Moći ću:
objasniti razvoj Rima od nastanka do propadanja
opisati proces širenja rimske države na interaktivnoj karti.
Uvod
Rimski povjesničar Tit Livije u svom djelu Od osnutka grada napisao je da osnivači Rima nisu slučajno odabrali baš to mjesto za osnutak grada, već je to …mjesto u središtu Italije, kao stvoreno za procvat grada.
Kako je geografski položaj utjecao na razvoj Rima?
Početci Rima
Kako su stanovnici Rima bili zaštićeni od neprijateljskih napada?
Najstarija povijest grada
Romul je bio legendarni prvi rimski kralj, a Tarkvinije Oholi posljednji. Godine 509. pr. Kr. Rimljani su ga potjerali i uveli republiku. U republici je senat donosio većinu zakona i odluka, a državu su vodila dvojica konzula.
Stanovništvo Apeninskog poluotoka
Karta prikazuje Apeninski poluotok. Navedi narode koji su živjeli na prostoru Apeninskog poluotoka.
Širenje rimske vlasti
Jedan od razloga uspješnog širenja rimske vlasti leži u tome što su pokorenim narodima i saveznicima dodjeljivali rimsko građansko pravo. Posljedica toga bila je da se osvajanjima broj Rimljana povećavao, što ih je činilo jačima.
Do 272. g. pr. Kr. Rim je zavladao Apeninskim poluotokom, pokorivši u suradnji s Kartažanima grčke kolonije na jugu i protjeravši grčkoga kralja Pira sa Sicilije. Pir je u borbi upotrebljavao ratne slonove. Iako je u prvim bitkama pobjeđivao, imao je velike gubitke. U povijest je ušla njegova rečenica: "Još jedna ovakva pobjeda i izgubio sam". Zato se i danas pobjeda uz velike gubitke naziva - Pirova pobjeda.
Slika 1.
Kralj Pir i njegovi ratni slonovi. Opiši prizor iz bitke.
Punski ratovi
Slika 2.
Sredozemlje prije Punskih ratova. Tko sve gospodari obalama Sredozemnog mora?
Najteže je ratove Rimska Republika vodila protiv Kartage, ili kako su ih Rimljani zvali, protiv Puna. Kartaga je bila velika trgovačka sila i postala je glavnim suparnikom Rima za prevlast nad zapadnim Sredozemljem. Njihov se interes sukobio oko Sicilije, a Punski su ratovi za cijelo zapadno Sredozemlje trajali više od stoljeća (264. - 146. g. pr. Kr.). Kartaški je vojskovođa Hanibal u odvažnome pohodu s ratnim slonovima prešao Alpe i došao do samoga grada Rima.
Slika 3.
Na slici je vojska kartaškog vojskovođe Hanibala
Vojska kartaškog vojskovođe Hanibala. Opiši ilustraciju.
Pročitaj/poslušaj sljedeći povijesni izvor i odgovori na pitanja.
Apijan iz Aleksandrije, rimski povjesničar, u djelu Rimski građanski ratovi pisanome u 2. stoljeću, opisao je završetak Bitke kod Zame 202. g. pr. Kr.:
Kad ovaj posljednji napor nije uspio, Hanibal se potpuno prepustio očaju i pobjegao naočigled svih…. Sada je Scipion, nakon ostvarenja ove veličanstvene pobjede, za žrtvu spalio manje vrijedne dijelove plijena od neprijatelja, kao što je običaj rimskih generala. Poslao je u Rim deset talenata zlata, 2500 talenata srebra, veću količinu izrezbarene bjelokosti i mnoge ugledne zarobljenike na brodovima. Ostatak plijena je prodao i podijelio novac među vojnicima. (…) Takav je bio rezultat sukoba Hanibala i Scipija, koji su se prvi put susreli u borbi. Rimski su gubitci bili 2500 vojnika… Neprijatelj je imao 25000 ubijenih i 8500 zarobljenika.
Rimljani su 146. g. pr. Kr. uništili gotovo bespomoćnu Kartagu. Dokazali su da mogu voditi nekoliko ratova istodobno te iste godine zavladali Makedonijom i Grčkom. Tako je Sredozemno more postalo "rimsko jezero". Pokušaj objasniti zašto taj naziv.
Osvojena područja izvan Apeninskog poluotoka Rimljani su uredili kao pokrajine ili . U njima su se novačili vojnici i ubirali porezi. Na čelu provincije nalazio se namjesnik koji je imao svu vojnu, upravnu i sudsku vlast.
Crtež vjerojatnog izgleda nekadašnje Kartage
Misliš li da je Kartaga bila dobro zaštićen grad? Objasni.
Crtež zamišljenog izgleda nekadašnje Kartage. Misliš li da je Kartaga bila dobro zaštićen grad? Objasni.
Današnji izgled nekadašnje vojne luke
Na slici je današnji izgled nekadašnje vojne luke.
