Većina životinja ne živi sama. Vrijeme razmnožavanja vrijeme je kada se sigurno udružuju. Kitovi su društvene životinje, a žive u skupinama koje se nazivaju škole. Glasaju se, pjevaju i pri tome proizvode ton određene visine. Pjesma im služi za međusobnu komunikaciju i udvaranje. Godine 1992. zapaženo je jedno glasanje u Tihom oceanu, ali ton je bio nešto viši nego inače. Pretpostavilo se da se radi o pripadniku vrste plavi kit, ali on nikada nije viđen. Praćenjem su znanstvenici shvatili da se radi o jednoj jedinki koja je sama i vjerojatno doziva drugoga pripadnika svoje vrste. Pjesmu su pratili, pa time i samoga kita, 20 godina i u tom su razdoblju shvatili kako nikada nije uspio dobiti društvo drugoga kita. Možda zato što je pjevao pjesmu krivoga tona.
Većina životinja ne živi sama.
Vrijeme razmnožavanja vrijeme je kada se sigurno udružuju.
Kitovi su društvene životinje, a žive u skupinama koje se nazivaju škole.
Glasaju se, pjevaju i pri tome proizvode ton određene visine.
Kitovima pjesma služi za međusobnu komunikaciju i udvaranje.
Godine 1992. zapažena je jedno glasanje u Tihom oceanu.
Ton toga glasanja bio je nešto viši nego inače.
Pretpostavilo se da se radi o pripadniku vrste plavi kit, ali on nikada nije viđen.
Praćenjem su znanstvenici shvatili da se radi o jednoj jedinki koja vjerojatno doziva drugoga pripadnika svoje vrste.
Pjesmu su pratili, pa time i samoga kita, 20 godina.
U tome su razdoblju znanstvenici shvatili da usamljeni kit nikada nije uspio dobiti društvo drugoga kita.
Možda zato što je pjevao pjesmu krivoga tona.
Građa žive i nežive prirode
Sva živa bića i neživi dio prirode u svome najmanjemu dijelu imaju istu građu. Izgrađeni su od atomarazličitih tvari koje međusobno mogu stvarati veće tvorbe, molekule.
Sva živa bića i neživi dio prirode u svome najmanjemu dijelu ima istu građu: izgrađeni su od atoma različitih tvari.
Atomi međusobno mogu stvarati veće tvorbe: molekule.
Osnovna građa tvari
Atom
Molekule
×
Atom
Molekule
Voda je molekula sastavljena od atoma vodika i kisika. Ta je tvar sastavni dio svih živih bića, a nalazi se u stanici i čini njezin tekući dio. Za razliku od nežive prirode, živa priroda ima zajedničku osnovnu građu: stanicu.
Slika 3.1.1.: Stanica
Stanice višestaničnih organizama međusobno se razlikuju po ulozi. Neke će služiti za razmnožavanje, druge za raznošenje plinova, a treće za primanje podražaja iz okoline. Zbog toga stanice mogu imati različite oblike i građu. No, sve stanice imaju iste osnovne dijelove: jezgru koja upravlja radom stanice, staničnu membranu koja određuje početak i kraj stanice te citoplazmu kojoj je ispunjena unutrašnjost stanica.
Prisjetite se što ste ranije usvojili o građi tijela čovjeka i popunite priloženi grafički organizator.
Voda je molekula sastavljena od atomavodika i kisika.
Ta je tvar sastavni dio svih živih bića.
Ona se nalazi u stanici i čini njezin tekući dio.
Za razliku od nežive prirode, živa priroda ima zajedničku osnovnu građu: stanicu.
Slika 3.1.1.: Stanica
Stanice višestaničnih organizama međusobno se razlikuju po ulozi.
Primjerice:
Neke će stanice služiti za razmnožavanje, druge za raznošenje plinova, a treće za primanje podražaja iz okoline.
Zbog toga stanice mogu imati različite oblike i građu.
