3.3

Protoktisti – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • usporediti stanište i razlike i sličnosti u prilagodbama pojedinih skupina protoktista
  • usporediti razmnožavanje protoktista i njihov utjecaj na čovjeka i okoliš
  • usporediti autotrofni i heterotrofni način prehrane.

Uvod

Prisjetite se što ste naučili o važnosti protoktista za čovjeka i biosferu.
Razmislite i raspravite kakve bi posljedice imao iznenadni nestanak svih protoktista za život na Zemlji.

Uvod

  • Prisjetite se što ste naučili o važnosti protoktista za čovjeka i biosferu te razmislite i raspravite kakve bi posljedice imao iznenadni nestanak svih protoktista za život na Zemlji.

Planktonski protoktisti

Mnogi protoktisti ubrajaju se u plankton.
To su slatkovodni i morski organizmi koji lebde u stupcu vode, tj. nepokretni su ili su preslabi i premali da bi plivali protiv struje.

  • Pretpostavite koje prilagodbe imaju planktonski organizmi za svoj način života, a zatim pogledajte galeriju slika koja prikazuje neke planktonske organizme.

Planktonski organizmi moraju pružati otpor tonjenju.
Ako je površina tijela veća u odnosu na volumen, tijelo pruža veći otpor tonjenju.

  • Proučite graf koji prikazuje odnos između površine i volumena organizma.
  • Objasnite zašto je većina planktonskih organizama mikroskopskih veličina.
  • Koja je uloga različitih nastavaka na tijelu koje imaju mnogi planktonski organizmi?

Planktonski organizmi moraju pružati otpor tonjenju.
Što je površina tijela relativno veća u odnosu na volumen, to će tijelo pružati veći otpor tonjenju.

  • Proučite grafički prikaz na kojem je vidljivo kako se mijenja omjer između površine i volumena organizma s porastom volumena organizma te objasnite zašto je većina planktonskih organizama mikroskopskih veličina.
  • Koja je uloga različitih nastavaka na tijelu koje imaju mnogi planktonski organizmi?
Graf koji prikazuje kako se mijenja omjer između površine i volumena tijela s porastom volumena tijela
Graf koji prikazuje kako se mijenja omjer između površine i volumena tijela s porastom volumena tijela

Neki planktonski organizmi stvaraju različite vrste ulja.
Ulja im služe kao rezerva energije.

  • Prisjetite se kakva je gustoća ulja u odnosu na vodu.
  • Objasnite koja je dodatna važnost ulja za planktonske organizme.
  • Razmislite koja je uloga planktona u vodenim ekosustavima.

Velike plutajuće alge poput smeđih algi iz roda Sargassum žive na granici između zraka i vode.

  • Proučite galeriju fotografija smeđih algi.
  • Navedite jednu njihovu prilagodbu koja im omogućuje da stoje uspravno u vodi.
  • Koja je važnost velikih podvodnih šuma smeđih alga za morske ekosustave?

Neki planktonski organizmi stvaraju različite vrste ulja koja im služe kao rezerva energije.

  • Prisjetite se kakva je gustoća ulja u odnosu na vodu te objasnite koja je dodatna važnost ulja za planktonske organizme.
  • Razmislite koja je uloga planktona u vodenim ekosustavima.

Velike plutajuće alge poput smeđih algi iz roda Sargassum žive na granici između zraka i vode i u njihovu plutanju veliku ulogu ima vjetar.

  • Proučite galeriju slika smeđih algi i navedite jednu njihovu prilagodbu koja im omogućuje da stoje uspravno u vodi.
  • Koja je važnost velikih podvodnih šuma smeđih alga za morske ekosustave?

Stezljivi mjehurići

  • Pogledajte papučicu snimljenu svjetlosnim mikroskopom, a zatim odgovorite na pitanja.

