična primjena tog pojma, po prvi put u širim razmjerima, velika je zasluga helenizma.

Jesu li Aleksandrove ideje o prijateljskoj suradnji i povezivanju naroda aktualne i danas? Navedi primjere svjetskih organizacija koje potiču suradnju i povezivanje naroda. Smatraš li se građaninom svijeta? Obrazloži.

Pročitaj/poslušaj što u članku Helenistički svijet piše Jerko Grgić:

Helenistički svijet nije opravdao svoja početna nastojanja, prvenstveno ona Aleksandrova

• o političkoj ravnopravnosti,
• prijateljskoj suradnji i povezivanju svih naroda, religija i svjetonazora u homonoiu,
• jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski.

Ipak, provodeći politiku povezivanja, Aleksandrovi nasljednici uspjet će tijekom više stoljeća stišati vjerske netrpeljivosti te nacionalne i plemenske podijeljenosti, tako da se u svijest mnogih ljudi usadio pojam čovječanstva kao cjeline.

Filozofski pojam građanina svijeta koji su zagovarali kinici, a razradili stoici, Aleksandar Veliki prvi je pokušao ostvariti u praksi. Praktična primjena tog pojma, po prvi put u širim razmjerima, velika je zasluga helenizma.

Jesu li Aleksandrove ideje o prijateljskoj suradnji i povezivanju naroda aktualne i danas?

• Navedi primjere svjetskih organizacija koje potiču suradnju i povezivanje naroda.
• Smatraš li se građaninom svijeta? Obrazloži.

Zajedno s odgojem, Aleksandar je primio i ideju o svojoj predodređenosti za velika, božanska djela. Plutarh spominje da je Aleksandrova majka tvrdila da je njegov pravi otac bog Zeus i sam Aleksandar je bio uvjeren u svoje božansko porijeklo. Postavši gospodarem carstva koje se protezalo od Makedonije do Indije ispunio je sva očekivanja. Sukladno tome, tražio je da ga se tretira kao božanstvo. Proskineza  je bila uobičajena na perzijskome dvoru, ali Grcima se nije svidjelo kad je Aleksandar zatražio da mu se klanjaju, da padaju na koljena ili čelom dodiruju tlo pred njegovim nogama.

Razmisli: što je Aleksandar želio poručiti svojim perzijskim podanicima prihvaćajući običaje perzijskog dvora? Zašto Grcima ti običaju nikako nisu prihvatljivi?

Nakon Aleksandrove smrti započela je nova faza u stvaranju legende. Već su antički autori naglašavali da je Aleksandar stvorio najveće dotad poznato carstvo zahvaljujući svojim vrhunskim vojničkim sposobnostima. Njegova mladost i neočekivana smrt pridonijele su širenju priča o tragičnom osvajaču koji umire ostvarivši ambiciju da zavlada svijetom. Poznato je da je Aleksandar nadahnuo mnoge druge osvajače, a među prvima divio mu se Gaj Julije Cezar. Za vrijeme svog boravka u Egiptu, Napoleon je bio oduševljen Aleksandrijom, još živućom Aleksandrovom ostavštinom.

Aleksandar je uz odgoj primio i ideju o svojoj predodređenosti za velika, božanska djela.

Plutarh spominje da je Aleksandrova majka tvrdila da je njegov pravi otac bog Zeus.

Sam Aleksandar je bio uvjeren u svoje božansko porijeklo.

Ispunio je sva očekivanja kad je postao gospodarem carstva koje se protezalo od Makedonije do Indije.

Sukladno tome, tražio je da ga se tretira kao božanstvo.

Proskineza     je bila uobičajena na perzijskome dvoru.

Grcima se nije svidjelo kad je Aleksandar zatražio da mu se klanjaju, da padaju na koljena ili čelom dodiruju tlo pred njegovim nogama.

Razmisli:

• Što je Aleksandar želio poručiti svojim perzijskim podanicima prihvaćajući običaje perzijskog dvora?
• Zašto Grcima ti običaju nikako nisu prihvatljivi?

Nakon Aleksandrove smrti započela je nova faza u stvaranju legende.

• Već su antički autori naglašavali da je Aleksandar stvorio najveće dotad poznato carstvo. Uspjeh u osvajanjima omogućile  su mu njegove vrhunske vojničke sposobnosti.
• Širenju priča o tragičnom osvajaču koji umire ostvarivši ambiciju da zavlada svijetom doprinjele su Aleksandrova mladost i neočekivana smrt. 

Poznato je da je Aleksandar nadahnuo mnoge druge osvajače.

• Među prvima divio mu se Gaj Julije Cezar.
• Za vrijeme svog boravka u Egiptu, Napoleon je bio oduševljen Aleksandrijom, još živućom Aleksandrovom ostavštinom.