1.5 Sljedeća jedinica Biologija – znanost o životu – znati, razumjeti i primijeniti
1.4

Opća svojstva, razine i sistematika žive prirode

Moći ću:
  • navesti opća svojstva živih bića
  • povezati nasljeđivanje s razmnožavanjem
  • objasniti razliku između rasta i razvitka
  • usporediti različite načine ishrane
  • opisati organizacijske razine biosfere
  • razlikovati pomoću primjera organizacijske razine biosfere
  • objasniti primarnu proizvodnju u različitim ekosustavima
  • analizirati hranidbene odnose u različitim ekosustavima uzimajući u obzir odnos broja/biomase članova hranidbenoga lanca/mreže/piramide.
  • objasniti principe klasificiranja živoga svijeta
  • razlikovati carstva živoga svijeta i najvažnije skupine živih bića.

Uvod

Roboti više nisu daleka budućnost, već danas imaju primjenu u različitim ljudskim djelatnostima.
Primjerice, u medicini pomažu pacijentima u provođenju fizikalne terapije, a u tvornicama obavljaju poslove koji nisu prikladni ili su preopasni za ljude.
Sve više je i robota namijenjenih zabavi, poput robotiziranih kućnih ljubimaca.

  • Navedite neke znanstvenofantastične filmove ili serije koje rado gledate, a u kojima se kao likovi pojavljuju inteligentni roboti te raspravite o tome možemo li te robote smatrati živima.
  • Navedite sličnosti i razlike između humanoidnih robota i čovjeka.

Biologija proučava živa bića, a kako možemo znati da je nešto živo biće?
Na to pitanje odgovor je nemoguće dati u jednoj rečenici.
Živa bića dolaze u različitim oblicima i veličinama te se nalaze na različitim stupnjevima razvoja.
Stoga znanstvenici kada pokušavaju definirati život traže osobine koje su zajedničke svim organizmima.

Stanična građa

Stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica svih živih bića.

Žirafa i suncokret su višestanični organizmi izgrađeni od stanica koje su specijalizirane za različite uloge.

Stanice životinja su raznolikije od stanica biljaka.

1. Navedite neke vrste stanica koje izgrađuju tijelo žirafe i njihovu ulogu.

2. Navedite neke vrste stanica koje izgrađuju suncokret te njihove uloge.
Biljne i životinjske stanice razlikuju se i po svojoj građi.

3. Prisjetite se i navedite te razlike.

4. Na koji se način razlike u građi biljnih i životinjskih stanica očituju u različitim načinima prehrane ovih dviju skupina organizama?

Kretanje

Žirafe se kreću kako bi pronašle hranu, zaklon, partnera za razmnožavanje.

1. Koji organski sustavi životinjama omogućuju kretanje?

Kretanje životinja puno je lakše opaziti, ali i biljke imaju sposobnost kretanja.

Biljke pokreću svoje listove kako bi bile izložene idealnoj količini svjetlosti za fotosintezu.

Podražljivost

Sva živa bića na svrsishodan način reagiraju na različite podražaje iz vanjske i unutrašnje okoline.

Primjerice žirafa će reagirati na unutrašnji podražaj – glad tako da će pronaći hranu.

Podražljivost suncokretu između ostalog omogućuje okretanje prema izvoru svjetlosti, po čemu je i dobio ime.

Ishrana

I biljkama i životinjama potrebna je hrana iz koje dobivaju energiju.

Razlika je u tome što životinje uzimaju već proizvedene organske spojeve.

Životinje zato nazivamo heterotrofima.

Biljke same sebi proizvode hranu fotosintezom.

Biljke stoga nazivamo autotrofima.

1. Koje još heterotrofne organizme poznajete?

2. Koje još autotrofne organizme poznajete?

3. Koje mjesto u hranidbenim lancima zauzimaju autotrofi, a koje heterotrofi?

Metabolizam

Biljke iz hrane koju su proizvele fotosintezom, procesom staničnog disanja dolaze do energije.

Tu energiju koriste za sve ostale životne procese te za rast i razvoj. Svi ti procesi zajednički se nazivaju metabolizam.

1. Navedite neke metaboličke procese u tijelu životinja.

Rast i razvoj

Žirafe su najviši kopneni sisavci i mogu narasti do 5 metara visine.

Rast im je omogućen povećanjem broja tjelesnih stanica. Taj proces nazivamo mitoza.

Osim povećanja broja stanica povećava se i složenost organizma.

To svojstvo naziva se razvoj.

Biljke rastu drugačije od životinja.

Samo stanice tvornih biljnih tkiva koja se nalaze na vrhovima stabljike, listova i korijena imaju sposobnost diobe i tako omogućuju rast biljke.

1. Rastu li jednostanični organizmi?

Razmnožavanje i nasljeđivanje

Razmnožavanje omogućuje opstanak vrste.

Žirafe se razmnožavaju spolno.

Potomci nastali spolnim razmnožavanjem slični su svojim roditeljima, ali se od njih i razlikuju.

