Srce i krvožilni sustav
- opisati sastav krvi s obzirom na ulogu koju ima
- opisati krvne grupe i njihovu kompatibilnost prilikom transfuzije
- povezati građu srca s optokom krvi
- usporediti građu i ulogu vena i arterija
- razlikovati najčešće bolesti krvi i krvožilnih organa te načine njihove prevencije.
- povezati promjene u sastavu tjelesnih tekućina s procesima primanja i izlučivanja vode
Uvod
Vjerojatno ste vidjeli osobe koje mjere svoj krvni tlak. Pri tome s izmjerenim vrijednostima često objašnjavaju svoj osjet. Mjeriti tlak samo u trenutku kad se osjećate loše, baš i nije dobra ideja. Naime, u tome vam trenutku nedostaje ona početna točka, referentna vrijednost s kojom ćete usporediti izmjerenu vrijednost. Krvni tlak potrebno je mjeriti u trenutcima kad je osoba normalno aktivna te je razina stresa na srednjoj vrijednosti. Mjerite svoj tlak tijekom tjedan dana u isto vrijeme.
Više informacija o tlaku možete pronaći u: DOS Fizika 7, modul: Međudjelovanje tijela, jedinica DOS- a: Tlak.
Odredite srednju vrijednost svoga krvnog tlaka. Time dobivate referentnu vrijednost koju možete upotrijebiti u slučajevima kada pretpostavljate da vam je tlak nizak ili visok (u odnosu na normalnu vrijednost).
Usporedite svoje rezultate s tablicom prosječnoga krvnoga tlaka ovisno o godinama života.
Tekućina života
Kad vam je neugodno, može se dogoditi da vam se zacrveni lice.
Posljedica toga jest osjet topline.
Što se to tad intenzivno nakuplja u području lica?
Koje je boje?
Kakve veze ima toplina s krvlju?
Krv je tekućina crvene boje.
Ona krvnim žilama kola po cijelome tijelu.
Njezina količina ovisi o spolu, dobi i tjelesnoj masi.
Odrasla, zrela i zdrava osoba u prosjeku ima oko 5 L krvi.
To u pravilu čini 8 % tjelesne mase.
Uloge krvi su višestruke:
- prijenos kisika i ugljikova(IV) oksida
- prijenos hranjivih tvari
- izlučivanje štetnih tvari
- prijenos hormona
- prijenos vitamina
- prijenos mineralnih tvari
- reguliranje količine vode u tijelu
- održavanje temperature
- obrana tijela od virusa i bakterija.
Prisjetite se gradiva o odvajanju sastojaka u smjesi.
Tada ste proučavali postupke kojima se čestice odvajaju na osnovi njihove mase, oblika i gustoće.
Odvajanje krvne plazme od ostalih dijelova krvi pri analizi krvi obavlja se centrifugiranjem.
Postupkom centrifugiranja odvajaju se tekući dio krvi, tj. krvna plazma od krvnih stanica i pločica.
Krvna plazma jest tekućina žućkaste boje koju u najvećemu postotku čini voda (91 %).
U plazmi se nalazi otopljeni natrijev klorid koji ju čini slanom.
Tekućina života
Kad vam je neugodno, može se dogoditi da vam se zacrveni lice. Kao posljedica pojavi se i osjet topline. Što se to intenzivno nakuplja u području lica? Koje je boje? Kakve veze ima toplina s
Krv je tekućina crvene boje koja kola unutar krvnih žila po cijelome tijelu. Ovisno o spolu, dobi i tjelesnoj masi, količina krvi može biti različita. Ipak odrasla, zrela i zdrava osoba ima oko 5 L krvi. U pravilu ona čini 8 % tjelesne mase.
Izračunajte koliko grama krvi imate u svome tijelu.
Krv se spominje u svakodnevnome životu, a i njezina uloga ili moguće opasnosti koje prijete pri dodiru s tuđom krvlju.
