1.2 Sljedeća jedinica Pojava života na Zemlji
1.1

Biološka raznolikost

Moći ću:
  • izdvojiti zajednička obilježja živih bića
  • objasniti važnost proizvođača za čovjeka i biosferu
  • uočiti različite razine složenosti u građi i funkcioniranju organizama
  • opisati raznolikost flore i faune Hrvatske
  • povezati biološku raznolikost pojedinog staništa sa životnim uvjetima
  • ukazati na važnost očuvanja biološke raznolikosti na Zemlji
  • raspravljati o mehanizmima kojima učenici (kao pojedinci) utječu na održivi razvoj.

Uvod

Sva živa bića odlikuje niz zajedničkih obilježja i životnih procesa.

  • Što mislite, zašto je tome tako?
  • Promislite i izdvojite zajednička obilježja svih živih bića.
Slika 1. Slika prikazuje raznolikost živih organizama. Slika je sastavljena od šest različitih slika. Prva slika prikazuje ružičasti cvijet lopoča na vodi. Druga slika prikazuje smeđeg majmuna koji se rukom drži za granu. Treća slika prikazuje veliko zeleno stablo na prostranoj livadi.Četvrtsa slika prikazuje plavog kukca sa crno- prozirnim krilima. Peta slika prikazuju veliku zelenu paprat. Šesta slika prikazuje ronioca u plavom moru okruženom narančastim ribama i koraljima.
Slika 1. Raznolikost živih organizama
  • Razmisli! – Svatko za sebe neka promisli/zabilježi što je zajedničko organizmima na fotografijama.
  • Razmijeni! – Usporedite uočeno/zabilježeno sa učenikom do sebe u klupi.
  • Podijeli! – Raspravite o zajedničkim obilježjima prikazanih organizama u grupi ili pred razredom.

Zajednička obilježja prikazanih živih bića:

  • rođenje i smrt,
  • rast i razvoj,
  • razmnožavanje i nasljeđivanje,
  • prehrana,
  • disanje,
  • gibanje,
  • podražljivost i
  • promjenjivost.

Život je nastao davno, prije nekoliko milijardi godina, tako da sva živa bića dijele zajedničku, evolucijsku povijest. Tijekom vremena javljale su se i nestajale brojne vrste.
Ono što je bilo stalno jesu promjene i prilagodbe.

 

Biološka raznolikost

Biološku raznolikost čine sve vrste nekoga područja. Bilo da proučavamo maleno stanište,

ili

, pravilo je da, što je veća biološka raznolikost, veća je mogućnost održivosti sustava.

    • Prisjetite se gradiva Prirode i Geografije i nabrojite kakva sve staništa možemo pronaći u Hrvatskoj.
      Kakvi životni uvjeti vladaju na tim staništima?

Geografski položaj Hrvatske jedan je od razloga zašto je ona jedna od najbogatijih zemalja Europe prema biološkoj raznolikosti.

  • Proučite priložene interaktivne grafike i ukažite na najbrojnije i najugroženije skupine u Hrvatskoj. Koje su moguće posljedice na ekološki sustav ako se iz njega ukloni određena skupina organizama ili više različitih skupina?
  • Raspravite o povezanosti ugroženosti vrsta i tipu staništa na kojem žive.
  • Izradite svoje vlastite grafičke prikaze u kojima ćete prema dostupnim podatcima usporediti brojnost ugroženih kralježnjaka i beskralježnjaka i/ili kopnenih i vodenih organizama.

Endemične i ugrožene svojte

Endemične svojte

Ugrožene svojte

Kako napraviti analizu podataka na osnovi izrađenih grafičkih prikaza možete pronaći u: DOS Matematika 7, modul: Prikazivanje i analiza rezultata, jedinica DOS- a: Analiza podataka.

Prilagodbe na životne uvjete

Vrste se prilagođavaju životnim uvjetima da bi preživjele.
Za upoznavanje vrsta moramo upoznati i njihove životne uvjete.
Upoznavanjem vrsta i životnih uvjeta upoznajemo i ekološki sustav.