 

  • Navedite sve stanične strukture vidljive na ovoj snimci.
  • Jeste li primijetili naizmjenično stezanje i opuštanje dvaju stezljivih mjehurića?
  • Koja je uloga tih struktura?
  • Što bi se dogodilo kada slatkovodne papučice ne bi imale stezljive mjehuriće?
  • Objasnite zašto praživotinjama koje žive u moru nisu potrebni stezljivi mjehurići.

Cvjetanje voda

Pokus: Istražiti djelovanje umjetnoga gnojiva na rast algi.
Učenici su postavili pokus u kojem su koristili:

  • tri staklenke napunjene vodom.
  • dvije staklenke su napunjene vodom iz obližnjeg jezera.

U jednu od staklenki napunjenih jezerskom vodom dodano je umjetno gnojivo.
Jedna staklenka napunjena je vodovodnom vodom.
Pokus je trajao dvanaest dana.
Svaka tri dana promatrane su vizualne promjene u staklenkama.
Izmjerena je količina otopljenoga kisika u vodi.
Prva tri dana staklenke su izložene svjetlosti.
Zadnja tri dana pokusa nalazile su se u mraku.

  • Promotrite virtualni prikaz toga pokusa.
  • Zabilježite rezultate (vizualne promjene u vodi i izmjerene količine otopljenoga kisika).
  • Odgovorite na pitanja i riješite zadatke.
  1. Koje sve stanične tvorbe prepoznajete promatrajući papučicu na ovoj snimci?
  2. Jeste li primijetili naizmjenično stezanje i opuštanje dvaju stezljivih mjehurića? Koja je uloga tih struktura?
  3. Što bi se dogodilo kada slatkovodne papučice ne bi imale stezljive mjehuriće?
  4. Zašto praživotinjama koje žive u moru nisu potrebni stezljivi mjehurići? Objasnite svoj odgovor.

Cvjetanje voda

Kako bi istražili djelovanje umjetnoga gnojiva na rast algi, učenici jedne škole postavili su pokus u kojem su koristili tri staklenke napunjene vodom.
Dvije su staklenke napunjene vodom iz obližnjeg jezera, a jedna vodovodnom vodom.
U jednu od staklenki napunjenih jezerskom vodom dodano je umjetno gnojivo koje se često koristi u poljoprivredi. Pokus je trajao dvanaest dana. Svaka tri dana promatrane su vizualne promjene u staklenkama i izmjerena je količina otopljenoga kisika u vodi.
Prva tri dana staklenke su izložene svjetlosti, a zadnja tri dana pokusa nalazile su se u mraku.

  • Promotrite virtualni prikaz toga pokusa, zabilježite rezultate (vizualne promjene u vodi i izmjerene količine otopljenoga kisika), odgovorite na pitanja i riješite zadatke.
  1. Koja je važnost staklenke napunjene vodovodnom vodom za pokus?
  2. Objasnite zašto se izgled vodovodne vode nije značajno mijenjao tijekom trajanja pokusa.
  3. Opišite razliku u izgledu vode u staklenki napunjenoj jezerskom vodom u koju je dodano gnojivo i staklenke bez gnojiva devetog dana pokusa.
    Kako objašnjavate tu razliku?
  4. Opišite utjecaj umjetnoga gnojiva na rast algi.
  5. Glavni sastojci umjetnoga gnojiva su dušični spojevi i spojevi fosfora.
    Prisjetite se građe najzastupljenijih organskih spojeva u živim bićima.
    Objasnite zašto su dušik i fosfor važni za alge.
  6. Nacrtajte graf koji prikazuje promjene u količini otopljenoga kisika u sve tri staklenke tijekom trajanja pokusa.
    Graf možete izraditi alatom Meta-Chart.
  7. U kojoj su staklenki prisutna najmanja kolebanja u količini kisika otopljenog u vodi?
    Obrazložite svoj odgovor.
  8. Usporedite količine otopljenog kisika u jezerskoj vodi s dodanim gnojivom deveti i dvanaesti dan.
    Objasnite nagli pad količine kisika.
  9. Što se događalo s algama nakon devetog dana pokusa?
  10. Objasnite na koji način umjetno gnojivo dospijeva u kopnene vode.
  11. Objasnite može li se upotreba umjetnoga gnojiva u poljoprivredi dovesti u vezu s pomorom riba u jezeru.
  12. U uzorcima jezerske vode nalazila se još jedna skupina organizama (osim algi) na čije je ubrzano razmnožavanje utjecaj imalo umjetno gnojivo.
    Koji su to organizmi?

