Kazalo multimedije – Biologija 8

Homo habilis sjedi na kamenu. Tijelo mu je prekriveno dlakama. U svakoj ruci drži po kamen.

Homo Habilis ili "spretan čovjek" naziva se i pračovjekom.

Naš je davni predak, spretni čovjek, prije oko dva milijuna godina, izrađivao prvo kameno oruđe koje je, primjerice, koristio za skidanje mesa s plijena.

Homo erectus ili "uspravan čovjek" koristio je vatru i bio vješt lovac. Žene su skupljale plodove i podizale djecu. Bio je visok 1,5 m i znanstvenici smatraju da je govorio.

Uspravni čovjek unaprijedio je kvalitetu življenja korištenjem vatre kao izvora svjetlosti, za ogrjev, izradu oružja, lov i kuhanje.

Na slici je skupina Neandertalaca. Dio se vraća iz lova s plijenom, a dio je prikazan ispod velikog kamena koji djeluje kao špilja.

Pravi čovjek pojavio se prije 400 000 godina. Naziva se neandertalac.

Posljednji srodnik suvremenog čovjeka, neandertalac, živio je u skupinama čiji su članovi međusobno komunicirali vlastitim jezikom i surađivali prilikom lova.

Razmislite, promotrite fotografiju i opišite dostignuća suvremenog čovjeka.

Od prve uporabe oruđa, vatre, organiziranog lova i skupljanja hrane evolucijski gledano nije prošlo mnogo vremena. Suvremeni čovjek napredovao je i istaknuo se apstraktnim načinom razmišljanja, dobrim pamćenjem, razvitkom govora, širenjem spoznaja i međusobnom suradnjom.

1 / 8

Različiti organizmi različito dišu

Kukci: Cijevaste uzdušnice dopremaju kisik do svake stanice tijela.

Puževi: Jednostavna “pluća” prilagodba su kopnenom načinu života, a načinjena su od mreže krvnih žila. Kako dišu pripadnici ove skupine koji žive u vodi?

Ribe koštunjače: Osim škrga, za disanje mogu koristiti i plivaći mjehur koji obavlja ulogu pluća u vrijeme suše. Koje organe za disanje posjeduje većina pripadnika ove, najjednostavnije skupine kralježnjaka?

Bezrepci: Nisu u potpunosti prilagođeni životu na kopnu pa osim plućima, dišu i kožom.

Pravi sisavci: Pluća su građena od velikog broja plućnih mjehurića koji im daju veliku površinu za izmjenu plinova.

Spužva

Mačka

Razmislite i s učenikom do sebe komentirajte zajednička obilježja prikazanih organizama.

Promotrite izgled rode i izdvojite što joj u njezinoj građi i ponašanju olakšava preživljavanje.

Zašto se rode i ostale ptice selice zimi sele?

Roda se svojom vitkom građom prilagodila životu uz močvare i poplavne livade.

U periodima kada se na određenom staništu mijenjaju uvjeti, temperatura, količina dostupne hrane i sl. one se sele u druga područja.

Neke rode provode zimu u Španjolskoj, a neke putuju sve do juga Afrike. Svake godine prijeđu i do 12 000 km u jednom smjeru.

Promotrite izgled štuke i uvjete u staništu u kojem obitava te izdvojite što joj u njezinoj građi i ponašanju omogućava preživljavanje.

Vretenast oblik tijela, veliki i oštri zubi, spljoštena glava, velika repna peraja i zaštitni tip obojenosti tijela, glavne su značajke i prilagodbe ovoga lovca koji čeka u zasjedi.

Hobotnice se smatraju jednim od najinteligentnijih beskralježnjaka. Promotrite kretanje hobotnice i izdvojite što joj u njezinoj građi i ponašanju omogućuje preživljavanje.

Mimikrija je evolucijska sposobnost biljaka i životinja da se vanjskim izgledom prilagode u svrhu preživljavanja.

Indonezijska mimikrijska hobotnica sposobna je oponašati druge životinje, pa i promijeniti svoje ponašanje u svrhu bolje mimikrije. U slučaju opasnosti, može oponašati široki spektar životinja, od morske zmije do meduze. Najzanimljivije obilježje je vješto prepoznavanje predatora i imitiranje životinje koja je prirodni neprijatelj predatoru i koja mu je potencijalno nezanimljiva.

1 / 6

Tko su autotrofni organizmi?

Autotrofni organizmi su proizvođači, oni samo uz pomoć Sunčeve svjetlosti proizvode hranu i kisik procesom fotosinteze. To su biljke, alge i neke bakterije.

Tko su heterotrofni organizmi?

Heterotrofni organizmi su potrošači koji uzimaju gotove organske tvari koje su proizveli autotrofni organizmi. Iz njih staničnim disanjem dobivaju energiju.

Koja je uloga razlagača?

Razlagači razlažu uginule organizme, tj. mrtve organske tvari koje su proizveli autotrofni organizmi do anorganskih tvari (vode, ugljikovog dioksida i minerala) koje ponovno koriste biljke i drugi proizvođači.
Razlagači imaju ključnu ulogu u održanju života na Zemlji, jer omogućavaju kruženje tvari u prirodi.

Je li svim organizmima potreban kisik za život?

Nije. Organizmi kojima je za životne procese potreban kisik nazivamo aerobni organizmi. Nekim protistima, bakterijama i arhebakterijama kisik nije potreban, nekima je čak i štetan. Njih nazivamo anaerobni organizmi. Oni su bili prvi stanovnici Zemlje i nastali su u uvjetima kada kisika nije bilo u atmosferi. U današnjoj atmosferi kisik je obilno zastupljen, pa su oni ograničeni na područja gdje kisika nema, kao na primjer u probavnom sustavu ljudi.