objasniti važnost proizvođača za čovjeka i biosferu
uočiti različite razine složenosti u građi i funkcioniranju organizama
opisati raznolikost flore i faune Hrvatske
povezati biološku raznolikost pojedinog staništa sa životnim uvjetima
ukazati na važnost očuvanja biološke raznolikosti na Zemlji
raspravljati o mehanizmima kojima učenici (kao pojedinci) utječu na održivi razvoj.
Uvod
Sva živa bića odlikuje niz zajedničkih obilježja i životnih procesa.
Što mislite, zašto je tome tako?
Promislite i izdvojite zajednička obilježja svih živih bića.
Razmisli! – Svatko za sebe neka promisli/zabilježi što je zajedničko organizmima na fotografijama.
Razmijeni! – Usporedite uočeno/zabilježeno sa učenikom do sebe u klupi.
Podijeli! – Raspravite o zajedničkim obilježjima prikazanih organizama u grupi ili pred razredom.
Zajednička obilježja prikazanih živih bića:
rođenje i smrt,
rast i razvoj,
razmnožavanje i nasljeđivanje,
prehrana,
disanje,
gibanje,
podražljivost i
promjenjivost.
Život je nastao davno, prije nekoliko milijardi godina, tako da sva živa bića dijele zajedničku, evolucijsku povijest. Tijekom vremena javljale su se i nestajale brojne vrste.
Ono što je bilo stalno jesu promjene i prilagodbe.
Biološka raznolikost
Biološku raznolikost čine sve vrste nekoga područja. Bilo da proučavamo maleno stanište,
ili
, pravilo je da, što je veća biološka raznolikost, veća je mogućnost održivosti sustava.
Prisjetite se gradiva Prirode i Geografije i nabrojite kakva sve staništa možemo pronaći u Hrvatskoj.
Kakvi životni uvjeti vladaju na tim staništima?
Geografski položaj Hrvatske jedan je od razloga zašto je ona jedna od najbogatijih zemalja Europe prema biološkoj raznolikosti.
Proučite priložene interaktivne grafike i ukažite na najbrojnije i najugroženije skupine u Hrvatskoj. Koje su moguće posljedice na ekološki sustav ako se iz njega ukloni određena skupina organizama ili više različitih skupina?
Raspravite o povezanosti ugroženosti vrsta i tipu staništa na kojem žive.
Izradite svoje vlastite grafičke prikaze u kojima ćete prema dostupnim podatcima usporediti brojnost ugroženih kralježnjaka i beskralježnjaka i/ili kopnenih i vodenih organizama.
Vrste se prilagođavaju životnim uvjetima da bi preživjele.
Za upoznavanje vrsta moramo upoznati i njihove životne uvjete.
Upoznavanjem vrsta i životnih uvjeta upoznajemo i ekološki sustav.
Pogledajte snimke i opišite što vidite.
Prilagodbe na životne uvjete
Životni uvjeti nisu stalni i mijenjaju se tijekom vremena.
Kako bi
preživjele, važno je da su njihove jedinke raznolike, odnosno da su evoluirale u skladu sa životnim uvjetima u ekološkim sustavima,.
Dakle, ako želimo upoznati vrste određenog staništa i shvatiti zašto one naseljavaju baš taj prostor, potrebno je poznavati životne uvjete tog istoga staništa.
Na taj način možemo u potpunosti shvatiti određeni
.
Proučite priložene snimke i zapišite u svoje bilježnice neke od uočenih prilagodbi organizama na životne uvjete i/ili način života vrste.
Raspravite ukratko o uočenom te usporedite svoje bilješke s videom.
The media could not be loaded, either because the server or network failed or because the format is not supported.
Beginning of dialog window. Escape will cancel and close the window.
End of dialog window.
Promotrite izgled vodenog žabnjaka i izdvojite što mu u njegovoj građi i/ili ponašanju olakšava preživljavanje.
Cvjetovi su iznad vode, kako bi kukcima olakšali oprašivanje.
Stabljika je savitljiva i giba se strujanjem vode.
Snažan korijen drži biljku na mjestu.
Listovi različitih oblika povećavaju površinu za fotosintezu.
Kako proučavati okoliš?
Jesu li jednostanični i višestanični organizmi građeni od istih dijelova?
Trebamo li organizirati organizme prema staništu na kojem žive ili prema stupnju razvoja?
Brojni su načini na koje se može pratiti i organizirati naš okoliš. Jedan je od najpoznatijih načina hijerarhijska organizacija od atoma do biosfere.
Pridružite stupnjeve organizacije pripadajućem mjestu.
biocenoza
ekosustav
atom
biom
stanica
tkivo
organel
organski sustav
populacija
organ
molekula
organizam
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
1.
Loading...
2.
Loading...
3.
Loading...
4.
Loading...
5.
Loading...
6.
Loading...
7.
Loading...
8.
Loading...
9.
Loading...
10.
Loading...
11.
Loading...
12.
Loading...
Okoliš možemo organizirati i prema prehrambenim navikama (hranidbenim lancima).
Postoje proizvođači, potrošači i razlagači.
Proizvođači proizvode hranu sami putem fotosinteze.
Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.
Potrošači hranu uzimaju iz okoliša.
Životinje su potrošači.
