Tvari
1.1.Kemija i njezino značenje
Prve ljekarne u Europi
![Sotograsija prikazuje izgled prvih ljekarni koje u Europi nastaju u 13.stoljeću. Na fotografiji se vidi, pult, posude, ladice, vaga.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/GettyImages-108177998.jpg?v=20180727)
![Tijekom 19. stoljeća razvojem kemije pojačalo se zanimanje liječnika za kemijske procese u ljudskom organizmu. Fotografija prikazuje prostoriju u kojoj se nalazi stol s različitim uređajima iz 19.stoljeća, ormar s različitim preparatima.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/GettyImages-125217245.jpg?v=20180727)
![Prvi su kemičari bili ljekarnici koji su u svojim laboratorijima, tzv. lučbarnicama (lučba = stari hrvatski naziv za kemiju), proizvodili različite pripravke. Fotografija prikazuje mužare, vagu i posude u kojima su skladištene različite tvari.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/GettyImages-157558163.jpg?v=20180727)
Neke otrovne biljke
![Fotografija prikazuje granu tise s plodovima.U pozadini se vidi nebo.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/yew-1352457_1280.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje cvjetove kukute, uslikano iz ptičje perspektive.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/hemlock-2536567_1920.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje cijelu đurđicu koja raste iz tla.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/lily-of-the-valley-2391771_1920.jpg?v=20180727)
![Fotografija zumirano prikazuje ružičasti cvijet oleandra](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j01/oleander-232666_1920.jpg?v=20180727)
1.2.Temeljni kemijski pojmovi i osnovna pravila pri izvođenju pokusa
Kako primijeniti znanstvenu metodu?
![Mladi kemičar drži model molekule neke tvari i promatra ju. Atomi molekule su izrađeni od crvenih i crnih kuglica.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/kemija-1-jed-2_kako-primijeniti-znanstvenu-metodu_slide1_kor.jpg?v=20180727)
Posavjetujte se s nastavnikom kako ćete odrediti područje istraživanja, prikupljati literaturu, definirati ciljeve i istraživačka pitanja i oblikovati hipoteze.
![Mladi kemičar ima zaštitne naočale na glavi.Ispred njega se nalazi niz epruveta. Jednu epruvetu drži u ruci. U epruvetama se nalaze kemikalije različitih boja.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/kemija-1-jed-2_kako-primijeniti-znanstvenu-metodu_slide2_kor.jpg?v=20180727)
Napravite nacrt istraživanja, odaberite uzorke za analizu i metode.
![Mladi kemičar u bilježnicu zapisuje podatke. Ispred njega se nalaze epruvete s različitim kemikalijama.Kemičar ima na sebi zaštitnu opremu (naočale, rukavice i kutu).](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/kemija-1-jed-2_kako-primijeniti-znanstvenu-metodu_slide3_kor_scaled.jpg?v=20180727)
Obradite i analizirajte dobivene podatke. Prikažite rezultate istraživanja.
Kako primijeniti znanstvenu metodu?
Posavjetujte se s nastavnikom kako ćete odrediti područje istraživanja, prikupljati literaturu, definirati ciljeve i istraživačka pitanja i oblikovati hipoteze.
Napravite nacrt istraživanja, odaberite uzorke za analizu i metode.
Obradite i analizirajte dobivene podatke. Prikažite rezultate istraživanja.
![Fotografija prikazuje što sve nalazimo u kemijskom laboratoriju](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/F0033891-Science_classroom.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje ormar za skaldištenje kemikalija](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/GettyImages-138546357.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje kemijsko posuđe u kojem se nalaze tekućine različitih boja](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/GettyImages-544228362.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje aparat za gašenje požara](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/GettyImages-119134696-1.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje ormarić i sredstva za pružanje prve pomoći](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/GettyImages-541075976.jpg?v=20180727)
![Bunsenov plamenik: a) metalna cijev kroz koju se usmjerava mlaz plina, b) prsten za reguliranje dovoda zraka, c) dovod plina i d) postolje](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/DOS-kemija-1_2_opis-plinskog-plamenika-1.jpg?v=20180727)
![Postupnim otvaranjem dovoda zraka plamen dobiva plavičastu boju, a pri dovoljnom dotoku zraka šušti, pa kažemo da plin gori šuštećim plamenom. Može razviti temperaturu i do 1600 °C.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/C0109566-Bunsen_burner_flame_sequence-1.jpg?v=20180727)
Ormarić prve pomoći
![Fotografija prikazuje elektroničku vagu.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/C0111401-Digital_mass_balance-1.jpg?v=20180727)
- Uključite vagu pritiskom na tipku s oznakom POWER.
