Uvod

Gljive su danas još uvijek jako slabo istraživana skupina organizama i mnogo o njima nije poznato.
Premda u javnosti to nije toliko poznato, mnoge su vrste gljiva ugrožene i zakonom su zaštićene.

• Razmislite i raspravite o tome koji bi bili mogući razlozi ugroženosti gljiva i predložite načine kojima bismo ih mogli očuvati.

Čovjek i gljive

Hrvatsko mikološko društvo ili HMD osnovano je 1999. godine i pokušava u Hrvatskoj promicati i popularizirati mikologiju, granu biologije koja se bavi gljivama. Ono okuplja brojne biologe, ali i zaljubljenike u gljive s ciljem bolje edukacije o gljivama, kao i njihove zaštite i očuvanja.
U Hrvatskoj je opisano preko 4500 vrsta gljiva, a oko 350 gljiva na Crvenom je popisu ugroženih vrsta.
Glavni je razlog ugroženosti brojnih vrsta gljiva gubitak staništa.
Mnoge su vrste u simbiozi s korijenjem biljaka i sječom drveća ili lošim gospodarenjem šuma može doći do znatnog smanjenja njihovih populacija.
Onečišćenje i promjena klimatskih uvjeta također utječu na brojnost gljiva.
Onečišćenjem zraka drastično se reduciraju populacije lišajeva, zbog čega ih i nazivamo bioindikatorima.
Industrijski otpad te korištenje mnogih pesticida mogu ugroziti micelije u tlu, a samim time i poremetiti ekološku ravnotežu zbog njihovog odnosa s biljkama. Nadalje, gljive koje rastu u onečišćenim područjima ili uz cestu potencijalno su opasne za ljudsko zdravlje jer micelijem nakupljaju štetne tvari iz okoliša.
Naposljetku, popularizacija gljivarstva može dodatno ugroziti brojne popularne vrste jestivih gljiva, pogotovo ako su osjetljive.

• Prilikom skupljanja svaki bi gljivar trebao biti upoznat s mjerama zaštite gljiva:

Nisu stapčarke jedine gljive koje proizvode toksine štetne za čovjekovo zdravlje, mnoge mješinarke također su opasne po zdravlje čovjeka.
Ako se prilikom prijenosa ili skladištenja ne čuvaju u suhim i kontroliranim uvjetima, na povrću, voću i žitaricama može izrasti plijesan koja stvara aflatoksine. Ti toksini mogu dospjeti u namirnice i, kad se konzumiraju, mogu izazvati poremećaje jetre i imunološkog sustava.
Ražova gljivica stvara halucinogene toksine od kojih se proizvodi LSD. Osim djelovanja na živčani sustav, toksini ražove gljivice uzrokuju i druge poremećaje, poput grčenja mišića i mučnine.
Poznato suđenje vješticama u američkom gradiću Salemu krajem 17. stoljeća bilo je uzrokovano bolesnim usjevima i mnoge žene osuđene su na smrt zbog vračanja i bavljenja „crnom magijom“. Te su žene pokazivale tipične simptome trovanja ražovom gljivicom, no neznanje, praznovjerje i masovna histerija doveli su do ovih stravičnih događaja.

• Koje su još mješinarke opasne za zdravlje čovjeka?

Kvasci uzrokuju alkoholno vrenje

Kvasci su bili među prvim organizmima koje je čovjek upotrebljavao za dobivanje prehrambenih proizvoda.
Korist vrenja ili fermentacije omogućila je dobivanje pekarskih proizvoda i primjerice piva, kao što je prikazano na slici.

• Navedite još neke koristi od kvasaca.

To je i sam početak biotehnologije.

