Ptice

Uvod

Ptice su danas poznate kao gospodari neba, no one nisu jedina skupina koja je pokušala osvojiti ovu ekološku nišu. Prvi leteći kralježnjaci bili su gmazovi, točnije određene vrste dinosaurusa. Nakon njih se pojavila praptica Archeopteryx (prijelazni oblik između gmazova i ptica), a tek krajem mezozoika pojavile su se prve prave ptice.

• Proučite prikazani crtež. Izdvojite razlike u građi i obliku tijela i perja kod prikazanih letećih gmazova, praptice i prvih ptica. Prisjetite se gradiva Prirode 5. razreda i izdvojite obilježja u građi tijela ptica koje im olakšavaju let.

Ptice se mogu podijeliti na dvije velike skupine: grebenke (letačice) i bezgrebenke (neletačice). Tijekom ove nastavne jedinice saznat ćete što je greben i zašto je on bitan pri letu. Uočit ćete i razloge zašto neletačice žive upravo na onim područjima gdje žive.

Vanjski izgled

Promatrajući tijelo ptica, uočit ćete univerzalni plan građe karakterističan za sve kralježnjake, odnosno glavu, trup i udove. Na glavi su lako uočljivi kljun i oči. Trup je aerodinamičnoga oblika s izraženim prsnim mišićima, a udove čine jedan par krila i jedan par nogu. Veličina udova i raspon krila ovisi o vrsti i načinu života pojedine ptice.

• Proučite priloženu galeriju i detaljnije se upoznajte s vanjskim izgledom ptica.

Perje ptica građeno je od bjelančevina koje izgrađuju ljuske gmazova i dlake kod sisavaca. S obzirom da je na dnevnoj bazi izloženo oštećenjima i trošenju, perje se mora redovito održavati. Ptice se čiste od nametnika najčešće kljunom, ali se i štite raznim premazima (najčešće lojem) od bakterija i vode.

• Što mislite, koje će ptice izlučivati više loja: vodene ili kopnene ptice? Istražite! Prikupite nekoliko odbačenih pera i lagano ih premažite uljem ili losionom za tijelo. Zatim ih provucite kroz vodu, pijesak, prašinu i slične podloge. Kada je masni premaz bio od koristi, a kada je predstavljao smetnju? Uvjetuje li stanište količinu izlučenog loja? Svoje pretpostavke i zaključke unesite u prezentaciju s pomoću digitalnoga alata Prezi te ih podijelite s ostatkom razreda.

Cjelokupno se perje izmijeni jednom ili dva puta godišnje procesom mitarenja.

Kako ptice lete?

Kao što smo napomenuli ranije, građa tijela ptice uvelike je prilagođena kretanju u zraku. Osim specifične građe kostiju te krila i perja, važno je napomenuti da su ptice tijekom evolucije “izgubile” određene organe kako bi bile što lakše npr. imaju samo jedan jajnik, nemaju zube niti mokraćni mjehur, a uz pluća su im razvijene i dodatne zračne vrećice.

• Možete li se prisjetiti još neke skupine koja je unutar tijela imala vrećice ispunjene plinom? Koja je bila zadaća tih vrećica? Kako su one pomagale u kretanju skupine?

Kao što možete uočiti na prikazanoj fotografiji, najviše mišićne mase smješteno je blizu osovine krila, a na krajeve udova protežu se samo tanki krajevi mišića, njihove tetive ili najsitniji mišići. Zašto je tome tako? Veliku ulogu u letenju ima fizika. Takav raspored mišića važan je zbog aerodinamičkih zahtjeva da maksimum mase bude što bliže težištu što omogućava bržu promjenu smjera kretanja.

• U dogovoru s učiteljima Tjelesne i zdravstvene kulture istražite može li takav raspored mišića pomoći sportašima da lakše ostvare svoj maksimum. Npr. hoće li maksimum mase blizu središta tijela više pomoći razigravaču u košarci i trkaču (running back) u američkome nogometu ili pivotu u rukometu i sidrunu u vaterpolu?

Osim rasporeda perja i mišića, veliku ulogu u kretanju ima i sam medij u kojemu se ptice kreću, odnosno zrak. Tu se ponovno moramo vratiti na fiziku jer zrak ima određene osobine (gustoću, temperaturu), ali i sile kojima se kreće.

• Pri letu ptica najveću ulogu ima tlak zraka, a to možemo prikazati jednostavnom vježbom. Uzmite obični A4 list papira i postavite ga ispred sebe, a zatim puhnite na njegovu gornju površinu kao što je prikazano na fotografiji. Što se dogodilo?