![Fotografija prikazuje postupak mjerenja mase uzorka. Tvar koja se mjeri je u krutom stanju, praškasta i narančaste boje. Uzorak kojem želite odrediti masu pažljivo stavite u posudicu za vaganje ili papirnatu lađicu za vaganje.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/GettyImages-172223071.jpg?v=20180727)
- Izvažite posudicu za vaganje ili papirnatu lađicu i zabilježite njihovu masu, .
- Uzorak kojem želite odrediti masu pažljivo stavite u posudicu za vaganje ili papirnatu lađicu za vaganje.
- Posudicu za vaganje ili papirnatu lađicu s uzorkom stavite na vagu i odčitajte masu, .
![Fotografija prikazuje otvorenu bilježnicu na kojoj se nalazi džepni kalkulator.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/calculator-1709909_1280.jpg?v=20180727)
- Izračunajte masu uzorka i zabilježite ju u laboratorijski dnevnik, .
Kako nacrtati grafički prikaz podataka?
![Fotografija prikazuje graf. Vertikalna os označava gustoću, a horizontalna os označava temperaturu. Sam graf je ucrtan na milimetarski papir.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/DOS-kemija-kako-se-crta-graf-ispravak2.jpg?v=20180727)
- Grafove valja crtati grafitnom olovkom na milimetarskom papiru kojeg treba zalijepiti u bilježnicu.
- Svaka se os (apscisa, os x, i ordinata, os y) označava oznakom vrste podataka i jedinicom u kojoj se mjeri. U ovom primjeru to su gustoća, iskazana u gramima po kubnom centimetru (ρ/gcm–3) i temperatura, iskazana u stupnjevima Celzijusa (t/°C).
![N aprethodno nacrtanu vertikalnu i horizontalnu os su upisani brojevi.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/DOS-kemija-kako-se-crta-graf-ispravak3.jpg?v=20180727)
- Odredi se veličina dijelova skale na osima.
- Ishodište koordinatnog sustava ne mora imati vrijednost nula, već vrijednost treba odabrati tako da se iskoristi veći dio površine milimetarskog papira.
- Veličina dijelova skale na osima ne mora biti jednaka.
![Na graf su ucrtane točke.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/DOS-kemija-kako-se-crta-graf-ispravak5.jpg?v=20180727)
- Podatke treba jasno naznačiti kao točke u grafu.
![Spojite točke. Dobivena krivulja ili pravac ne mora prolaziti kroz sve točke.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j02/DOS-kemija-kako-se-crta-graf-ispravak6.jpg?v=20180727)
- Točke se povežu linijom. Dobivena krivulja ili pravac ne mora prolaziti kroz sve točke.
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica
METAR je duljina koju prevali svjetlost u vakuumu u dijelu sekunde.
SEKUNDA je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje nastaje elektronskim prijelazom između dviju hiperfinih energijskih razina atoma cezija u osnovnom stanju.
KELVIN je dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
AMPER je jakost stalne istosmjerne struje koja teče kroz dva ravna, paralelna, beskonačno duga vodiča zanemariva presjeka razmaknuta 1 m u vakuumu, tako da stvara silu od N po metru dužine.
MOL je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko atoma ima u 0,012 kg izotopa ugljika 12 C. Broj jedinki u molu je .
KANDELA je intenzitet zračenja što ga u okomitom smjeru emitira apsolutno crno tijelo površine pri temperaturi skrućivanja platine.
KILOGRAM je masa sadržana u međunarodnom prototipu utega (prautegu) koji se čuva u međunarodnom uredu za mjere i utege u Servesu kraj Pariza.
Definicije sedam osnovnih SI mjernih jedinica
METAR je duljina koju prevali svjetlost u vakuumu u dijelu sekunde.
SEKUNDA je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje nastaje elektronskim prijelazom između dviju hiperfinih energijskih razina atoma cezija u osnovnom stanju.
KELVIN je dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
AMPER je jakost stalne istosmjerne struje koja teče kroz dva ravna, paralelna, beskonačno duga vodiča zanemariva presjeka razmaknuta 1 m u vakuumu, tako da stvara silu od N po metru dužine.
MOL je množina uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko atoma ima u 0,012 kg izotopa ugljika 12 C. Broj jedinki u molu je .
KANDELA je intenzitet zračenja što ga u okomitom smjeru emitira apsolutno crno tijelo površine pri temperaturi skrućivanja platine.
KILOGRAM je masa sadržana u međunarodnom prototipu utega (prautegu) koji se čuva u međunarodnom uredu za mjere i utege u Servesu kraj Pariza.
