Lipidi

Uvod

Piramida pravilne prehrane slikovito prikazuje koliko često treba konzumirati određene namirnice.
Namirnice koje se nalaze pri bazi piramide treba konzumirati često.                                                              Namirnice pri vrhu piramide treba rjeđe konzumirati.

• Razvrstajte prikazane namirnice u prazna polja prehrambene piramide.
• Odgovorite na sljedeća pitanja:
• Koje od prikazanih namirnica sadrže najveći udio lipida?
• Zašto ne smijemo u potpunosti izbaciti lipide iz naše prehrane?

Prehrambena piramida pojednostavljeni je prikaz idealnog unosa pojedinih hranjivih tvari u organizam.

• Mogu li se poistovjećivati lipidi koje unosimo u organizam konzumiranjem ribe s lipidima koje unosimo konzumiranjem slatkiša?

Podjela i građa lipida

U lipide ubrajamo:

1. masti
2. ulja
3. fosfolipide i
4. steroide.

Zajedničko svojstvo svih lipida je da se dobro otapaju u organskim otapalima, poput etanola.
Većina lipida ne otapa se dobro u polarnima poput vode.

• Proučite galeriju fotografija koja prikazuje strukturne formule različitih lipida.
• Zaključite što je zajedničko u građi masti, ulja i fosfolipida, a po čemu se razlikuju.

Masti i ulja slične su građe i spoj su alkohola glicerola i tri masne kiseline.
Postoje brojne različite masne kiseline, zajedničko im je da su sve duge, lančaste molekule od međusobno povezanih ugljikovih atoma.
Svaka masna kiselina svojom se karboksilnom skupinom veže za glicerol.
Zbog dugačkih nepolarnih lanaca, masne kiseline su hidrofobne, što čini masti i ulja netopljivim u vodi.

Fosfolipidi su građeni od glicerola vezanog s dvije masne kiseline i jedne fosfatne skupine.
U fosfolipidima je jednu masnu kiselinu zamijenio fosfat.

Steroidi su lipidi koji su građeni od četiri ugljikovodična prstena.

Uloge lipida

Masti i ulja imaju ulogu skladištenja energije u živim bićima.
Većina energije pohranjena je u obliku masti u tijelu čovjeka i mnogih životinja, samo mali dio u obliku ugljikohidrata.

• Promotrite podatke u tablici.
• Objasnite zašto su upravo masti i ulja najviše zastupljeni u tijelu čovjeka s ulogom pohrane energije.
• Zamislite da masno tkivo prosječnog čovjeka zamijenite tkivom koje sadrži istu količinu energije u ugljikohidratima.
• Kako bi se masa tog čovjeka promijenila?

Ugljikohidrati su za razliku od masti i ulja topljivi u vodi, veća količina ugljikohidrata zato zahtijeva više vode kako bi organizam mogao normalno funkcionirati.
Količina ugljikohidrata u Ivanovu slučaju bila bi izrazito velika.
Zbog toga bi se i masa vode morala povećati, a Ivanova ukupna masa bila bi još veća od izračunate.
Očito je da masnoće u tijelu imaju određene prednosti pred ugljikohidratima za pohranjivanje energije, poput veće količine energije u istoj jedinici mase.
Ljudski organizam ipak dio svoje energije pohranjuje u obliku ugljikohidrata.

• Prisjetite se u kojem je obliku ona pohranjena i gdje je takvu u tijelu nalazimo.

Prednost ugljikohidrata pred masnoćama za pohranjivanje energije u tome je što se mnogo brže razgrađuju, a energija je dostupna vrlo brzo.
Metabolizam masnoća mnogo je sporiji te u hitnim slučajevima ta energija nije dostupna.
U kakvom obliku i kojim je slučajevima potrebna veća količina energije, trenutno dostupna ljudskom organizmu?
Razlika u pohranjivanju energije u obliku masnoća i ugljikohidrata slična je i razlici u čuvanju novca.
Nikako nije mudro ili izvedivo sav zarađen novac držati u novčaniku cijelo vrijeme, pohranit ćemo ga, primjerice, u banku ili u madrac.
S druge strane, u novčaniku je pogodno uvijek imati nešto gotovine za svakodnevne potrebe.
Potkožni masni sloj pruža i toplinsku izolaciju, što je pogotovo važno kod životinja koje žive u polarnim krajevima.
Fosfolipidi izgrađuju membrane svih stanica i membrane nekih staničnih struktura poput jezgre, kloroplasta i mitohondrija.
Membrane su izgrađene od dva sloja fosfolipida.
Fosfolipidi se zahvaljujući amfipatskoj građi u vodi spontano orijentiraju.
Orijentiraju se na način da se repovi okreću jedni prema drugima, a glave se okreću prema vodi.
Na taj način orijentiran je i fosfolipidni dvosloj koji čini membrane.
Sile odbijanja nepolarnih repova masnih kiselina i vode, te međusobno privlačenje glava, čine takav dvosloj stabilnim.

Membrane su nužna stanična struktura.
Membrane odjeljuju unutarstanični prostor, citoplazmu, od okoline.
Svaka stanica održava vlastite uvjete s vrlo specifičnim koncentracijama različitih tvari kako bi preživjela, a bez membrane to ne bi bilo moguće.
Premda je većina hormona u tijelu proteinske građe, neki su po svojoj građi steroidi.
Spolne hormone poput testosterona i estrogena nalazimo u tijelu oba spola, samo u različitim količinama.
Testosteron i njemu slični spojevi zovu se još i anabolički steroidi, a u medicini se koriste za poticanje rasta i razvoja organizma u slučaju manjka tog hormona.
Zbog svojstva poticanja rasta mišićne mase, često ih se zlouporabljuje za postizanje boljih rezultata u sportu.

• Zašto se takvi hormoni nazivaju anaboličkim?

Osim spolnih hormona, steroidne građe su još i hormoni kore nadbubrežne žlijezde, koje zovemo i kortikosteroidi.
Uključeni su u brojne metaboličke reakcije u organizmu i u kontroli rada bubrega, a medicinski se koriste kao protuupalni lijekovi.
Kolesterol je steroid koji učvršćuje fosfolipidni dvosloj u membranama životinjskih stanica i nužan je za njezino normalno funkcioniranje.

• Zašto steroide ne nalazimo u biljnim stanicama?

Lipidi u prehrani čovjeka

Vrsta i količina lipida koje unosimo prehranom u organizam ima utjecaj na naše zdravlje.
Masna hrana životinjskog podrijetla koja sadrži zasićene masne kiseline povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, koje su najčešći uzrok smrti u razvijenim zemljama.
Zasićene masne kiseline zastupljene su i u uljima tropskih biljaka poput kokosa i palmi.
Koriste se, primjerice, u proizvodnji slanih grickalica i keksa.
Nezasićene masne kiseline nalaze se u namirnicama biljnog podrijetla.
Takva je namirnica, primjerice, maslinovo ulje. One su puno zdraviji izvor lipida.
Za organizam su izuzetno važne i omega-3-masne kiseline koje smanjuju rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila te imaju pozitivan učinak na vid i pamćenje.
Glavni izvor omega-3-masnih kiselina su ribe poput lososa, haringe, sardina i tune.

Za kraj…

• Samostalno izradite shematski prikaz koji prikazuje građu, podjelu i uloge lipida.
• U grupama usporedite, ispravite i dopunite svoje uratke.