Opća svojstva, razine i sistematika žive prirode

Uvod

Roboti više nisu daleka budućnost, već danas imaju primjenu u različitim ljudskim djelatnostima.
Primjerice, u medicini pomažu pacijentima u provođenju fizikalne terapije, a u tvornicama obavljaju poslove koji nisu prikladni ili su preopasni za ljude.
Sve više je i robota namijenjenih zabavi, poput robotiziranih kućnih ljubimaca.

• Navedite neke znanstvenofantastične filmove ili serije koje rado gledate, a u kojima se kao likovi pojavljuju inteligentni roboti te raspravite o tome možemo li te robote smatrati živima.
• Navedite sličnosti i razlike između humanoidnih robota i čovjeka.

Biologija proučava živa bića, a kako možemo znati da je nešto živo biće?
Na to pitanje odgovor je nemoguće dati u jednoj rečenici.
Živa bića dolaze u različitim oblicima i veličinama te se nalaze na različitim stupnjevima razvoja.
Stoga znanstvenici kada pokušavaju definirati život traže osobine koje su zajedničke svim organizmima.

Organizacijske razine živoga svijeta

U živome svijetu razlikujemo više organizacijskih razina, s tim da se atom smatra najnižom, a biosfera najvišom.

• Upišite u pravokutnika organizacijske razine živoga svijeta.

Organizmi unutar ekosustava međusobno su povezani hranidbenim lancima i ovise jedni o drugima kao izvor energije. Autotrofni organizmi koriste energiju Sunca i stvaraju organske spojeve koji služe kao hrana. Biljojedi ovise o biljkama, a mesojedi o biljojedima. Razlagači razlažu mrtve organizme na jednostavne spojeve koje opet koriste biljke.

Pogledajte galeriju fotografija različitih ekosustava i riješite zadatke.

1. Opišite klimatske uvjete u prikazanim ekosustavima i navedite područja na Zemlji gdje se ti ekosustavi nalaze.
2. Koji su ekosustavi prisutni u Hrvatskoj?
3. Navedite što više različitih vrsta organizama koji naseljavaju ekosustave prikazane na fotografijama te razvrstajte navedene organizme na proizvođače, potrošače i razlagače.
4. Izradite primjere nekoliko hranidbenih lanaca za svaki prikazani ekosustav.
5. Raspravite bi li život na Zemlji bio moguć bez koje od karika hranidbenog lanca.

Ekosustavi

Pustinja

Koraljni greben

Vazdazelena šuma

Polarni ekosustav

Tropska šuma

1 / 5

Pogledajte galeriju slika nekih organa čovjeka i odgovorite na pitanja.

1. Koje su uloge prikazanih organa i kojim organskim sustavima pripadaju?
2. Navedite vrste tkiva koja čine prikazane organe.

Organi čovjeka

1 / 4

Sistematika živoga svijeta

• Životinja na slici sigurno vam je svima poznata pod imenom T. rex, no tko joj je dao takvo ime?
• Imaju li i drugi organizmi slična imena i zašto?

T. rex samo je jedna vrsta izumrlih guštera.

• Smatra se da danas na svijetu postoji oko 6000 različitih vrsta guštera, a gušteri su samo jedna skupina gmazova.
• Pridodamo li im ostale skupine, dobit ćemo već preko 10 000 različitih vrsta gmazova.
• Nastavimo li zbrajati i dodamo sve vrste kralježnjaka, broj različitih vrsta životinja će se popeti na oko 60 000.
• Kada im ubrojimo beskralježnjake, taj broj iznosi preko 1,2 milijuna vrsta, a gdje su još biljke, gljive, alge, bakterije i sve ostale vrste živih bića?!

Znanstvenici su do sada opisali preko 2 milijuna vrsta, a pretpostavljaju da ih ima još pet puta toliko.

Uz tako veliku brojnost vrsta prijeko je potreban neki sustav imenovanja kako bismo se lakše snašli u toj golemoj raznolikosti.
T. rexu je ime 1906. godine dao američki paleontolog Henry Fairfield Osborn prema grčkim riječima tyrannos, što znači tiranin, i sauros, što znači gušter, te latinskoj riječi rex, što znači kralj.
Ovakav način imenovanja živih bića uveo je u 18. stoljeću švedski prirodoslovac Carl Linné, a naziva se binarna nomenkaltura ili dvoimeno nazivlje.

• Prepoznajte li biljku prikazanu na slici?

Prikazanu biljku je Carl Linné nazvao Taraxacum officinale.

1. Postoji li u kraju u kojem živite neki drugi, lokalni naziv za ovu biljku?
2. Znate li kako se prikazana boljka kaže na engleskome, njemačkome, španjolskome, francuskome ili nekom drugom svjetskom jeziku?

• Što mislite zašto se vrste imenuju na latinskome jeziku?

Pogledajte video i otkrijte jeste li ispravno odgovorili.

Pogledajte znanstvene nazive još nekih poznatih organizama.
Kliknite na pojedine dijelove naziva i otkrijte što kriju.

Razvrstavanje organizama u carstva živoga svijeta

Zaigrajte igru za jednog ili dva igrača!
Razvrstajte prikazane organizme u carstva živoga svijeta tako da kliknete na odgovarajuće carstvo za svaki organizam.

Gdje je naše mjesto u sistematici živoga svijeta?

• Raspravite o tome zašto čovjeka ubrajamo u carstvo životinja.
• Po čemu se čovjek ipak značajno razlikuje od životinja.

Mi smo danas jedini živući pripadnici našeg roda.

• Prisjetite se 8. razreda i navedite neke naše izumrle srodnike.
• Tko su naši danas živući najbliži srodnici?

Kako odrediti srodstvene odnose između različitih vrsta?

Promotrite slike dupina, morskog psa i ježa.
Na prvi pogled dupin i morski pas izgledaju kao bliži srodnici nego dupin i jež, ali mi znamo da je morski pas riba, a dupin i jež su sisavci.

• Objasnite zašto je tijelo dupina i morskog psa slično građeno.
• Prije razvoja molekularne biologije srodnost organizama određivala se, primjerice, poredbenom anatomijom. Prisjetite se čime se bavi anatomija, a čime molekularna biologija. Pretpostavite kojim metodama se koristi molekularna biologija pri određivanju srodnosti vrsta. Zašto su metode molekularne biologije pouzdanije od poredbene anatomije za određivanje srodnosti?

Za kraj…

Grafički prikaz prikazuje koliko prosječno centimetara rastu u visinu svake godine dječaci i djevojčice od rođenja do kraja puberteta.

1. Proučite prikaz i odredite jesu li navedene tvrdnje točne ili netočne.
2. Usmeno obrazložite svoje odgovore.

Riješite zadatke.

1. Pomoću znanstvenih naziva odredite jesu li tvrdnje o navedenim organizmima točne ili netočne: Equus caballus L. – konj, Equus asinus L. – magarac, Castor fiber L. – dabar, Lutra lutra L. – vidra, Phaseolus vulgaris L. – grah, Syringa vulgaris Mill – jorgovan.
2. Usmeno obrazložite svoje odgovore.