1.3.Izvori tvari
Dobivanje soli u solani u Stonu
![Fotografija prikazuje panoramu grada Stona. Bazeni u stonskoj solani, najstarijoj u svijetu koja je još u funkciji.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j03/GettyImages-96172108-1.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje jedan od bazena u stonskoj solani.Bazeni su dobili imena po svecima.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j03/GettyImages-477541335-1.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje jedan od bazena stonske solane u drugačijoj perspektivi.Još za vrijeme Dubrovačke Republike tu se vadila najčistija sol i slala na bečki dvor.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j03/GettyImages-509107787-1.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje krupnu morsku sol koja se nalazi na otvorenom dlanu ruke.Od 14. stoljeća do danas sol se u Stonu proizvodi na isti način – isključivo ljudskim radom uz pomoć mora, sunca i vjetra.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j03/GettyImages-528030974-1.jpg?v=20180727)
1.4.Fizikalna i kemijska svojstva tvari
1.5.Podjela tvari i postupci odjeljivanja tvari
![Fotografija prikazuje plamenik i keramičku posudu s prozirnom tekućinom koja vrije. Drugi dio fotografije prikazuje vremne tekućine te dvije ruke koje drže keramičku bijelu posudu s tom prozirnom tekućinom.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j05/DOS-kemija-1_5_isparavanje.jpg?v=20180727)
Isparavanje
Isparavanje je jedan od postupaka razdvajanja smjese sastavljene od tvari različitog vrelišta, odnosno različite hlapljivosti. Isparavanjem otapala iz otopina čvrstih tvari izdvaja se čvrsta tvar.
![Fotografija prikazuje proces sedimentacije.Prikazane su tri staklene posude s vodom. U prvoj je voda zamućena i smeđe boje. U drugoj posudi se vidi spuštanje sedimenta na dno posude.U trećoj posudi je voda prozirna, a na dnu je nataložen smeđi sediment.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j05/C0266776-Soil_settling_out_of_water-SPL.jpg?v=20180727)
Sedimentacija
Sedimentacija (taloženje, slijeganje na dno) je postupak odjeljivanja specifično teže (gušće) suspendirane tvari od otopine. Čvrsta tvar se slegne na dno, a tekućina se iznad nje odlije (dekantira).
![Fotografija prikazuje destilaciju. Žuta tekućina se kroz lijevak i filtrirni papir izlijeva u drugu staklenu posudu. Na papiru ostaje talog, a tekućina, filtrat u drugoj staklenoj posudi je proziran.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j05/aparatura.jpg?v=20180727)
![Fotografija prikazuje crveni magnet, potkovastog oblika u ruci osobe . Iz smjese izvlači čestice željeza.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j05/C0199051-Removing_iron_filing_from_sulphur_mixture-2.jpg?v=20180727)
Odjeljivanje pomoću magneta
Željezo, kobalt, nikal i njihove legure su magnetični pa se to svojstvo koristi za njihovo izdvajanje iz heterogene smjese tvari.
Kristalizacija
Kristalizacija je postupak izlučivanja kristala iz zasićene otopine. Otopina koja pri određenom tlaku i temperaturi ne može otopiti novu količinu tvari naziva se zasićenom otopinom. Topljivost većine soli u vodi raste s povišenjem temperature. Hlađenjem zasićenih otopina tog tipa otopljena se tvar izlučuje u obliku kristala jer se pri nižoj temperaturi u istoj količini otapala može otopiti manje tvari.
Kristalizacijom čvrste tvari u otopini ostaju nečistoće pa su izlučeni kristali čišći od uzorka tvari prije otapanja. Postupak kristalizacije prethodno otopljenih kristala naziva se prekristalizacijom.
![Fotografija prikazuje staklenu posudu na koju je postavljena keramička posudica.Na dno keramičke posudice se nahvatale čestice neke tvari.](../../../content/uploads/kemija-1/m01/j05/GettyImages-128110181-1.jpg?v=20180727)
Sublimacija
Sublimacija je postupak odjeljivanja tvari iz smjese, pri čemu jedan sastojak prelazi iz čvrstog u plinovito agregacijsko stanje. Tvari koje sublimiraju su jod, naftalen, kamfor i dr.
Kristalizacija
Kristalizacija je postupak izlučivanja kristala iz zasićene otopine. Otopina koja pri određenom tlaku i temperaturi ne može otopiti novu količinu tvari naziva se zasićenom otopinom. Topljivost većine soli u vodi raste s povišenjem temperature. Hlađenjem zasićenih otopina tog tipa otopljena se tvar izlučuje u obliku kristala jer se pri nižoj temperaturi u istoj količini otapala može otopiti manje tvari.
Kristalizacijom čvrste tvari u otopini ostaju nečistoće pa su izlučeni kristali čišći od uzorka tvari prije otapanja. Postupak kristalizacije prethodno otopljenih kristala naziva se prekristalizacijom.