Uloge su krvi višestruke:
- prijenos kisika i ugljikova(IV) oksida
- prijenos hranjivih tvari
- izlučivanje štetnih tvari
- prijenos hormona
- prijenos vitamina
- prijenos mineralnih tvari
- reguliranje količine vode u tijelu
- održavanje temperature
- obrana tijela od virusa i bakterija.
Prisjetite se gradiva o odvajanju sastojaka u smjesi. Tada ste proučavali postupke kojima ste mogli odvajati čestice na osnovi njihove mase, oblika i gustoće.
Odvajanje krvne plazme od ostalih dijelova krvi pri analizi krvi obavlja se centrifugiranjem. Pri tome postupku odvajaju se tekući dio, tj. krvna plazma od krvnih stanica i pločica. Krvna plazma jest tekućina žućkaste boje koju u najvećemu postotku čini voda (91 %). U njoj je otopljen natrijev klorid, što krv čini slanom.
Eritrociti su crvena krvna tjelešca.
Njih ima najviše.
Eritrociti žive 120 dana.
U svome sastavu imaju bjelančevine i atom željeza.
U jednoj litri krvi kod žena ima oko 140 g željeza, a kod muškaraca 160 g.
Za atom željeza mogu se vezati CO2 i O2.
Željezo je neophodno za nastanak novih eritrocita.
Ono se dobiva iz hrane ili recikliranjem starih eritrocita.
Najviše željeza imaju sljedeće namirnice: crveno voće (borovnica, brusnica), smokve, soja, grašak, brokula, crveno meso, tuna.
Vegetarijanci kao posljedicu izostavljanja mesa mogu imati smanjenu količinu željeza u krvi.
Leukociti su bijele krvne stanice.
Ima ih više vrsta i razlikuju se po obliku i građi.
Njihova je uloga zaštita organizma od stranih tijela kao što su bakterije i virusi.
Broj leukocita ovisi o zdravstvenome stanju organizma.
Kad je u organizmu virus ili bakterija koji uzrokuje upalu, njihov se broj povećava.
Putem krvi odlaze na mjesto najveće koncentracije uzročnika upale i uništavaju ih.
Trombociti su krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi.
Oni žive oko devet dana.
Kad dođe do ozlijede krvne žile, dolazi do lijepljenja niti bjelančevina, a između njih i trombocita.
Tako se zatvara povrijeđeni dio i onemogućava gubitak krvi.
Vrijeme zgrušavanja ovisi o količini trombocita.
Sad kad znate nešto više o stanicama krvi, imenujte ih na slici.
Crvena krvna tjelešca nazivaju se
Izračunajte koliko bi grama željeza trebala imati odrasla ženska osoba teška 65 kilograma.
Željezo neophodno za nastanak novih eritrocita dobiva se iz hrane ili recikliranjem starih crvenih krvnih tjelešaca. Najveći izvor željeza su namirnice poput crvenoga voća (borovnica, brusnica), smokve, soja, grašak, brokula, crveno meso, tuna. Vegetarijanci kao posljedicu izostavljanja mesa s jelovnika mogu imati smanjenu količinu željeza u krvi.
Bijele krvne stanice ili
Krvne pločice ili
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Optok krvi
Kod kojih ste životinja prvi put opisali pojavu krvotoka?
Razmislite koja je povezanost veličine životinja s potrebom prijenosa tvari kroz njihovo tijelo. Koje se tvari pri tome prenose kroz tijelo? Neke životinje nemaju srce, što u njihovu slučaju preuzima ulogu srca? Imaju li sve životinje crvenu boju krvi? O čemu to ovisi?
Sustav organa za optok krvi čini srce, arterije, vene i kapilare. Krv kroz krvne žile dolazi do svake stanice donoseći neophodne tvari i kisik za normalno funkcioniranje te odnosi nepotrebne i štetne tvari te ugljikov(IV) oksid iz stanica. Kontinuirani optok krvi omogućuje srce svojom aktivnošću: stezanjem i opuštanjem.
Srce
Od koje je vrste tkiva srce izgrađeno? Koji dio živčanoga sustava kontrolira njegov rad? Koja žlijezda utječe na njegov rad?
Pogledajte video o srcu, njegovoj građi i ulozi.