Stanice imaju iste osnovne dijelove:
jezgru koja upravlja radom stanice,
staničnu membranu koja određuje početak i kraj stanice i
citoplazmu kojom je ispunjena unutrašnjost stanice.
Dopunite zadatak.
U grafičkom organizatoru navedeni su primjeri organizacijskih razina. Vaš zadatak je pridružiti im odgovarajuću
sliku i upisati naziv pojedinog stupnja organizacije.
kisik, vodik, dušik i ugljik
voda, glukoza
biljna ili životinjska
mišićno, živčano, provodno
oko, mozak, korijen, pluća
dišni, srčanožilni, provodni
maslina, medvjed, papučica
Organizmi su izgrađeni od stanica i međusobno se razlikuju prema broju stanica. Organizmi koji imaju tijelo izgrađeno od samo jedne stanice nazivaju se jednostanični organizmi.
Organizmi su izgrađeni od stanica.
Međusobno se organizmi razlikuju prema broju stanica.
Organizmi koji imaju tijelo izgrađeno od samo jedne stanice nazivaju se jednostanični organizmi.
Jednostanični organizmi
Tijelo bakterije sastoji se od jedne stanice.
Papučica je jednostanični organizam.
Jadranski klobučić je alga, svaka se sastoji od jedne izdužene stanice.
×
Tijelo bakterije sastoji se od jedne stanice.
Papučica je jednostanični organizam.
Jadranski klobučić je alga, svaka se sastoji od jedne izdužene stanice.
Višestanični se organizmi međusobno razlikuju po građi i načinu na koji je njihova građa organizirana. Tako kod spužvi možemo naći više vrsta stanica koje se mođusobno razlikuju po građi i ulozi.
Slika 3.1.2.:Spužve su višestanične životinje
U tjelesnoj građi koralja možemo ići korak dalje: dolazi do udruživanja stanica s istom ulogom u nakupine koje nazivamo tkiva.
Slika 3.1.3.:Koralji su višestanični organizmi s jednostavnim tkivima
Tkiva postoje i kod ostalih višestaničnih organizama. Tako npr. kod biljaka postoje potporno i provodno tkivo, a kod životinja živčano, mišićno, pokrovno i vezivno tkivo. Tkiva se nakupljaju i tvore organe.
Slika 3.1.4.: Biljka cvjetnjača ima pet organa: korijen, stabljiku, list, cvijet i plod
Kod složenijih organizama organi se nakupljaju u sustave organa, a oni tvore organizam ili jedinku.
Riješite priloženi zadatak i na taj način usporedite jednostanične i višestanične organizme. Slova uz odgovarajuće pojmove/promjene povlačenjem rasporedite u odgovarajuće prostore.
Višestanični se organizmi međusobno razlikuju po građi.
Spužve su organizmi koji se sastoje od stanica koje se međusobno razlikuju po građi i ulozi.
Slika 3.1.2.: Spužve su višestanične životinje
Kod koralja se nakupljaju stanice s istom ulogom. Te se nakupine nazivaju tkiva.
Slika 3.1.3.: Koralji su višestanični organizmi s jednostavnim tkivima
Tkiva postoje i kod ostalih višestaničnih organizama.
Primjerice:
kod biljaka postoji potporno i provodno tkivo, a
kod životinja postoje živčano, mišićno, pokrovno i vezivno tkivo.
Tkiva se nakupljaju i tvore organe.
Slika 3.1.4.: Biljka cjetnjača ima pet organa: korijen, stabljiku, list, cvijet i plod
Kod složenijih organizama organi se nakupljaju u sustave organa.
Sustavi organa tvore organizam ili jedinku.
Riješite priloženi zadatak i na taj način usporedite jednostanične i višestanične organizme.
Slova uz odgovarajuće pojmove/promjene povlačenjem rasporedite u odgovarajuće prostore.
