Kazalo multimedije – Biologija 2

spužve

žarnjaci

plošnjaci

oblići

mekušci

kolutićavci

člankonošci

bodljikaši

svitkovci (koljeno kojem pripadaju kralježnjaci)

Slika 1. Prikaz brojnih skupina životinja, poput člankononožaca, žarnjaka i spužava, nastalih tijekom kambrijske eksplozije

Slika 2. Kladogram najpoznatijih koljena životinja

spužva

koralj

Građa tijela spužve

Građa tijela žarnjaka (koralja)

Sličnosti i razlike u vanjskom izgledu spužvi i žarnjaka

Ista vrsta spužve različitih boja

Ista vrsta spužve (žuto) različitih oblika

Spužva i koralj vrlo slične boje i oblika

Različite prilagodbe spužvi i žarnjaka

Rak samac nosi koralje

Rakovica sa spužvom na leđima

Žabolika riba se skriva na spužvi

Spužva mesožderka hvata račića

Slika 2. Izmjena generacija kod žarnjaka

Slika 5. Crvena moruzgva

Crvena moruzgva s ispruženim lovkama

Crvena moruzgva s uvučenim lovkama

Nametnički plošnjaci i oblići

Trakavica (plošnjak) pod mikroskopom (povećanje 15x)

Metilj (plošnjak) pod mikroskopom (povećanje 6x)

Dječje gliste (oblići) u tankom crijevu

Glava jamskog zmijka, nametničkog oblića koji često napada radnike u rudnicima i tunelima (povećanje 250x)

ZARAZA NAMETNIČKIM OBLICIMA

Pasja trakavica

Ciste pasje trakavice mogu narasti do veličine dječje glave, a ispunjene su tekućinom pod tlakom. Ovo je najopasnija vrsta trakavice jer, osim što same ciste veličinom zauzimaju velik dio prostora i vrše pritisak na dijelove pluća i mozga, ciste mogu lako puknuti i time osloboditi na tisuće ličinki koji se vrlo brzo prošire cijelim tijelom.
Na slici je prikazana cista pasje trakavice u plućima čovjeka.

Svinjska trakavica – ciste svinjske trakavice mogu dospjeti i u ljudski mozak.

Zavojite trihine uvećane 85x
Ličinke zavojite trihine začahurit će se unutar mišića domaćina i tamo mogu provesti dugo vremena bez aktivnosti. No, ako zaraženo meso pojede drugi organizam, u njemu će se iz čahura osloboditi preko tisuću ličinki koje će sve istovremeno početi putovati u druge organe novog domaćina. To može izazvati snažnu imunološku reakciju organizma, a prodiranje ličinki u mozak ili srce može uzrokovati upalu moždane ili srčane ovojnice.

Na području Afrike i Azije, osobito u ljudi koji žive u nehigijenskim uvjetima, česta je zaraza oblićem koji uzrokuje bolest elefantijazu. Taj oblić živi kao parazit u limfnom sustavu čovjeka pa tako izaziva upalu limfnih žila i masivne otekline vezivnog tkiva u dijelovima tijela domaćina.
Slika prikazuje elefantijazu u nozi čovjeka.

Slika 1. Vrsta plošnjaka iz prijašnje skupine virnjaka

Slika 2. Jedna od mnogih vrsta nenametničkih oblića iz tla uvećana 64x

Ljušture mekušaca

Školjka je dvodjelna ljuštura školjkaša.

Školjka je dvodijelna ljuštura školjkaša.

Ljuštura indijske lađice spiralnog je oblika.

„Čudesni“ vapnenac

Snimka tankih listića vapnenca u ljušturi mekušca elektronskim mikroskopom (1700x)

Unutarnji sloj ljušture kamenice s nepravilnim biserom.

Neki zaštićeni mekušci u Republici Hrvatskoj

Plemenita periska

Tritonova truba

Obilježja nekih beskralježnjaka

Puž vinogradnjak

Zelena hidra

Obična hobotnica

Promjenjiva sumporača

Virnjak

Uhati klobuk

Dječja glista

Morski mnogočetinaši

Veliki morski crv živi u kanalima koje iskapa u mulju.

Morski miš

Cjevaši

Neka obilježja člankonožaca

Člankovite noge i hitinski vanjski kostur raka

Presvlačenje kukca

Pauci

Crna udovica

Pauk križar

Tarantula

Krpelj na ljudskoj koži

Prstenasti osip prepoznatljiv je simptom borelioze

Rakovi

Jastog

Škamp

Vodenbuha uvećana 40x

Kril

Kukci

Pčela

Mravi

Bogomoljka

Jelenci

Muha

Vretence

Božja ovčica

Leptir lastin rep

Predstavnici bodljikaša

Ličinke povećane 60x

Utjecaj ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima

Slika 2. Ljuske na koži morskog psa uvećane 40x

Vrste mišićnog tkiva kralježnjaka

Poprečno-prugasto mišićno tkivo

Glatko mišićno tkivo

Srčano mišićno tkivo

BRIGA ZA POTOMSTVO

Ptica hrani mlade ptiće u gnijezdu.

Sisavci brinu za svoje potomke.

Ženke u krdu brinu o mladom slonu.

PERAJE NEKIH VRSTA RIBA

Parne peraje nekih hrskavičnjača, poput ove raže, uvećane su i spojene s tijelom. Njihovim valovitim kretnjama riba stvara potisak umjesto repnom perajom.