Stezanje i opuštanje srca može se detektirati. Proučite tablicu okvirnoga broja otkucaja srca kod osoba različite dobi i stanja.
| dobna skupina | broj otkucaja u minuti |
|---|---|
| dojenčad do 1. godine | 100 – 160 |
| djeca od 1. do 10. godine | 60 – 140 |
| djeca starija od 10 godina | 60 – 100 |
| odmorna trudnica | 60 – 90 |
| odmorna odrasla osoba | 60 – 70 |
| osoba tijekom vježbe | 90 – 120 |
| sportaš u dobroj kondiciji | 10 – 60 |
Što se događa tijekom života s brojem otkucaja srca?
Kod koga je veći broj otkucaja srca: kod osobe koja se rekreativno bavi sportom ili sportaša dobre kondicije? Što mislite zašto je to tako (sjetite se građe srce)?
Srce se stegne te nakon toga opusti 60 – 70 puta u minuti kod odrasle osobe. Ako se nekomu srce prestane stezati i opuštati, tada se ponovni ritam može postići masažom srca.
Razmislite zašto je pri tome potrebno davati i davati umjetno disanje, odnosno upuhivati zrak u pluća osobe?
Uobičajeni postupak kod odrasle osoba jest dva upuhaja i nakon toga 30 kompresija, pritiska u području srca.
Krvne žile
Kako se nazivaju vrste krvnih žila iz kojih se u laboratoriju vadi krv? Kad popucaju sitne krvne žilice u području npr. lica, što se tada navodi da je popucalo? Koja stanja mogu dovesti do toga poremećaja?
Krvne žile koje odvode krv iz srca nazivaju se arterije. Vene su krvne žile koje dovode krv u srce. Stijenke arterija su deblje od venskih i imaju više mišića od njih. Razlike u njihovu izgledu i građi možete uočiti na slici.
Stezanje mišića kod arterija uzrokuje protjecanje krvi.
Kroz vene krv ne protječe aktivno kao što protječe u arterijama.
Protjecanje krvi kroz vene postiže se stezanjem i opuštanjem stijenki susjednih arterija.
Taj proces protjecanja u nogama potpomažu i mišići.
Vene s unutrašnje strane imaju zaliske.
Arterije to nemaju.
Ti zalisci sprejčavaju kretanje krvi u krivome smjeru.
Stezanje i opuštanje arterija koje se nalaze bliže površini tijela osjećamo kao puls ili bilo.
Čest naziv za arterije jest i žile kucavice, a vene žile dovodnice.
Stezanje mišića kod arterije uzrokuje protjecanje krvi. Krv kroz vene ne protječe aktivno kao u arterijama.
Protjecanje krvi kroz vene postiže se stezanjem i opuštanjem stijenki susjednih arterija. Taj proces protjecanja u nogama potpomažu i mišići. Za razliku od arterija, vene s unutrašnje strane imaju zaliske. Oni sprječavaju kretanje krvi u krivome smjeru. Ako se arterije nalaze bliže površini tijela, stezanje i opuštanje njihovih stijenki osjeća se kao puls ili bilo.
Čest naziv za arterije jest žile kucavice, a vene žile dovodnice. Objasnite od kuda potječu ti nazivi.
Mali i veliki optok krvi
U ljudskome tijelu razlikujemo dva odvojena dijela optoka: mali i veliki. Veliki optok krvi jest optok: srce – organi – srce, a mali optok: srce – pluća – srce.
Promotrite sliku prikaza optoka krvi.
Kad se stegne desna klijetka, krv se iz srca potisne kroz tijelo.
Krv onda odlazi u organe.
Ta je krv bogata kisikom i hranjivim tvarima.
Krv njima opskrbljuje stanice tkiva i organa.
U stanicama se odvija biološka oksidacija.
To je rekacija kisika i hranjivih tvari.
Iz nje nastaje energija te ugljikov(IV) oksid i voda.
Voda se zadržava u organizmu, a ugljikov(IV) oksid prikuplja se u vene.
Vene štetne tvari odvode do srca.