Od jedinke do biosfere
U prirodi možemo uočiti različite organizacijske razine. Najjednostavnija cjelovita razina jest jedan organizam ili jedinka. Srodni organizmi koji se međusobno mogu razmnožavati i davati plodno potomstvo pripadaju jednoj vrsti. Više jedinki neke vrste koje borave na određenome prostoru u isto vrijeme, i međusobno su povezane odnosima poput razmnožavanja i hranjenja, nazivaju se populacija. Jedna populacija na određenome području ne živi sama, već se isprepliće s nizom različitih populacija.
U prirodi se mogu promatrati različite organizacijske razine.
Jedan organizam ili jedinka jest najjednostavnija cjelovita razina.
međusobno su povezane odnosima poput razmnožavanja ihranjenja.
Jedna populacija na određenome području ne živi sama, već se isprepliće s nizom različitih populacija.
Populaciju čine jedinke
Jedinka
Populacija
×
Jedinka
Populacija
Sve populacije različitih vrsta koje žive na nekome području čine životnu zajednicu ili biocenozu. One su međusobno povezane i na razne načine utječu jedne na druge. Prostor na kojemu žive ove populacije naziva se stanište ili biotop. Zajedno sa životnom zajednicom, biotop čini ekološki sustav ili ekosistem. Svi ekološki sustavi zajedno čine biosferu.
Slika 3.1.5.: Ekosustav kopnenih voda
Biocenozu čine sve populacije koje borave na određenome području.
Međusobno su povezane i svojim ponašanjem utječu jedne na druge.
Sve te populacije žive na određenome staništu.
Biotop čini neživi dio, stanište na kojem borave različite populacije.
Ekološki sustav ili ekosistem čine sve populacije na određenome staništu, tj. biotopu.
Ekologija je interdisciplinarna znanost što znači da koristi spoznaje iz različitih znanosti poput biologije, geografije, kemije i fizike. Ekolozi proučavaju međuodnose živih bića i međuodnose živih bića i njihova okoliša. Ona proučava odnose na svim razinama u biocenozi. Spoznaje do kojih dolazi omogućuju razumijevanje svijeta, ali i omogućuju rješenja za brojne ekološke probleme koje smo uzrokovali našim načinom života radi zadovoljavanja vlastitih potreba.
Ekologija je interdisciplinarna znanost. Ona koristi spoznaje iz različitih znanosti poput biologije, geografije, kemije i fizike.
Ekoloziproučavaju:
međuodnose živih bića,
međuodnose živih bića i njihova okoliša.
Ekologija proučava odnose na svim razinama u biocenozi.
Spoznaje do kojih dolazi omogućuju:
razumijevanje svijeta, ali i
rješenja za brojne ekološke probleme koje smo uzrokovali našim načinom života radi zadovoljavanja vlastitih potreba.
Videozapis započinje prikazom Zemlje iz Svemira. Kadar se lagano mijenja i usmjerava se na površinu oceana. Prikazuje nam se uvid u jedna ekološki sustav. Ekološki sustavi su sastavni dio biosfere - sloja Zemlje u kojem je moguć život. Sustav koji promatramo sastoji se od staništa - morske vode i životne zajednice koraljnog grebena. Vidimo brojne vrste koje čine životnu zajednicu ovoga sustava. Pripadnici iste vrste zajedno čine populaciju ovoga sustava. Vidljivo je da neke populacije ovdje prevladavaju. Znanstvenici pri proučavanju ekološkog sustava najčešće proučavaju međuodnos životne zajednice i životnih uvjeta koji prevladavaju na staništu.
1/5
Koji gradivni dio ne pripada u građu biotopa?
2/5
Sadrže li sva živa bića u svojoj osnovnoj građi atome?
3/5
Imaju li svi višestanični organizmi tkiva nakupljena u organe?
4/5
Koja tri osnovna dijela ima svaka stanica višestaničnog živog bića?
✓×, ✓×, ✓×
Ispravan odgovor:
Koja tri osnovna dijela ima svaka stanica višestaničnog živog bića?
, ,
5/5
Razvrstajte organizacijske razine živih bića počevši od najmanje.
.jpg)