Različiti uvjeti u kojima kvasci provode vrenje dovode do različitih proizvoda i do njihove različite kvalitete.
Pri različitim temperaturama, s različitom količinom šećera i različitim trajanjem vrenja, dobivaju se raznorazni omjeri šećera i alkohola, različitih pH vrijednosti, a dodatni sastojci određuju mnogobrojne varijacije kruha i alkoholnih pripravaka.
Primjerice, svaka pivarska radnja ima vlastite recepte u pripravci piva.
Osim o sastojcima, okus piva ovisi i o samom procesu vrenja. Ako je kvasca previše ili oni predugo vrše vrenje, udio alkohola bit će prevelik, a ako je kvasca premalo, udio alkohola će biti malen, a otopina preslatka.
Za svakog je pivara bitno da kontrolira količinu kvasca i šećera koji koristi i da pripazi na uvjete u kojima se vrenje događa, poput temperature.

Koliko brzo rastu plijesni?

Plijesni su vrlo korisni saprofiti.
Osim što su ključna karika u kruženju tvari u prirodi, koristimo ih i pri dobivanju mnogih namirnica.
Međutim, iako je razvijanje plijesni poželjno prilikom pripravke nekih sireva, na mnogim namirnicama plijesni nisu dobrodošle.
One se mogu razviti na gotovo svim namirnicama ako se ne čuvaju u odgovarajućim uvjetima.

• Koji uvjeti pogoduju ubrzanom rastu plijesni, a koji ih sputavaju?
• Pripremite pokus koristeći uzorak odabrane vrste kruha. Narežite kruh na približno jednake dijelove koje ćete podijeliti u skupine.
  Za svaku skupinu pripremite uzorak od tri kriške, a svaku krišku zamotajte u svoju prozirnu, plastičnu vrećicu te na njoj označite datum i uvjete koje testirate.

Koje uvjete usporediti?

• Jednu skupinu od tri kriške kruha možete poprskati vodom i promatrati kako povećana količina vlage utječe na brzinu rasta. Različite skupine možete držati na različitim temperaturama: na sobnoj temperaturi, u hladnjaku ili zamrzivaču. Mogu se usporediti i različite vrste kruha u istim uvjetima.

Raspravite koji ćete uvjet odabrati i kako će glasiti hipoteza.

Zašto u istom pokusu nije pogodno koristiti dvije skupine s različitim vrstama kruha, svaka u svojim uvjetima?

Kako mjeriti rast plijesni?

• Plijesan na svakom uzorku treba promatrati svaki dan u približno isto vrijeme. Plijesan se većinom razvije već nakon nekoliko dana.
• Veličinu plijesni nije lako mjeriti ravnalom jer rastu u nepravilnim ili simetričnim oblicima.
• Jedna je mogućnost postaviti papir s kvadratima iznad vrećice i na njega precrtati njezin oblik. Zbrajanjem kvadratića na papiru možete usporediti relativne veličine uzgojenih plijesni.
• Kriške se mogu i fotografirati digitalnom kamerom, a fotografije obraditi u nekoj od mnogih aplikacija poput MS Painta.

U tim je programima moguće postaviti koordinatnu mrežu (gridlines) i na slici zbrajati kvadratiće u kojima je plijesan prisutna.

Rezultati

• Rezultate možete prikazati tablično ili možete nacrtati graf na kojem uspoređujete aritmetičku sredinu veličine dvaju uzoraka. Osim brojevnih rezultata zapišite i druga opažanja koja primijetite tijekom pokusa.

Koje je boje plijesan?
Je li se razvila na rubovima ili na sredini kriške?

Poteškoće

Tijekom pokusa na kruhu se možda uopće ne pojavi plijesan.

• Koji bi mogli biti razlozi potpunog nedostatka plijesni?
• Prisjetite se iz čega izrastu hife nove plijesni.
• Ako je kruh stavljen u prozirne vrećice i izoliran od okoline, može li se plijesan stvoriti ni iz čega?
• Rezultate ovog pokusa usporedite s rezultatima koje su dobili ostali učenici. Potvrđuju li nužno svi rezultati donesenu hipotezu?