1. Navedite neke životinje koje se razmnožavaju nespolnim načinom razmnožavanja.

Za biljke je karakteristična izmjena spolne i nespolne generacije.

2. Usporedite spolno i nespolno razmnožavanje.

3. Koje su prednosti, a koji nedostatci tih dvaju načina razmnožavanja?

 

Prilagodljivost

Jedinke koje su bolje prilagođene svome okolišu imaju veće šanse za preživljavanje i prenošenje gena na potomke.

1. Navedite neke prilagodbe žirafa na njihovo stanište.

U različitim okolišnim uvjetima žive različite biljke.

Neke su prilagođene kiselim, a neke bazičnim tlima, neke vole vodu, a neke uspijevaju u izrazito sušnim područjima.

2. Kakve prilagodbe su razvile biljke sušnih područja?

 

Starenje i smrt

Životni vijek organizama je različit.

Primjerice, rovka živi samo jednu godinu dok vukovi žive oko 15 godina.

Medvjedi oko 30, a neke kornjače mogu doživjeti i preko 150 godina.

1. Imaju li biljke duži životni vijek od životinja? Objasnite.
Sva živa bića stare i naposljetku umiru.

Nakon smrti njihovi geni i osobine koje su prenijeli na svoje potomke i dalje opstaju.

2. Što se događa s tvarima od kojih su izgrađeni organizmi nakon njihove smrti?

Organizacijske razine živoga svijeta

U živome svijetu razlikujemo više organizacijskih razina, s tim da se atom smatra najnižom, a biosfera najvišom.

  • Upišite u pravokutnika organizacijske razine živoga svijeta.

Organizmi unutar ekosustava međusobno su povezani hranidbenim lancima i ovise jedni o drugima kao izvor energije. Autotrofni organizmi koriste energiju Sunca i stvaraju organske spojeve koji služe kao hrana. Biljojedi ovise o biljkama, a mesojedi o biljojedima. Razlagači razlažu mrtve organizme na jednostavne spojeve koje opet koriste biljke.

Pogledajte galeriju fotografija različitih ekosustava i riješite zadatke.

1. Opišite klimatske uvjete u prikazanim ekosustavima i navedite područja na Zemlji gdje se ti ekosustavi nalaze.
2. Koji su ekosustavi prisutni u Hrvatskoj?
3. Navedite što više različitih vrsta organizama koji naseljavaju ekosustave prikazane na fotografijama te razvrstajte navedene organizme na proizvođače, potrošače i razlagače.
4. Izradite primjere nekoliko hranidbenih lanaca za svaki prikazani ekosustav.
5. Raspravite bi li život na Zemlji bio moguć bez koje od karika hranidbenog lanca.

Pogledajte galeriju slika nekih organa čovjeka i odgovorite na pitanja.

  1. Koje su uloge prikazanih organa i kojim organskim sustavima pripadaju?
  2. Navedite vrste tkiva koja čine prikazane organe.

Sistematika živoga svijeta

  • Životinja na slici sigurno vam je svima poznata pod imenom T. rex, no tko joj je dao takvo ime?
  • Imaju li i drugi organizmi slična imena i zašto?

T. rex samo je jedna vrsta izumrlih guštera.

Ilustracija koja prikazuje iumrlog dinosaura T. rex-a
Slika 1.2. T. rex
  • Smatra se da danas na svijetu postoji oko 6000 različitih vrsta guštera, a gušteri su samo jedna skupina gmazova.
  • Pridodamo li im ostale skupine, dobit ćemo već preko 10 000 različitih vrsta gmazova.
  • Nastavimo li zbrajati i dodamo sve vrste kralježnjaka, broj različitih vrsta životinja će se popeti na oko 60 000.
  • Kada im ubrojimo beskralježnjake, taj broj iznosi preko 1,2 milijuna vrsta, a gdje su još biljke, gljive, alge, bakterije i sve ostale vrste živih bića?!

Znanstvenici su do sada opisali preko 2 milijuna vrsta, a pretpostavljaju da ih ima još pet puta toliko.

Uz tako veliku brojnost vrsta prijeko je potreban neki sustav imenovanja kako bismo se lakše snašli u toj golemoj raznolikosti.
T. rexu je ime 1906. godine dao američki paleontolog Henry Fairfield Osborn prema grčkim riječima tyrannos, što znači tiranin, i sauros, što znači gušter, te latinskoj riječi rex, što znači kralj.
Ovakav način imenovanja živih bića uveo je u 18. stoljeću švedski prirodoslovac Carl Linné, a naziva se binarna nomenkaltura ili dvoimeno nazivlje.

  • Prepoznajte li biljku prikazanu na slici?
Slika 1.3. Taraxacum officinale

Prikazanu biljku je Carl Linné nazvao Taraxacum officinale.