Ta krv ulazi u srce.
Stezanjem lijeve klijetke krv plućnim arterijama odlazi prema plućima.
To je mali optok krvi.
U plućima se tada izmjenjuju plinovi.
Hemoglobin tad otpušta ugljikov(IV) oksid, a prima kisik.
Hemoglobin se nalazi u crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) i služi za prijenos plinova (kisika i ugljikova dioksida).
Krv obogaćena kisikom onda plućnom venom dolazi do srca.
Nakon toga ta krv opet kreće u veliki optok.
Stezanjem desne klijetke krv se potiskuje kroz arteriju u tijelo prema organima. Ta krv bogata je kisikom i zajedno s hranjivim tvarima opskrbljuje stanice tkiva i organa. U stanicama se odvija biološka oksidacija. To je reakcija kisika i hranjivih tvari, uz dobivanje energije nastaje ugljikov(IV) oksid i voda. Voda se zadržava u organizmu, a ugljikov(IV) oksid prikuplja se u vene. One te štetne tvari dovode do srca. Stezanjem lijeve klijetke takva krv plućnim arterijama odlazi prema plućima. U plućima se izmjenjuju plinovi. Hemoglobin otpušta ugljikov(IV) oksid, a prima kisik. Ta krv bogata kisikom plućnom venom dolazi do srca.
Tko tu koga tlači?
Uzmite komad crijeva za vodu i duguljasti balon. Pričvrstite prvo crijevo na slavinu i pustite vodu. Zatvorite drugi kraj crijeva i promotrite što se događa. Sada duguljastomu balonu izrežite kraj kako biste dobili tvorevinu nalik na crijevo. Pričvrstite balon na slavinu, pustite vodu te zatvorite drugi kraj onemogućivši da voda prolazi kroz njega.
Što se događa? Koja je razlika između stijenki crijeva i balona? Krvne žile kod osobe od 25 godina nisu isto elastične kao kod osobe od 50 godina. Što mislite, čije žile su elastičnije? Kako će to utjecati prilikom promjene tlaka krvi?
Sve krvne žile u ljudskome tijelu čine zatvoren sustav. Kroz njih prolazi i protječe krv. Mjereći krvni tlak mjeri se pritisak krvi na stijenke arterija i vena. Stezanje srčanoga mišića uz potiskivanje krvi iz srca u krvne žile naziva se sistola. Dijastola je opuštanje srčanoga mišića. Od tih naziva pojmova potječu i nazivi sistolički i dijastolički tlak.
Promotrite prikaz vrijednosti krvnoga tlaka kod odrasle osobe te odgovorite na pitanja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Ako krvni tlak npr. sistolički prijeđe granicu od 160 mmHg za vrijeme skakanja na trampolinu, treba ići liječniku zbog visokoga tlaka?
Želite li pokušati ponovo?
U kojim se granicama mjeri normalan krvni tlak?
S obzirom na broj otkucaja srca u minuti, što pretpostavljate, vrijedi li taj prikaz i za vrijednosti tlaka kod manje djece?
Tlak krvi u arterijama veći je od tlaka u venama. Naime, srce potiskuje krv u arterije i uzrokuje veći tlak. Normalni krvni tlak iznosi 120/80mm Hg, odnosno prema novim jedinicama 16/10,7kPa.
Doktore, što mi je?
Analizom krvi moguće je otkriti pojedine bolesti. Svaka zdrava osoba ima određenu količinu pojedinih krvnih tjelešaca, stanica ili pločica. Manja odstupanja mogu biti posljedica nekih čimbenika koji dovode do lošijega općeg stanja organizma, kao što su nepravilna prehrana, izostanak fizičke aktivnosti, nedovoljan odmor.
Veća su odstupanja signal liječniku na određene bolesti.
Proučite više o sastavu krvi u člancima o vodi te o krvnoj slici. Zatim prema nalazu krvne slike predložite vrijednosti za pojedine krvne stanice zdrave osobe. Svoj uradak možete prikazati grafički u digitalnome alatu Bubbl.us.