Razlagači razlažu uginule organizme i tako proizvode sebi hranu.
Razlagači su bakterije i gljive.
No, organizacija koja privlači više pažnje jest ona prema prehrambenim navikama, tj. hranidbenim lancima i mrežama.
Tko su proizvođači?
Mogu li
viših redova (predatori) preživjeti bez Sunčeve svjetlosti?
Kako
omogućavaju kruženje tvari u prirodi?
Raspravite o odgovorima na ova pitanja uz pomoć prikazanih hranidbenih lanaca.
Tko su proizvođači?
Proizvođači su svi oni organizmi koji proizvode hranu procesom fotosinteze.
Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.
Mogu li potrošači viših redova (predatori) preživjeti bez Sunčeve svjetlosti?
Ne mogu. Svi organizmi povezani su hranidbenim lancima, no proizvođači su jedina skupina organizama koja može stvoriti hranu. Kada bi nestalo Sunčeve svjetlosti, proizvođači ne bi stvarali hranu i ona bi nestala iz ekoloških sustava.
Kako razlagači omogućavaju kruženje tvari u prirodi?
Razlagači razlažu uginule organizme na osnovne tvari (vodu, ugljikov(IV) oksid i minerale) koje ponovno koriste proizvođači.
Pogledajte film.
Uočite probleme.
Predložite rješenja.
Čovjekov utjecaj na biosferu
Kao što smo već naglasili, jedino što je stalno u prirodi jest promjena. Jedan od glavnih sudionika koji može utjecati na biosferu i na promjene u njoj jest čovjek.
Pogledajte priložene filmove, izdvojite uočene probleme te predložiterješenje.
The media could not be loaded, either because the server or network failed or because the format is not supported.
Beginning of dialog window. Escape will cancel and close the window.
End of dialog window.
Za kraj…
Biološka raznolikost pokazatelj je bogatstva neke zemlje.
Stoga je zabrinjavajuće što godišnja stopa izumiranja vrsta iznosi 0,01%.
Naizgled to i nije veliki postotak, no ako uzmemo u obzir da na Zemlji postoji oko 100 000 000 vrsta, to znači da godišnje izgubimo 10 000 vrsta.
Navedite deset svojih svakodnevnih postupaka (prehrana, prijevoz, uporaba alata i tehnologija) te raspravite o tome pomažete li vi svojim ponašanjem očuvanju ili smanjenju biološke raznolikosti. Kako će smanjenje biološke raznolikosti utjecati na vaš život?
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Biološku raznolikost čine sve vrste na nekom području.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
The media could not be loaded, either because the server or network failed or because the format is not supported.
Beginning of dialog window. Escape will cancel and close the window.
End of dialog window.
Podsjeća li vas ova plastična vrećica svojim kretanjem na nešto drugo? Odaberite točan odgovor.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Pretjerana uporaba plastike može ozbiljno narušiti hranidbenu ravnotežu u oceanima.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Uporabom višekratnih platnenih vrećica možemo spasiti život morskim kornjačama.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Sva živa bića moraju trošiti energiju kako bi preživjela.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Živa bića sa slabo razvijenim osjetilima imaju manju mogućnost preživljavanja.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Ako vrsta prilikom razmnožavanja stvara mali broj potomaka, lakše će preživjeti.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Organizmi koji se razmnožavaju nespolnim putem stvaraju manji broj potomaka.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Biološka raznolikost određenog ekosustava mijenja se tijekom vremena. Koja od navedenih obilježja pomažu nekoj vrsti da postane dominantna?
Dva su odgovora točna.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
Promislite i povežite navedene skupine s opisanim prilagodbama.
duboki korijen, voštane prevlake, zadebljana stabljika i maleni listovi
dubokomorske ribe
tanka koža ispunjena sluznim žlijezdama; plivaće kožice među prstima
The media could not be loaded, either because the server or network failed or because the format is not supported.
Beginning of dialog window. Escape will cancel and close the window.
End of dialog window.
Podsjeća li vas ova plastična vrećica svojim kretanjem na nešto drugo? Odaberite točan odgovor.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koji će se organizmi najlakše zbuniti i pokušati pojesti prikazanu plastičnu vrećicu iz prethodnog zadatka?
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Pretjerana uporaba plastike može ozbiljno narušiti hranidbenu ravnotežu u oceanima.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Razlagači imaju velike koristi od plastičnih vrećica jer su vrlo hranjive.
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Uporabom višekratnih platnenih vrećica možemo spasiti život morskim kornjačama.
Za znatiželjne
Ugrožene i endemske vrste
U interaktivnoj grafici unutar jedinice vam je prikazana brojnost ugroženih i endemskih vrsta unutar pojedinih skupina.
No, ako vas zanima koje su to točno vrste, na kojim ih staništima možete pronaći, koje prilagodbe imaju i po čemu su posebne, posjetite stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode i potražite informacije.
Usporedite pojedine skupine i odgovorite jesu li ugroženiji:
kralježnjaci ili beskralježnjaci,
kopneni ili vodeni organizmi,
autotrofi ili heterotrofi.
Svoje zaključke možete predstaviti drugim učenicima izradom prezentacija pomoću alata Canva i/ili grafikona pomoću alata Meta-Chart.