  • Pogledajte snimke i opišite što vidite.

Prilagodbe na životne uvjete

Životni uvjeti nisu stalni i mijenjaju se tijekom vremena.
Kako bi preživjele, važno je da su njihove jedinke raznolike, odnosno da su evoluirale u skladu sa životnim uvjetima u ekološkim sustavima,.

Dakle, ako želimo upoznati vrste određenog staništa i shvatiti zašto one naseljavaju baš taj prostor, potrebno je poznavati životne uvjete tog istoga staništa.
Na taj način možemo u potpunosti shvatiti određeni .

  • Proučite priložene snimke i zapišite u svoje bilježnice neke od uočenih prilagodbi organizama na životne uvjete i/ili način života vrste.
  • Raspravite ukratko o uočenom te usporedite svoje bilješke s videom.

Kako proučavati okoliš?

  • Jesu li jednostanični i višestanični organizmi građeni od istih dijelova?
  • Trebamo li organizirati organizme prema staništu na kojem žive ili prema stupnju razvoja?

Brojni su načini na koje se može pratiti i organizirati naš okoliš. Jedan je od najpoznatijih načina hijerarhijska organizacija od atoma do biosfere.

Pridružite stupnjeve organizacije pripadajućem mjestu.

Stupnjevi organizacije
biocenoza
ekosustav
atom
biom
stanica
tkivo
organel
organski sustav
populacija
organ
molekula
organizam
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Stupnjevi organizacije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Okoliš možemo organizirati i prema prehrambenim navikama (hranidbenim lancima).
Postoje proizvođači, potrošači i razlagači.

Proizvođači proizvode hranu sami putem fotosinteze.
Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.

Potrošači hranu uzimaju iz okoliša.
Životinje su potrošači.

Razlagači razlažu uginule organizme i tako proizvode sebi hranu.
Razlagači su bakterije i gljive.

No, organizacija koja privlači više pažnje jest ona prema prehrambenim navikama, tj. hranidbenim lancima i mrežama.

  • Tko su proizvođači?
  • Mogu li viših redova (predatori) preživjeti bez Sunčeve svjetlosti?
  • Kako omogućavaju kruženje tvari u prirodi?

 

  • Raspravite o odgovorima na ova pitanja uz pomoć prikazanih hranidbenih lanaca.

Pogledajte film.
Uočite probleme.
Predložite rješenja.

Čovjekov utjecaj na biosferu

Kao što smo već naglasili, jedino što je stalno u prirodi jest promjena. Jedan od glavnih sudionika koji može utjecati na biosferu i na promjene u njoj jest čovjek.

  • Pogledajte priložene filmove, izdvojite uočene probleme te predložite rješenje.
Kako se odnosimo prema okolišu
Current Time 0:00
/
Duration Time 0:00
Loaded: 0%
0:00
Progress: 0%
Stream TypeLIVE
Remaining Time -0:00
 
1

Za kraj…

Biološka raznolikost pokazatelj je bogatstva neke zemlje.
Stoga je zabrinjavajuće što godišnja stopa izumiranja vrsta iznosi 0,01%.
Naizgled to i nije veliki postotak, no ako uzmemo u obzir da na Zemlji postoji oko 100 000 000 vrsta, to znači da godišnje izgubimo 10 000 vrsta.

  • Navedite deset svojih svakodnevnih postupaka (prehrana, prijevoz, uporaba alata i tehnologija) te raspravite o tome pomažete li vi svojim ponašanjem očuvanju ili smanjenju biološke raznolikosti. Kako će smanjenje biološke raznolikosti utjecati na vaš život?

Je li ova tvrdnja točna?

Biološku raznolikost čine sve vrste na nekom području.

Je li ova tvrdnja točna?

Čovjek nema veliki utjecaj na okoliš.

Dopunite rečenicu.

Ekološki sustav čine sva živa

na nekom
.

Dopunite rečenicu.

Proizvođači su biljke,

i bakterije.

Dopunite rečenicu.