Potražite dodatne informacije od svoga liječnika obiteljske medicine o tome koje su najčešće krvne pretrage te što se s njima nastoji utvrditi.
Bolesti krvožilnoga sustava
Anemija je slabokrvnost.
Ona nastaje zbog nedovoljne količine željeza u krvi.
Zbog nedovoljno željeza ne nastaje dovoljno hemoglobina pa tako ne nastaje ni dovoljno crvenih krvnih stanica.
Što mislite, kako će se osjećati osoba zbog posljedica anemije?
Anemija se liječi unosom namirnica bogatih željezom ili pak željezom u tabletama.
Leukemija je rak krvi.
Osobe imaju povećani broj leukocita, ali oni nisu dozreli.
Takve nedozrele bijele krvne stanice ne mogu obavljati svoju ulogu.
Ne razgrađuju se nakon nekoliko dana (koliko im traje životni vijek), a neprestano se stvaraju nove.
To dovodi do povećanoga broja leukocita u krvi.
Posljedica toga jest nemogućnost obrane organizma od infekcije pa osobe često obolijevaju.
Leukemija se može liječiti presađivanjem zdrave koštane srži s donora na bolesnu osobu.
Hemofilija je bolest zbog koje je otežano ili onemogućeno zgrušavanja krvi.
To je recesivna nasljedna bolest.
Ako osoba naslijedi od oba roditelja gen koji utječe na proizvodnju faktora za zgrušavanje krvi, ona obolijeva.
Ako naslijedi taj gen samo od jednoga roditelja, onda je prenositelj hemofilije, ali ne obolijeva od nje.
Hemofilija može biti slabije ili jače izražena.
Ako je slabije izražena, onda se krv samo teže zgrušava.
Ako je jače izražena, onda se krv uopće ne zgrušava.
Krv se zgrušava u slučaju ozljeđivanja krvnih žila.
To je mehanizam koji sprečava gubitak krvi.
Ako se zgrušavanje dogodi u krvnoj žili, onda nastaje krvni ugrušak ili tromb.
On prolazi kroz veće krvne žile. Ako se ne razgradi, zaustavlja se u krvnim žilama manjega promjera.
Posljedica toga je začepljenje krvne žile i tada okolno tkivo ostaje bez kisika, a povećava se koncentracija ugljikova(IV) oksida.
Promotrite krvne žile (arterije) prikazane na slici.
Na lijevoj je strani zdrava krvna žila, a na desnoj je arterija sa zadebljanim stijenkama.
To je zadebljanje posljedica nakupljanja plaka, odnosno masnoća.
Koji se problem javlja kod protoka krvi na desnoj strani?
Kako će to utjecati na stezanje i opuštanje arterija i kod nastanka bolesti kao što je tromboza?
Hoće li to dovesti do nastanka povišenoga ili sniženoga krvnog tlaka?
Bolesti krvožilnoga sustava
Slabokrvnost ili anemija jest bolest koja nastaje zbog nedovoljne količine željeza u krvi. Kao posljedica manjka željeza ne nastaje dovoljno hemoglobina, a time ni crvenih krvnih stanica.
Što mislite, što će se dogoditi kao posljedica anemije? Kako će se osoba osjećati?
Ta bolest može se liječiti unošenjem na jelovnik namirnica bogatih željezom, a ponekad i željezom u tabletama.
Leukemija se u svakodnevnome životu naziva i rak krvi. Osobe imaju povećani broj leukocita, ali su oni nedozrjeli.
Kao posljedica javlja se nemogućnost obrane organizma od infekcije pa osobe često obolijevaju.
Leukemija je bolest pri kojoj se stvaraju bijele krvne stanice koje nisu dozrele. One ne mogu obavljati svoju ulogu, ne razgrađuju se nakon nekoliko dana (koliko im je pretpostavljeni životni vijek), a neprestano se stvaraju nove. Razmislite o tome koji se simptomi mogu pojaviti kod osoba s leukemijom.
Ta bolest može se liječiti presađivanjem zdrave koštane srži s donora na bolesnu osobu.