  1. Postoji li u kraju u kojem živite neki drugi, lokalni naziv za ovu biljku?
  2. Znate li kako se prikazana boljka kaže na engleskome, njemačkome, španjolskome, francuskome ili nekom drugom svjetskom jeziku?
  • Što mislite zašto se vrste imenuju na latinskome jeziku?

Pogledajte video i otkrijte jeste li ispravno odgovorili.

Pogledajte znanstvene nazive još nekih poznatih organizama.
Kliknite na pojedine dijelove naziva i otkrijte što kriju.

Razvrstavanje organizama u carstva živoga svijeta

Zaigrajte igru za jednog ili dva igrača!
Razvrstajte prikazane organizme u carstva živoga svijeta tako da kliknete na odgovarajuće carstvo za svaki organizam.

Gdje je naše mjesto u sistematici živoga svijeta?

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Spojite pripadajuće pojmove koji se odnose na čovjeka.

carstvo

hominidi

koljeno

životinje

razred

svitkovci

red

Homo sapiens

porodica

Homo

rod

primati

vrsta

sisavci

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

  • Raspravite o tome zašto čovjeka ubrajamo u carstvo životinja.
  • Po čemu se čovjek ipak značajno razlikuje od životinja.

Mi smo danas jedini živući pripadnici našeg roda.

  • Prisjetite se 8. razreda i navedite neke naše izumrle srodnike.
  • Tko su naši danas živući najbliži srodnici?

Kako odrediti srodstvene odnose između različitih vrsta?

Promotrite slike dupina, morskog psa i ježa.
Na prvi pogled dupin i morski pas izgledaju kao bliži srodnici nego dupin i jež, ali mi znamo da je morski pas riba, a dupin i jež su sisavci.

  • Objasnite zašto je tijelo dupina i morskog psa slično građeno.
  • Prije razvoja molekularne biologije srodnost organizama određivala se, primjerice, poredbenom anatomijom. Prisjetite se čime se bavi anatomija, a čime molekularna biologija. Pretpostavite kojim metodama se koristi molekularna biologija pri određivanju srodnosti vrsta. Zašto su metode molekularne biologije pouzdanije od poredbene anatomije za određivanje srodnosti?

Za kraj…

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Koja od navedenih su svojstva svih živih bića? Dva su odgovora točna.

Netočno
Točno

Višestaničnost i fotosinteza nisu svojstva svih živih bića jer su neka živa bića jednostaničari (primjerice papučica), a samo neka imaju sposobnost fotosinteze (autotrofni organizmi).

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Hidre su životinje koje se mogu razmnožavati nespolno i spolno. Koja stanična dioba omogućuje pupanje hidre, a koja stvaranje spermija?

pupanje

mejoza

stvaranje spermija

mitoza

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Grafički prikaz prikazuje koliko prosječno centimetara rastu u visinu svake godine dječaci i djevojčice od rođenja do kraja puberteta.

  1. Proučite prikaz i odredite jesu li navedene tvrdnje točne ili netočne.
  2. Usmeno obrazložite svoje odgovore.
Grafički prikaz rasta u visinu dječaka i djevojčica ovisno o starosti
Grafički prikaz rasta u visinu dječaka i djevojčica ovisno o starosti

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Najizraženiji rast dječaka u visinu prisutan je u vrijeme puberteta, oko 15. godine života.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Rast djevojčica u visinu prestaje u 12. godini života.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Rast u pubertetu izraženiji je kod dječaka nego kod djevojčica.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Za prikazane pojmove odredite koju organizacijsku razinu života predstavljaju.

neuron

organ

koža

ekosustav

ruža u vazi

jedinka

svi šarani jednog jezera

stanica

svi mikroorganizmi vašega tijela

biom

pustinja

biocenoza

tropske kišne šume

populacija

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Riješite zadatke.

  1. Pomoću znanstvenih naziva odredite jesu li tvrdnje o navedenim organizmima točne ili netočne: Equus caballus L. – konj, Equus asinus L. – magarac, Castor fiber L. – dabar, Lutra lutra L. – vidra, Phaseolus vulgaris L. – grah, Syringa vulgaris Mill – jorgovan.
  2. Usmeno obrazložite svoje odgovore.

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Konj i magarac ubrajaju se u istu porodicu.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Svi navedeni organizmi pripadaju istom koljenu.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Konj i magarac imaju međusobno sličnije proteine od dabra i vidre.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Jorgovan i grah su dvije iste vrste različitog roda.

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Sve prikazane vrste imenovao je isti znanstvenik.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Za znatiželjne

Ligar & tigon

Ponekad je moguće križati dvije međusobno slične vrste i dobiti sterilne potomke.
Primjeri takvih križanaca između lavova i tigrova nastalih u zoološkim vrtovima su ligar i tigon.
Pretražite mrežne stranice o tim životinjama te probajte pronaći još primjera međuvrsnih križanaca.
Potražite informacije o tome zašto se međuvrsni križanci ne pojavljuju u prirodi.
Svoja saznanja predstavite ostalim učenicima prezentacijom izrađenom u alatu Canva.