Potrošači su

.

Dopunite rečenicu.

Razlagači su bakterije i

.

Odaberite točan odgovor.

Current Time 0:00
/
Duration Time 0:00
Loaded: 0%
0:00
Progress: 0%
Stream TypeLIVE
Remaining Time -0:00
 
1

Podsjeća li vas ova plastična vrećica svojim kretanjem na nešto drugo? Odaberite točan odgovor.

Je li ova tvrdnja točna?

Pretjerana uporaba plastike može ozbiljno narušiti hranidbenu ravnotežu u oceanima.

Je li ova tvrdnja točna?

Uporabom višekratnih platnenih vrećica možemo spasiti život morskim kornjačama.

1/9

Je li ova tvrdnja točna?

Sva živa bića moraju trošiti energiju kako bi preživjela.

Je li ova tvrdnja točna?

Živa bića sa slabo razvijenim osjetilima imaju manju mogućnost preživljavanja.

Je li ova tvrdnja točna?

Ako vrsta prilikom razmnožavanja stvara mali broj potomaka, lakše će preživjeti.

Je li ova tvrdnja točna?

Organizmi koji se razmnožavaju nespolnim putem stvaraju manji broj potomaka.

Odaberite sve točne odgovore.

Biološka raznolikost određenog ekosustava mijenja se tijekom vremena. Koja od navedenih obilježja pomažu nekoj vrsti da postane dominantna?
Dva su odgovora točna.

Dopunite rečenicu.

Ekološki sustav je cjelina koju čine životna

i
. Ekološki sustav najbolje ćemo upoznati ako proučimo životne
koji u njemu vladaju. Proučavanjem ekoloških sustava bavi se grana biologije:
.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Promislite i povežite navedene skupine s opisanim prilagodbama.

duboki korijen, voštane prevlake, zadebljana stabljika i maleni listovi

dubokomorske ribe

tanka koža ispunjena sluznim žlijezdama; plivaće kožice među prstima

gmazovi

koža prekrivena rožnatim ljuskama, disanje plućima

biljke slanuše

udovi u obliku peraja, velika količina masnih naslaga, vretenasti oblik tijela

podvodne biljke

usko tijelo, velike oči, svjetleći organi, dobro razvijena osjetila njuha i opipa

morski sisavci

razgranata stabljika, listovi različitih oblika, oprašivanje i rasprostranjivanje pomoću vode

vodozemci

Odaberite točan odgovor.

Current Time 0:00
/
Duration Time 0:00
Loaded: 0%
0:00
Progress: 0%
Stream TypeLIVE
Remaining Time -0:00
 
1

Podsjeća li vas ova plastična vrećica svojim kretanjem na nešto drugo? Odaberite točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koji će se organizmi najlakše zbuniti i pokušati pojesti prikazanu plastičnu vrećicu iz prethodnog zadatka?

Je li ova tvrdnja točna?

Pretjerana uporaba plastike može ozbiljno narušiti hranidbenu ravnotežu u oceanima.

Je li ova tvrdnja točna?

Razlagači imaju velike koristi od plastičnih vrećica jer su vrlo hranjive.

Je li ova tvrdnja točna?

Uporabom višekratnih platnenih vrećica možemo spasiti život morskim kornjačama.

1/12
Za znatiželjne

Ugrožene i endemske vrste

U interaktivnoj grafici unutar jedinice vam je prikazana brojnost ugroženih i endemskih vrsta unutar pojedinih skupina.
No, ako vas zanima koje su to točno vrste, na kojim ih staništima možete pronaći, koje prilagodbe imaju i po čemu su posebne, posjetite stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode i potražite informacije.
Usporedite pojedine skupine i odgovorite jesu li ugroženiji:

  • kralježnjaci ili beskralježnjaci,
  • kopneni ili vodeni organizmi,
  • autotrofi ili heterotrofi.

Svoje zaključke možete predstaviti drugim učenicima izradom prezentacija pomoću alata Canva i/ili grafikona pomoću alata Meta-Chart.