Autotrofi vs. heterotrofi

Dva predstavnika protoktista koji žive u simbiozi su jedna vrsta papučice i jednostanična zelena alga klorela.

  1. Koja je važnost staklenke napunjene vodovodnom vodom za pokus?
  2. Objasnite zašto se izgled vodovodne vode nije značajno mijenjao tijekom trajanja pokusa.
  3. Opišite razliku u izgledu vode u staklenki napunjenoj jezerskom vodom u koju je dodano gnojivo i one bez gnojiva devetog dana pokusa. Kako objašnjavate tu razliku?
  4. Opišite utjecaj umjetnoga gnojiva na rast algi.
  5. Glavni sastojci umjetnoga gnojiva su dušični spojevi i spojevi fosfora. Prisjetite se građe najzastupljenijih organskih spojeva u živim bićima i objasnite zašto su dušik i fosfor važni za alge.
  6. Nacrtajte graf koji prikazuje promjene u količini otopljenoga kisika u sve tri staklenke tijekom trajanja pokusa. Graf možete izraditi alatom Meta-Chart.
  7. U kojoj su staklenki prisutna najmanja kolebanja u količini kisika otopljenog u vodi? Obrazložite svoj odgovor.
  8. Usporedite količine otopljenog kisika u jezerskoj vodi s dodanim gnojivom deveti i dvanaesti dan. Kako objašnjavate nagli pad u količini kisika?
  9. Što se događalo s algama nakon devetog dana pokusa?
  10. Objasnite na koji način umjetno gnojivo dospijeva u kopnene vode.
  11. Objasnite može li se upotreba umjetnoga gnojiva u poljoprivredi dovesti u vezu s pomorom riba u jezeru.
  12. U uzorcima jezerske vode nalazila se još jedna skupina organizama (osim algi) na čije je ubrzano razmnožavanje značajan utjecaj imalo umjetno gnojivo. Koji su to organizmi?

Autotrofi vs. heterotrofi

Dva predstavnika protoktista koji žive u simbiozi su jedna vrsta papučice i jednostanična zelena alga klorela.

  • Po čemu su ta dva organizma međusobno slična, a po čemu se razlikuju?
  • Koju prednost ima papučica koja živi u simbiozi s algama u odnosu na papučice koje žive samostalno?
  • Koju korist od ove simbioze ima papučica, a koju klorela?
  • Navedite primjer protoktista koji može prilagođavati svoj način prehrane ovisno o količini dostupne svjetlosti.

Za kraj…

Protoktisti su dosta raznolika skupina organizama. Jedna od podjela protoktista zasniva se na njihovom načinu prehrane. S obzirom na ono što ste naučili o njihovoj građi i načinu života predložite neke druge načine podjele pripadnika ovoga carstva živog svijeta.

  1. Po čemu su ta dva organizma međusobno slična, a po čemu se razlikuju?
  2. Koju prednost ima papučica koja živi u simbiozi s algama u odnosu na papučice koje žive samostalno?
  3. Koju korist od ove simbioze ima papučica, a koju klorela?
  4. Navedite primjer protoktista koji može prilagođavati svoj način prehrane ovisno o količini dostupne svjetlosti.

 

Za kraj…

Protoktisti su dosta raznolika skupina organizama.
Jedna od podjela protoktista zasniva se na njihovom načinu prehrane.

  • S obzirom na ono što ste naučili o njihovoj građi i načinu života predložite neke druge načine podjele pripadnika ovoga carstva živog svijeta.