3.3 Sljedeća jedinica Protoktisti i gljive- ponavljanje
3.2

Gljive i lišajevi

Moći ću:
  • argumentirati povezanost građe i funkcije gljiva i lišajeva
  • prosuditi kako bi dugoročna promjena uvjeta okoliša/staništa u kojemu žive utjecala na promjenu građe gljiva i lišajeva
  • opisati razmnožavanje gljiva i lišajeva
  • staviti u odnos načine razmnožavanja, životne uvjete i brojnost navedenih skupina
  • usporediti gljive s obzirom na način prehrane
  • objasniti važnost gljiva i lišajeva za čovjeka i biosferu.

Uvod

Ostavite kruh ili agrume (limun, mandarine, klementine) da stoje nekoliko dana na zraku. Nakon nekoga vremena na njima će se razviti zeleni/bijeli obraštaj. Znate li što je to?

  • Sastružite lagano dio obraštaja na predmetno stakalce i promotrite preparat pod mikroskopom. Skicirajte u bilježnicu ono što vidite.
    Izradite zatim preparat od tijela gljive (šampinjon, bukovača ili lisičica) i usporedite uočeno. Što je zajedničko tim uzorcima? Jeste li uočili nešto nalik na to?

Gljive su raznoliko biološko carstvo u koje spadaju:

  • brojne vrste gljiva
  • gljivice
  • kvasaci
  • plijesni
  • lišajevi.

Gljive imaju osobine i biljaka i životinja te su smještene u zasebno carstvo.

Gljive mogu biti:

  • jednostanične (kvasci)
  • višestanične (većina gljiva).

Važna su skupina u ekološkim sustavima jer mogu biti korisne i štetne.
Korist od gljiva: kruženje tvari u prirodi, penicilin, hrana…
Šteta od gljiva: zaraze, štete na poljoprivrednim kulturama i sl.

Gljive su raznoliko biološko carstvo u koje spadaju brojne vrste gljiva, gljivica, kvasaca, plijesni i lišajeva. Dugo su godina zbunjivale sistematičare jer posjeduju osobine i biljaka i životinja te su ih na kraju smjestili u zasebno carstvo. Mogu biti jednostanične (kvasci) ili višestanične (većina gljiva). Važna su skupina u ekološkim sustavima jer svojim načinom života čine velike koristi (kruženje tvari u prirodi, penicilin, hrana), ali i velike štete (zaraze, štete na poljoprivrednim kulturama i sl.).

Građa tijela gljiva

Tijelo gljiva javlja se u raznim oblicima i veličinama.
Najpoznatije su gljive čije je plodište jasno vidljivo u nadzemnome sloju.
Gljive u literaturi često nazivaju “kopnenim santama”.

Građa tijela gljiva

Tijelo gljiva javlja se u raznim oblicima i veličinama. Najpoznatije su gljive čije je plodište (stručak i klobuk) jasno definirano u nadzemnome sloju. No, micelij (podzemno i nadzemno tijelo gljive) u pravilu je puno veći od onoga što vidimo tako da gljive u literaturi često nazivaju “kopnenim santama”.

Građa gljive

Micelij (tijelo gljive) puno je veći od onoga što vidimo.
Micelij je sustav građen od tankih, dugih cjevastih stanica – hifa.
Hife nikada ne tvore tkiva.
Hife su dosta otporne na vanjske utjecaje.
Stanična stijenka hifa građena je od hitina (molekula koja izgrađuje i oklope kukaca).
Hife se zbog hitina lako provlače između čestica tla.

Micelij je sustav građen od tankih, dugih cjevastih stanica – hifa koje nikada ne tvore tkiva .

  • Jesu li hife ono što ste vidjeli pri mikroskopiranju na početku sata?

Hife su dosta otporne na vanjske utjecaj jer je njihova stanična stijenka građena od hitina (molekule koja izgrađuje i oklope kukaca) pa se lako provlače između čestica tla.

Prehrana gljiva

Gljive se hrane heterotrofnim načinom prehrane.
S obzirom na način života, gljive mogu biti saprofiti i simbionti (najčešće paraziti).
Gljive vanjskom površinom tijela upijaju vodu s hranjivim tvarima.
Gljive kao saprofiti imaju važnu ulogu u kruženju tvari.
Gljive su bitni stanovnici svakoga ekološkog sustava.

