Kemijsko vezivanje
3.1.Kovalentno vezivanje
Shematski prikaz povezivanja atoma u molekulama vode, amonijaka i metana
![Shematski prikaz nastajanja kovalentnih veza u molekuli vode](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kem11.jpg?v=20180727)
Koliko je veznih, a koliko neveznih parova u molekuli vode, ?
![Shematski prikaz nastajanja kovalentnih veza u molekuli amonijaka](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kem12.jpg?v=20180727)
Koliko je veznih, a koliko neveznih parova u molekuli amonijaka, ?
![Shematski prikaz nastajanja kovalentnih veza u molekuli metana](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kem13.jpg?v=20180727)
Koliko je veznih, a koliko neveznih parova u molekuli metana, ?
![Fotografija prikazuje graf kovalentne veze.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kemija-graf-kovalentne-veze.jpg?v=20180727)
Ovisnost potencijalne energije sustava o međusobnoj udaljenosti atoma.
![Dva atoma vodika.Ispod svakog je velikim formalnim slovima zapisano H.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kemija-graf-01.jpg?v=20180727)
Kada su dva atoma vodika dovoljno udaljena između njih nema interakcija. Potencijalna energija sustava je nula.
![Dva atoma vodika.Njihovo međudjelovanje je prizano pomoću dvije strelice koje su usmjerene jedna prema drugoj.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kemija-graf02-1.jpg?v=20180727)
Kada se atomi približe jedan drugom između njih dolazi do interakcije (međudjelovanja). Potencijalna energija sustava pri tome se snizi.
![Dva atoma vodika u međudjelovanju.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kemija-graf03-1.jpg?v=20180727)
Kad se atomi vodika dovoljno približe jedan drugome jezgre obaju atoma istodobno privlače njihove elektrone. Jezgra jednog atoma vodika privlači elektron drugog atoma vodika i obrnuto. Kovalentna veza nastaje kada je udaljenost između jezgara dva atoma vodika najmanja, a pri tom i potencijalna energija sustava najniža.
![](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j01/kemija-graf-04.jpg?v=20180727)
Smanjivanjem udaljenosti između atoma povećavaju se odbojne sile. One su posljedica elektrostatskog odbijanja elektronskih omotača atoma. Negativne vrijednosti potencijalne energije odgovaraju međuatomskom privlačenju, a pozitivne vrijednosti međuatomskom odbijanju.
3.2.Međumolekulske interakcije
![Voda u tekućem stanju. Model molekula vode ima veliku crvenu kuglicu (kisik), dvije bijele, manje (vodik).Vodikove veze su prikazane kao još sitnije crvene kuglice. Molekule prikazuju plinovito stanje pa su opušteno, nepravilno povezane.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j03/dos-kemija1_3_07.jpg?v=20180727)
Kad ne bi bilo vodikovih veza između molekula vode, voda bi bila u plinovitom agregacijskom stanju s vrelištem oko –100 °C.
![Molekule i vodikova veza su prikazane kao i na prethodnoj fotografiji.Pošto ova fotografija prikazuje kruto agregacijsko stanje, molekule su povezane u nekoliko nizova šesterokuta.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j03/dos-kemija1_3_08.jpg?v=20180727)
Pri temperaturama od 0 °C (i nižim) molekule vode se vodikovim vezama povezuju u pravilne kristalne strukture. Gustoća tako organizirane čvrste tvari je manja od gustoće tekuće vode. U tekućoj se vodi, naime, molekule vode gibaju i nadvladavaju pojedine vodikove veze. Uslijed “pucanja” vodikovih veza smanjuje se udaljenost između pojedinih molekula vode. Stoga je tekuća voda gušća od leda.
![Prikazana je molekula DNA. Kao šesterokuti su prikazani gavanin, adenin, timin, citozin.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j03/dos-kemija1_3_11.jpg?v=20180727)
Vodikove veze povezuju lance molekule DNA.
Više informacija o ovoj temi možete pronaći u jedinici 2.4 Nukleinske kiseline u DOS-u Biologija 1.
![Fotografija prikazuje strukturnu formulu vode, fluorovodika i amonijaka. Vodikove veze su prikazane isprekidanom linijom, umjesto ravne.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j03/dos-kemija1_3_09.jpg?v=20180727)
Vodikove veze uzrok su visokog vrelišta vode, , fluorovodika, , i amonijaka, .
![Prikazana je strukturna formula dviju molekula octene kiseline.Vodikova veza je prikazana isprekidanom, crvenom linijom.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/j03/dos-kemija1_3_10.jpg?v=20180727)
Između dviju molekula octene kiseline (DIMER) nastaju dvije vodikove veze koje su uzrok visokog vrelišta octene kiseline.
3.3.Ionsko vezivanje
3.4.Oksidi metala i oksidi nemetala
![Fotografija prikazuje gorenje sumpora. Pozadina je crna, a plamen plave boje.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/8887-2/A5100268-Sulphur_burning-SPL.jpg?v=20180727)
Sumpor je halkogeni element koji u reakciji s kisikom daje
sumporov(IV) oksid.
![Model molekule sumporova(IV) oksida načinjen od kuglica i štapića; sumpor je žute boje, a kisik crvene boje.](../../../content/uploads/kemija-1/m03/8887-2/SO2-model.png?v=20180727)
Oksidacijom sumporova(IV) oksida nastaje
sumporov(VI) oksid.
![Model molekule sumporova(VI) oksida načinjen od kuglica i štapića](../../../content/uploads/kemija-1/m03/8887-2/Sulfur-VI-oxide-model.png?v=20180727)
Reakcijom sumporova(VI) oksida s vodom nastaje sumporna kiselina.
![Model molekule sumporne kiseline načinjen od kuglica i štapića; sumpor je žuta kuglica, kisik, dvije crvene, vodik su dvije bijele kuglice](../../../content/uploads/kemija-1/m03/8887-2/Sulfuric-acid-model-2.png?v=20180727)
Ionizacijom sumporne kiseline u vodi nastaju oksonijevi ioni i sulfatni ioni.