Živčani sustav i osjetila

Živčani sustav ptica građen je od istih sastavnica kao i kod drugih kralježnjaka: mozga, leđne moždine i živaca. Mozak štite kosti lubanje, a leđnu moždinu kosti kralježnice. Od osjetila najbolje su im razvijeni vid i sluh, a njuh i okus slabije su razvijeni. Vid je posebno dobro razvijen kod ptica grabljivica jer im olakšava lov.

S obzirom da ptice nemaju zube, probavilo ptica ima nekoliko izmjena u građi organa kako bi se hrana ipak dovoljno usitnila i omekšala. Prva takva izmjena jest volja. Volja je prošireni dio jednjaka u kojemu se hrana omekšava i sprema. U prirodi ptica ponekad brzo pokljuca hranu i skladišti je u volji kako bi je mogla probavljati na sigurnome, gdje nema prirodnih neprijatelja ili kako bi odjednom mogla više hrane odnijeti svojim mladuncima. Na volju se nastavlja žljezdani želudac koji dodatno omekšava hranu i razgrađuje ju probavnim sokovima. Zatim hrana putuje u mišićni želudac u kojemu se dalje usitnjava s pomoću kamenčića koje ptica često uzme s hranom s tla.

Usitnjene čestice hrane zatim odlaze u tanko crijevo odakle prelaze u krvotok ptica, a neprobavljeni se ostatci debelim crijevom odvode do nečisnice. U nečisnicu se osim debeloga crijeva otvaraju i mokraćovodi te spolne cijevi.

Disanje i optok krvi

Pluća ptica relativno su malena i ograničena su prostorom prsnoga koša. Nisu toliko rastezljiva jer su leđnim dijelom prirasla uz prsni koš tako da zrak gotovo samo propuštaju do kapilara a da se ne šire/skupljaju prilikom udisaja i izdisaja. Zalihe zraka nakupljaju se unutar zračnih vrećica koje na taj način olakšavaju tijelo, ali mogu služiti i kao rezonatori pri glasanju.

• Koja se skupina kralježnjaka također koristi rezonatorima? U koju svrhu?

Srce je ptica četverodijelno, odnosno čine ga dvije pretklijetke i dvije klijetke. Mišićni zid dijeli srce na arterijsku i vensku stranu tako da ne dolazi do miješanja krvi. Nakon izmjene plinova u plućima, srce krv bogatu kisikom potiskuje prema stanicama i organima pri čemu se stanicama predaje kisik, a od njih se prikuplja ugljikov(IV) oksid koji se nosi prema plućima radi izdisaja. Ptice ne ovise o temperaturi okoliša jer njihove stanice oslobađaju veće količine energije tako da one imaju stalnu tjelesnu temperaturu.

Nakon odabira partnera slijedi parenje. Ptice se razmnožavaju spolno, unutarnjom oplodnjom. Jaja se izliježu u gnijezdo u kojemu ih griju roditelji tako što sjede nad njima. Nakon određenoga vremena ptići se izlegu te ovisno o vrsti budu čučavci (ovise o roditeljskoj skrbi, npr. orlovi) ili potrkušci (sposobni za samostalni život, npr. pačići).

Raznolikost ptica

Kao što smo već napomenuli, ptice dijelimo na letačice i neletačice. Neletačice žive uglavnom na južnoj Zemljinoj polutci i poznajemo ih kao ptice trkačice. Najpoznatiji su predstavnici emu, kazuar i nojevi. Neletačice su i pingvini koji se kreću hodanjem i plivanjem.
Većina ostalih ptica su letačice. Vrlo su raznolike veličinom, izgledom i načinom leta. Neke će poput kolibrića učiniti mnoštvo zamaha krilima kako bi se održale u zraku, a druge će poput albatrosa ili orlova štedjeti energiju jedreći na zračnim strujama. Ponašanjem se također jako razlikuju. Neke žive same cijeli život (osim u vrijeme parenja), a druge cijeli život provedu u paru ili skupini.

• Pronađite primjere zanimljivoga ponašanja ptica i predstavite ih ostatku razreda s pomoću digitalnoga alata Emaze. Kao početne točke pretraživanja mogu vam poslužiti sljedeće mrežne stranice: Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, udruge Biom, Zoološkog vrta Zagreb te Popis ptica Hrvatske i Crvena knjiga ptica.