Prehrana gljiva

Gljive se hrane heterotrofnim načinom prehrane. S obzirom na način života, mogu biti saprofiti i simbionti (najčešće paraziti). Vanjskom površinom tijela upijaju vodu s hranjivim tvarima. Gljive kao saprofiti imaju važnu ulogu u kruženju tvari te su bitni stanovnici svakoga ekološkog sustava.

Razmnožavanje gljiva

Razmnožavanje gljiva ovisno je o životnim uvjetima i vrsti.
Gljive se razmnožavaju spolno i nespolno.

Nespolni načini razmnožavanja najčešće su :

  • pupanje (kvasci)
  • nespolne spore
  • vegetativno – cijepanjem.

Spolni način razmnožavanja gljiva podrazumijeva razvoj spolnih stanica – reproduktivnih spora.
Spolne se stanice moraju oploditi kako bi nastala nova jedinka.

Razmnožavanje gljiva

Gljive se razmnožavaju spolno i nespolno ovisno o životnim uvjetima i vrsti. Što mislite, u kojim će se uvjetima okoliša jedinke razmnožavati spolno , a u kojima nespolno ? Ovisi li način razmnožavanja o količinama dostupne hrane ili o fizičkim parametrima poput temperature, vlage, plodnosti tla i sl.?

  • Odgovore na ta pitanja pokušajte dobiti provedbom maloga istraživačkoga rada s pomoću kvasca. Kao početna ideja može vam poslužiti prijedlog projekta na mrežnoj stranici na engleskome jeziku Education.com.

Nespolni načini razmnožavanja najčešće su pupanje (kvasci), nespolne spore i vegetativno – cijepanjem. Spolni način podrazumijeva razvoj spolnih stanica – reproduktivnih spora koje se moraju oploditi kako bi nastala nova jedinka.

  • Proučite priloženi video, odgovorite na pitanja te raspravite o važnosti širenja spora.

 

  1. Je li pri širenju spora nužna pomoć prikazanoga štapa, tj. čovjeka?
  2. Kako se spore samostalno šire u prirodi?
  3. Koja je prednost širenja spora na veća / nova područja?
  4. Pronađite u prirodi primjere organa koji na sličan “eksplozivan” način šire svoje stanice/sjemenke.

Koristi od gljiva

  • Promislite svatko za sebe 5 minuta i navedite na koje sve načine i gdje čovjek rabi gljive.

Kao što smo već ponovili u prethodnim poglavljima, gljive su vrlo važni razlagači i pomažu u kruženju tvari u prirodi. Njihov je doprinos biosferi izniman upravo zbog toga. No čovjek je pronašao i brojne druge koristi pa vrlo često i rado uzgaja i konzumira gljive za svoje potrebe.

 

U prehrani se vrlo često upotrebljavaju plodišta jestivih gljiva.
Jestive su gljive bogate bjelančevinama i vitaminima.
Gljivama se koristimo i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, točnije antibiotika.
Najpoznatiji antibiotik penicilin dobiva se iz kistca (zelene plijesni).
Djelovanje penicilina otkrio je engleski liječnik Alexandar Fleming 1928. godine.
Gljive se upotrebljavaju i u prehrambenoj industriji.
Najviše se rabe pekarski, vinski i pivski kvasci koji uzrokuju vrenje (fermentaciju).
Česta je i uporaba plemenitih plijesni u proizvodnji aromatskih sireva.

U prehrani se vrlo često upotrebljavaju plodišta jestivih gljiva jer su bogate bjelančevinama i vitaminima. Gljivama se koristimo i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, točnije proizvodnju antibiotika. Naime, najpoznatiji antibiotik penicilin, dobiva se iz kistca (zelene plijesni). Njegovo djelovanje otkrio je engleski liječnik Alexandar Fleming 1928. godine.

  • Proučite kako je Fleming došao do toga važnog otkrića i predstavite svoje spoznaje ostatku razreda u obliku stripa koji možete izraditi digitalnim alatom Make Beliefs Comix!.

Pri tome vam mogu pomoći sljedeći izvori: Alexander Fleming i otkriće penicilina, Odgovori na postavljena pitanja- Biologija te Sir Alexander Fleming – Biographical.

Gljive se često upotrebljavaju i u prehrambenoj industriji. Najviše se rabe pekarski, vinski i pivski kvasci koji uzrokuju

vrenje

(fermentaciju).
Više informacija o vrenju možete pronaći u: DOS Kemija 8., modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Alkoholi.

Česta je i uporaba plemenitih plijesni u proizvodnji aromatskih sireva.

