Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti. Prema djelovanju mogu biti: a) oni koji uništavaju bakterijske stanice (baktericidni) b) oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija (bakteriostatski), nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice. Razlikuju se i prema širini djelovanja pa tako imamo antibiotike: sa širokim spektrom djelovanja (djeluju na više vrsta bakterija) i one s užim spektrom djelovanja (djeluju na mali broj bakterijskih vrsta).

Metoda zaštite od virusnih bolesti. Cjepiva potiču stvaranje protutijela u organizmu u koji su ubrizgani. Na taj način štite organizam od infekcije određenim uzročnikom. Prvi put ga je primijenio engleski liječnik edward Jenner 1796. godine.

Prstenaste molekule s dušikovim atomom. Nalaze se u građi nukleinskih kiselina. Dušične baze su: adenin, gvanin, timin, cizozin i uracil.

Latinski naziv svake opisane vrste koji se sastoji od dvije riječi.

Jedinstvo životne zajednice i njenog neživog okoliša (biocenoza + biotop).

Pojam koji se najčešće koristi pri modeliranju rasta neke populacije. Predstavlja razdoblje neometanog rasta populacije (rast se odvija maksimalnom specifičnom brzinom). Izražava se eksponencijalnom funkcijom.

Prema ruskom znanstveniku nazvan i Vogralikov lanac. Pojašnjava način pojave i širenja zaraznih bolesti. Nekoliko je uvjeta koji trebaju biti zadovoljeni kako bi nastala infekcija:

• izvor zaraze,
• putevi prijenosa i širenja bolesti,
• mjesto ulaska infekcije,
• broj i zaraznost virusnih klica,
• otpornost organizma.

Evolucijski napredniji oblik stanice. Sadrži mnoštvo staničnih tjelešaca i ima oblikovanu jezgru (postoji jezgrina membrana). Izgrađuje: protoktiste, gljive, biljke i životinje.

Ostatci uginulih organizama iz Zemljine prošlosti.

(lat. ganglion - potkožna izraslina) nakupina živčanih stanica.

Tjelesna tekućina životinja koje imaju otvoreni krvožilni sustav. Hemolimfom se relativno sporo kroz tijelo mekušaca i člankonožaca prenose hrana, plinovi i hormoni.

vrsta čije naseljavanje ili širenje ugrožava biološku raznolikost, zdravlje ljudi i/ili uzrokuje gospodarsku štetu.

učenje prema kojem je Bog stvorio svijet i život. Prema kreacionizmu vrste su jedinstvene i nepromjenjive.

Vanjski zaštitini sloj koji pokriva i štiti tijelo nekih beskralježnjaka. Postoji i kod biljaka kao tanka opna koja pokriva vanjske stanične membrane biljnih organa.

Promjene unutar gena ili kromosoma. Mutacije nastale u spolnim stanicama prenose se na potomstvo.

(lat. nucleus: jezgra), skupina bioloških makromolekula čija je zadaća čuvanje nasljednih (genetičkih) informacija. Razlikujemo dva tipa nukleinskih kiselina: ribonukleinska kiselina (RNA) i deoksiribonukleinska kiselina (DNA).

jedinstveno kopno (superkontinent) koje je postojalo tijekom geološke prošlosti Zemlje. Pretpostavlja se da se prvo razdvojila na Gondvanu i Lauraziju koje su se dalje razdvajale i oblikovale današnje kontinente.

tip simbiotskog odnosa između različitih vrsta u kojem jedna vrsta (nametnik tj. parazit) ima korist na štetu druge vrste (domaćina tj. domadara). Parazitirati znači živjeti na račun organizma domaćina.

Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije. Proizvođači proizvode hranu procesom fotosinteze.

Jednostavniji i evolucijski stariji oblik stanice. Nema oblikovanu jezgru pa se nasljedna tvar nalazi unutar citoplazme. Izgrađuje prokariotske organizme (arhebekterije i prave bakterije).

Ostaci organizama koji su živjeli kratko vrijeme u geološkoj prošlosti, a bili su rasprostranjeni na širokom prostoru. Pomoću njih određujemo relativnu starost stijena.

Nespolni način razmnožavanja pri kojem se na roditeljskom organizmu stvaraju nove jedinke u obliku pupova (izraslina). Pupovi se mogu odvojiti i tvoriti samostalne jedinke ili ostati združeni i stvarati kolonije.

Nazivaju se i sprofiti. Oni se hrane uginulim organizmima i razgrađuju ih do najjednostavnijih kemijskih spojeva.

taložine trošnog materijala

(lat. singularitas: jedinstvo; posebnost). Pojam u fizici koji označava točku ili vrijednost parametra u kojoj promatrana veličina postaje beskonačna. Gravitacijski singularitet je točka u prostoru i vremenu u kojoj je tvar beskonačno velike gustoće, beskonačno malenoga volumena, a zakrivljenost prostora i vremena je beskonačna. Primjer gravitacijskog singulariteta je crna rupa.

Grana biologije koja se bavi razvrstavanjem svih organizama u organizirane skupine.

Razina organizacije skupine organizama. Postoji sedam osnovnih razina: carstvo, koljeno, razred, red, porodica, rod i vrsta.

organizam koji živi kao nametnik unutar stanice drugog organizma. Vidi i parazitizam.

fosilizirani ostatci cijanobakterija. Jedni od najstarijih fosila na Zemlji.

(sinonimi - strana, egzotična i introducirana vrsta) nezavičajna vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekološkom sustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili slučajnim unošenjem.

Razgradnja hranjvih čestica se odvija izvan stanica/ organa. Najčešće u središnjoj šupljini tijela kao kod žarnjaka.

Kemijski proces pri kojem mikroorganizmi (kvasci, plijesni i bakterije) razgrađuju organske tvari u anaerobnim uvjetima. Pri tome oni dobivaju energiju za životne procese, a oslobođeni plinovi (najčešće ugljikov(IV) oksid uzrokuju primjerice dizanje tijesta (u slučaju pekarskog kvasca)

organizmi koji su evolucijski vrlo stari i skoro nepromijenjeni od vremena svoje pojave do danas. Obično nemaju bliže živuće srodnike jer ih je većina izumrla prije više milijuna godina. Najpoznatiji primjeri živih fosila su Peripatus, ginko, resoperke i dvodihalice.