Lijevo na slici su muški i ženski češerić, a desno su zreli češer i sjemenka smreke.
Raznolikost golosjemenjača
Jela spada u skupinu borova i lako ju prepoznajemo po uspravnim češerima.
Smreka (Borovi) je stablo koje često ukrašavamo za blagdan Božića. Ima pravilnu piramidalnu krošnju i viseće češere
Ariš (Borovi) je među rijetkim listopadnim golosjemenjačama. Iglice mu rastu u pršljenima.
Tisa (Borovi) raste u obliku grma ili stabla. Lako ju je prepoznati prema crvenoj ovojnici koju razvija oko sjemenke.
Obični bor (Borovi) je stablo široke ponekad i kišobranaste krošnje. Prilagodljivo je na promjene u temperaturi, vlazi i sastavu tla.
Čempres (Borovi) može izrasti u dosta visoko stablo. Iglice su mu plosnate (ljuskaste) tamno zelene boje, a češeri maleni.
Borovica (Borovi) raste u obliku grma. Listovi su joj dosta tamni, a plod je tamna, gotovo crna boba.
Ginko (Ginko) je listopadna vrsta golosjemenjača koja originalno potječe iz Kine. Dvodomna je biljka i smatra se živim fosilom.
Cikas (Cikasi) je golosjemenjača perastih listova. Dvodomne su biljke čiji spermiji su još uvijek pokretni pa im je za oplodnju nužna voda.
Welwitschia (Gnetumi) ima kratko, gomoljasto, drvenasto stablo s dva lista koja mogu neograničeno rasti. Ova malena skupina ima vrlo neobično i upitno podrijetlo.
6.5.Kritosjemenjače
BILJKE S CVATOVIMA
Ječam kao i većina žitarica ima cvat klas.
Kritosjemenjače
Grozd se javlja npr. kod bagrema, kestena i glicinije.
Rogoz ima cvat koji se naziva klip.
Bazga ima razvijen cvat štitac.
Grab ima cvat u obliku rese.
Nespolno razmnožavanje biljaka
Jagode razvijaju nastavke vriježe iz kojih nastaju nove jedinke.
Iz jednog lista afričke ljubičice razviti će se cijela biljka.
Lijeska se može razviti iz jedne grančice koja je umetnuta u tlo.
Različiti plodovi
Raznolikost kritosjemenjača
Divlja orhideja predstavnica je porodice orhideja.
Liljani su predstavnici jednosupnica.
Tulipani i sunovrati spadaju također u jednosupnice.
Kukuruz je biljka iz porodice trava.
Riža također pripada travama.
U mahunarke spadaju grašak, grah, leča, bob i brojne druge biljke čija se sjemenka razvija unutar ploda mahune.
U glavočike spadaju suncokret, tratinčica, maslačak, neven i druge biljke s glavičastim cvatovima.
Krstašice su ekonomski važna porodica u koju spadaju uljana repica, kupus, cvjetača, goruščica i brojne druge vrste.
Usnače su prepoznatljive po vjenčiću na kojem razlikujemo gornju i donju usnu.
Usnačama pripadaju brojne začinske i ljekovite biljke poput lavande, kadulje i bosiljka.
6.6.Biljke sa sjemenkom- ponavljanje
Prilagodbe biljaka
Vitice graška i vinove loze nastale su preobrazbom lista i pomažu biljci pri penjanju u vis kako bi biljku doveli u bolji položaj prema Suncu.
Biljke mesožderke često imaju listove prepobražene u zamke za kukce koji im služe kao dohrana (izvor minerala)
Okruglolisna rosika je mesožderka naših krajeva.
Dlačice kod koprive pružaju zaštit biljci jer se pri dodiru iz njih izlučuju određene kemijske tvari (između ostalih i mravlja kiselina) koje opeku napadača.
Biljke sušnih krajeva i biljke slanuše često imaju voštane prevlake na tijelu koje ih štite od gubitka vode.
Baobabi čuvaju zalihe vode u svojim stabljikama.
Kaktusi su cijelu svoju rađu podredili očuvanju vode u svome tijelu.