Gljive kao štetnici

Neke vrste gljiva u svojim stanicama stvaraju određene spojeve koji djeluju kao otrovi.
Otrovne gljive mogu izazvati probavne smetnje, halucinacije, oštećenje organa pa i smrt.
Te vrste gljiva često izgledom svoga plodišta nalikuju na jestive gljive.
Potrebna je dobra edukacija i veliko iskustvo kako bi se razlikovale jestive od otrovnih gljiva.
Gljive mogu živjeti kao paraziti na biljkama, životinjama i čovjeku.
U čovjeka i životinja gljive najčešće uzrokuju razne kožne bolesti.
Kod biljaka gljive uništavaju čitave biljke.

Najpoznatije bolesti bilja uzrokovanje gljivama su:

  • pepelnica vinove loze
  • razne hrđe
  • snijeti
  • gube.

Gljive kao štetnici

Neke vrste gljiva u svojim stanicama stvaraju određene spojeve koji djeluju kao otrovi te mogu izazvati probavne smetnje, halucinacije, oštećenje organa pa i smrt. Te vrste gljiva često izgledom svoga plodišta nalikuju na jestive gljive pa je potrebna dobra edukacija i višegodišnje iskustvo u prikupljanju gljiva prije nego što se odlučite spremati obrok od svježih gljiva.
Gljive mogu živjeti kao paraziti na biljkama, životinjama i čovjeku. U čovjeka i životinja najčešće uzrokuju razne kožne bolesti, a kod biljaka uništavaju čitave biljke. Najpoznatije su pepelnica vinove loze, razne hrđe i snijeti te gube.

Lišajevi

Lišajevi su simbioza gljiva i zelenih algi.
Alge fotosintezom proizvode hranu za lišaj.
Gljive svojim hifama štite alge i crpe vodu i mineralne tvari iz tla.

Lišajevi se javljaju u brojnim bojama i oblicima pa tako razlikujemo:

  • koraste lišajeve
  • grmaste lišajeve
  • listaste lišajeve.

Lišajevi se mogu naseljavati i na gole stijene – nazivaju ih pionirima vegetacije.

Lišajevi

Lišajevi su simbioza gljiva i zelenih algi. Alge procesom fotosinteze proizvode hranu za lišaj, a gljive svojim hifama štite alge i crpe vodu i mineralne tvari iz tla.
Lišajevi se javljaju u brojnim bojama i oblicima pa tako razlikujemo koraste, grmaste i listaste lišajeve. Često ih nazivamo i pionirima vegetacije jer se mogu naseljavati i na gole stijene.

Slika prikazuje strukturnu građu lišajeva. U gronjem sloju koji se naziva korteks nalazimo stanice gljiva ispod kojeg dolazi sloj stanica algi. U sredini se nalazi medula u kojoj se nalaze uglavnom nitaste hife. Na dnu se nalazi donji korteks koji je ponovno izgrađen od stanica gljiva.
Razni oblici talusa lišajeva

Promotrite ilustraciju i raspravite:
Koje su prednosti rasporeda prikazanih slojeva, tj. zašto su alge pri vrhu lišaja, a rahli sloj hifa i donji sloj uz samo tlo?

Lišajevi se razmnožavaju nespolno (sporama i vegetativno).
U nepovoljnim uvjetima lišajevi prelaze u stanje mirovanja.
Lišajevi su osjetljivi na zagađenja zraka.
U ekološkim istraživanjima lišajevi se često rabe kao biološki pokazatelji onečišćenja.

  • Promotrite ilustraciju i raspravite koje su prednosti rasporeda prikazanih slojeva, tj. zašto su alge pri vrhu lišaja, a rahli sloj hifa i donji sloj uz samo tlo.

Lišajevi se razmnožavaju nespolno (sporama i vegetativno), a u nepovoljnim uvjetima prelaze u stanje mirovanja. Osjetljivi su na zagađenja zraka te se u ekološkim istraživanjima često rabe kao biološki pokazatelji onečišćenja.

Za kraj…

Na početku jedinice rekli smo da su gljive u prošlosti sistematičarima zadavale brojne poteškoće. Nakon što ste se pobliže upoznali s građom i ulogama gljiva u ekološkom sustavu, na vama je da izdvojite osobine gljiva koje su bile predmetom smutnje.

  • Izradite prikaz u kojemu ćete usporediti osobine gljiva koje su zajedničke s biljkama i one osobine koje su zajedničke s osobinama životinjama. Raspravite jesu li gljive zaslužile svoje carstvo.