Rimska Republika nakon osvajanja Apeninskog poluotoka
Prvi punski rat - rimski pohod na Siciliju
Širenje kartaških teritorija
Drugi punski rat - Hanibalov pohod na Italiju
Drugi punski rat - rimski pohod na Hispaniju
Drugi punski rat - rimsko iskrcavanje u Africi prema Zami
Posljedice Drugoga punskoga rata
Rimska država u vrijeme Cezarove smrti
Proširenje u vrijeme Cara Augusta
Najveći opseg Carstva u vrijeme Trajana
Rimsko društvo
U doba rane Republike Rimljani su uglavnom obrađivali polja, otišli u rat kad je trebalo i nakon povratka vraćali se svom skromnom i jednostavnom životu. Osvajanja su jako promijenila rimsko društvo. Ratovi su stvorili veliki broj robova čiji je rad bio jeftiniji, a vojnici su postali nezadovoljni jer su im posjedi propadali zbog njihovog stalnog odsustva u ratovima. Bogati zemljoposjednici jeftino su kupovali njihove posjede.
Slika 4.
Vojnik odvodi zarobljenike.
Rimsko društvo počelo se dijeliti na novi način – prema bogatstvu. Od 1. st. pr. Kr. počinje razdoblje političkih borbi između suparničkih stranaka. Sve češće svađe za utjecaj i vlast u Rimu dovele su do . Sklapani su brojni savezi, od kojih su najpoznatiji . Bila su sklopljena dva trijumvirata, ali nisu dugo potrajala zbog sukoba među njihovim članovima.
Rimska osvajanja do sredine 1. st. pr. Kr.
Osvojivši Egipat 30. g. pr. Kr., Rimljani su potpuno zagospodarili Sredozemljem, a pedesetih godina 1. st. pr. Kr. rimske su legije, vođene Gajem Julijem Cezarom, osvojile Galiju, učvrstile rimske granice na obalama Atlantskog oceana i nastojale prodrijeti što dublje u područja koja su nastanjivali Germani.
Slika 5.
Karta Rimske Republike poslije osvajanja Gaja Julija Cezara
Rimsko Carstvo na vrhuncu moći
Pobijedivši suparnike u borbi za vlast, Cezarov je usvojeni sin Oktavijan prisvojio ovlasti koje su mu omogućile da sam neograničeno vlada državom. Time je završilo razdoblje Rimske Republike, a započelo je doba Rimskoga Carstva. Oktavijan je uzeo naziv augustus (uzvišeni) i počeo taj naziv koristiti kao ime. Augustova je vladavina bila učinkovita i njegove su vojske pomaknule granice Carstva na rijeku Dunav. Daljnja su dodjeljivanja građanskoga prava stanovnicima pokrajina kao i politika "kruha i igara" pomogli stabilnosti rimskoga društva.
Reljef s Trajanovog stupa prikazuje osvajanje provincije Dacije.
Osvajanja započeta u doba Republike nastavljena su i Rimsko se Carstvo širilo sve dok za vladanja cara Trajana (98. – 117. g.) nije dosegnulo najveći opseg. Vladavina careva Trajana, Antonina Pija i Marka Aurelija (161. – 180. g.) označavala je vrhunac moći i bogatstva Rimskoga Carstva. Rimske su legije u osvojenim područjima sprečavale ustanke, gradile i održavale limese. Rimski su legionari u provincijama gradili ceste, mostove, vodovode, a oko njihovih logora znala su nastati čitava nova naselja pa i gradovi.
Slika 6.
Rimsko Carstvo 117. g.
Rimsko Carstvo u 3. st.
Tijekom 3. st. moć Rimskoga Carstva je slabila. Osvajačke ratove zamijenili su obrambeni. Granice su sve više ugrožavali , osobito Germani, privučeni bogatstvom rimskih gradova. Istočni dio Carstva bio je manje izložen napadima barbarima. U državi je vladala kriza i česti građanski ratovi.
Slika 7.
Prikaz Dioklecijana i još trojice njegovih suvladara. Kako su prikazani?
Stanje se smirilo dolaskom cara Dioklecijana na vlast. Car je nastojao obnoviti moć države, ali je zaključio da mu u tome treba pomoć pa je uveo četverovlašće. Proveo je brojne reforme i onda se početkom 4. st. odrekao prijestolja odlučivši se za miran život u palači blizu Salone.
Podjela Carstva i njegov kraj
Tijekom 4. st. osjećalo se sve veće slabljenje rimske države. Car Teodozije je odlučio podijeliti Carstvo na Zapadno i Istočno. Zapadno Rimsko Carstvo bilo je, zbog duge granice prema barbarskim narodima, izloženije napadima, a i Rim je zbog svojega bogatstva bio meta osvajača. Upravo je osvajanje Rima 476. godine označilo i kraj postojanja Zapadnoga Rimskoga Carstva. Istočno Rimsko Carstvo bilo je u nešto boljem položaju i uspjelo je opstati još nekoliko stoljeća.
Slika 8.
Podjela Rimskoga Carstva.
Prouči lentu koja prikazuje ključne događaje iz rimske povijesti.