Parne peraje nekih riba, poput resoperki, služe za puzanje po morskom dnu.

Prsne peraje letećih riba izduljene su i omogućuju kratkotrajno lebdenje iznad površine mora.

Neke dubokomorske ribe imaju jednu leđnu peraju promijenjenu u udicu. Bioluminiscentnim vrhom privlači plijen u dubinskom mraku.

Raznolikost riba hrskavičnjača

Velika bijela psina najveći je predator među ribama.

Kitopsina je najveća živuća riba na Zemlji. Osim svojom veličinom, izdvaja se i načinom prehrane, ona se hrani planktonom i manjim ribama u oceanima.

Morske mačke su hrskavičnjače nalik ostalim morskim psima, ali su manje i oblikom svojih očiju podsjećaju na mačke.

Mlat je morski pas čija je njuška raširena u obliku čekića. Ove ribe imaju zato veliku površinu elektroreceptora na njušci, što ih čini jako dobrim tragačima skrivenog plijena.

Slatkovodne koštunjače

Štuka

Šaran

Pastrva

Morske koštunjače

Srdela

List

Kovač

Resoperka

Dvodihalica

Slike 4. Kladogram različitih skupina riba

Skupine vodozemaca

Bezrepci su najbrojnija skupina vodozemaca, a najpoznatiji predstavnici ove skupine su žabe.

Najpoznatiji repaši su daždevnjaci. Za razliku od bezrepaca koji rep imaju samo tijekom ličinačkog stadija, repaši ga zadržavaju cijeloga života.

Beznošci su oblikom tijela prilagođeni životu pod zemljom pa stoga nemaju noge. Postoji tek nekoliko različitih vrsta koje naseljuju tropska područja.

Mimikrija – žabe

PREDSTAVNICI VODOZEMACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Pjegavi daždevnjak svojom obojenošću upozorava na otrov koji proizvode kožne žlijezde.

Čovječja ribica je endemska vrsta krškog podzemlja koja cijeli život diše škrgama.

Žuti mukač ime je dobio po žutim mrljama na trbušnoj strani tijela koje pokazuje u slučaju opasnosti kao upozorenje da je otrovan.

Zelena krastača vrlo dobro podnosi sušu i visoke temperature te može izdržati temperature zraka do čak 40°C.

Gatalinka je rasprostranjena po cijelom području Republike Hrvatske, a obitava na granama drveća i grmlja.

Veliki vodenjak naša je najveća vrsta vodenjaka jer naraste oko 16 cm dužine.

Slika 2. Razlika u položaju udova vodozemaca i gmazova

Poznatiji gušteri Republike Hrvatske i svijeta

Kućni macaklin

Livadna gušterica

Iguana

Kameleon

Varan

Zelembać

Poznatije zmije svijeta

Indijska kobra

Crna mamba

Anakonda

Šarena boa

Piton

Kornjače

Galapagoška kornjača

Glavata želva

Čančara

Barska kornjača

LET PTICA

Krila ptica blago su zakrivljena kako bi prilikom kretanja unaprijed stvorila zračne sile koje tjeraju zrak i tijelo ptice prema gore.

Labudi zbog svoje velike mase moraju prilikom uzleta postići veliku brzinu kretanja kako bi stvorili dovoljno jaku silu uzgona.

Mnoge ptice, poput supova, koriste vrtložna, uzlazna strujanja toplog zraka za ostvarivanje uzgona.

Ptice neletačice

Emu

Nandu

Kazuar

Pingvini su ptice grebenke koje su prilagođene za okretno kretanje u vodi.

Slika 4. Stražnji udovi ptica grabljivica

Slika 5. Pelikan – ptica vodenog staništa

PREHRANA PTICA

Ptice koje se hrane ribama, poput ovog vodomara, imaju izduljen kljun.

Ptice grabljivice, poput ovog škanjca, imaju oštar kljun zašiljen prema dolje.

Vrapci imaju kratak, ali zadebljao kljun prilagođen za prehranu sjemenkama i drugom biljnom hranom.

Kukcojedne ptice, poput ovog crvendaća, imaju kratke i uske kljunove.

Patke i druge ptice koje se hrane u vodenim staništima imaju plosnate kljunove kojima mogu profiltrirati hranu iz vode, a hrane se najčešće podvodnim biljkama i njihovim korijenjem te manjim beskralježnjacima.

Siva čaplja česta je močvarica Hrvatske.

Crna čigra je selica koju ćemo često naći u močvarama Hrvatske.

NEKE TVORBE OD KERATINA KOD SISAVACA

Točkasto krzno leopardu omogućava da se prikriveno približi plijenu u svome okolišu.

Mnogi sisavci umjerenih krajeva, poput jelena, mijenjaju dlaku prije ljeta i prije zime. Zimi tako nose gusto krzno sive boje, a ljeti prozračnije krzno smeđe boje. Zašto su sive nijanse krzna češće zimi?

Brkovi rastu na njušci i licu mnogih sisavaca i vrlo su osjetljivi na dodir.

Kitovi usani umjesto zubiju u ustima imaju četkaste usi kojima filtriraju plankton iz vode.

KRETANJE SISAVACA

Vukovi hodaju na prstima, što im daje karakterističan izgled stražnjih nogu. Ono što mnogima izgleda poput unazad usmjerenog koljena, zapravo je peta.