Koji ste poremećaj povezan s odsutnošću faktora koji određuju zgrušavanje krvi učili?
Nemogućnost zgrušavanja krvi naziva se
Razmislite koje su situacije moguće opasne za osobe oboljele od leukemije. Kojim se zanimanjima osobe oboljele od leukemije ne bi trebale baviti?
Krv se zgrušava u slučaju ozljeđivanja krvnih žila. To je mehanizam koji sprečava gubitak krvi. Ako u samoj krvnoj žili dolazi do sljepljivanja više krvnih pločica, tj, trombocita, nastaje krvni ugrušak ili tromb. On prolazi kroz veće krvne žile. Ako se ne razgradi, zaustavlja se u krvnim žilama manjega promjera. Posljedica toga jest začepljenje krvne žile. Tada okolno tkivo ostaje bez kisika, a povećava se koncentracija ugljikova(IV) oksida.
Promotrite krvne žile. Lijeva slika predstavlja zdravu krvnu žilu, arteriju, a na desnoj se strani nalazi arterija sa zadebljanim stijenkama kod koje je došlo do nakupljanja plaka, tj. masnoća. Koji se problem javlja kod protoka krvi u arteriji prikazanoj desno? Pretpostavite kako će to utjecati na stezanje i opuštanje arterija i kod nastanka bolesti kao što je primjerice tromboza. Hoće li to u konačnici potaknuti nastanak povišenoga ili sniženoga krvnog tlaka?
Uzroci zadebljanja i otvrdnuća stijenka arterija mogu biti različiti, uvjetovani genetski ili npr. lošim prehrambenim navikama. Aterosklerozna krvna žila teško se vraća u prvobitno stanje, zato je važno djelovati preventivno.
Za kraj…
Već je bilo govora o broju otkucaja srca, odnosno o frekvenciji rada srca. A ona znači da se srce steže i opušta oko 70 puta u minuti. Ipak, točan broj otkucaja ovisi o fizičkoj spremi, stanju tijela, starosti osobe. Koja je poželjna brzina otkucaja, ovisi o više faktora. Neki od njih su što s vježbom želite postići (gubitak kilograma, postizanje kondicije, postizanje maksimalnih mogućnosti).
Postoji formula kojom je moguće izračunati okvirni broj otkucaja srca uzimajući u obzir starost te što se s vježbom nastoji postići. Formula za izračun glasi: 220 – godine starosti daje maksimalnu frekvenciju rada srca. Dobiveni se broj pomnoži s % intenziteta izraženim u brojci.
Kad se počne vježbati, treba odrediti što se vježbanjem želi postići. Primjerice, ako osoba želi postići bolju fizičku kondiciju, povećati izdržljivost i sagorjeti masnoće, potrebno je povećati broj otkucaja srca za 60 do 70 %.
Različite postotke možete vidjeti na slici.
Odredite koliki bi trebao biti intenzitet otkucaja srca pri aktivnosti koja će pospješiti izdržljivost i poticati sagorijevanje masnoća.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Eritrociti su prilagođeni:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Život je čovjeka ugrožen ako izgubi:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Crvene krvne stanice nastaju u:
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Eritrociti su prilagođeni:
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Život je čovjeka ugrožen ako izgubi:
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Voda je izrazito bitan sastojak ljudskog tijela. Dnevni unos ovisi o uvjetima u kojima osoba boravi, aktivnosti osobe, hrani koju konzumira. Nedostani unos vode može dovesti do niz poremećaja u ljudskom organizmu. Tako npr. gubitak od 2% uzrokovat će zgrušavanje krvi i kao posljedicu osjećaj općeg umora. Više o posljedicama nedovoljnog unosa vode u organizam pročitajte na mrežnim stranicama : Istina o vodi –naše tijelo vapi za njom 1. i 2. dio.
Izradite anketu o količini konzumiranja vode na razini škole za učenike. Anketu možete izraditi u alatu Kahoot. Osvijestite potrebu o unosu tekućine, ali i stavite naglasak na unos vode, a ne gaziranih sokova i sličnih napitaka.