U Nikolinom razredu proširila
se
priča o nekoj izvrsnoj mrežnoj igrici. Svi su je prijatelji već preuzeli s interneta i igraju se u slobodno vrijeme.
Nikola je odlučio da će je i on danas instalirati. Otvorio je tražilicu i pronašao igricu. Pokrenuo je instalaciju i veselio se skorom igranju. Mrežni kolege s kojima se dogovorio već čekaju da igra započne. Pri pokretanju igrice, pojavio se još prozor sa silnim rubrikama koje je trebalo popuniti. Među ostalim, tražilo se ime, prezime, adresa, e-mail adresa, datum rođenja i broj telefona. Nikola je sve upisao, bez razmišljanja, prijatelji ga već čekaju.
Nakon nekoliko dana, na kućnu je adresu dobio ugovor i račun za mobilne usluge. Nikola uopće nema ugovor za korištenje mobitela i jako se iznenadio. Odmah je porazgovarao s roditeljima pa su zajedno provjerili o čemu se radi. Tvrtka koja je poslala ugovor navela je da je Nikola potpisao ugovor, svi su podaci i adresa odgovarali.
Nikola je pomislio da se netko koristi njegovim podacima i ubrzo se sjetio da je nedavno upisao sve te podatke prilikom instalacije igrice. Pomislio je kao je bio brzoplet i nije provjeravao s koje stranice preuzima igricu.
Podaci koje je Nikola upisivao prilikom instalacije igrice nazivaju se osobni podaci.
Promotri ilustraciju. Koje je od osobnih podataka nužno ispuniti pri izradi profila za korištenje neke aplikacije na internetu, a koje je bolje preskočiti?
Traži li određena aplikacija neke podatke za koje smatrate da nisu potrebni, aplikacija
je
vjerojatno štetna.
Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, odnosno definiraju svakog pojedinca kao jedinstvenu osobu.
Osobni su podaci sljedeći: ime, prezime, datum i mjesto rođenja, OIB, broj telefona, kućna adresa, e-mail adresa, osobna fotografija, broj osobne iskaznice, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka), financijski podaci (plaća, računi u banci...),
podaci o lokaciji (na mobilnom uređaju).
Što ako netko dođe u priliku da raspolaže tvojim podacima kao što se dogodilo Nikoli?
Osobni podaci druge osobe najčešće se koriste za sklapanje lažnih ugovora, krađe identiteta, otvaranje lažnih profila i sl.
Znaš li što je krađa identiteta? Istraži na internetu pa pogledaj rješenje!
Radnja kojom netko koristi tuđe osobne podatke protivno zakonu, a radi stjecanja materijalne ili druge koristi.
U svibnju 2018. godine u svim članicama Europske unije stupila je na snagu Opća uredba o zaštiti podataka GDPR. To je zakon o zaštiti privatnosti osobnih podataka.
Na stranici saznaj više o toj vrlo važnoj uredbi.
Kako se zaštititi?
Nekoliko preporuka:
Kako zašititi svoj profil i osobne podatke na društvenoj mreži, objašnjeno je na primjeru mreže Facebook.
Što učiniti ako dođe do zlouporabe vaših osobnih podataka ili krađe identiteta?
Radi se o kaznenom djelu, ali i o povredi Zakona o zaštiti osobnih podataka, tako da je najbolje podnijeti zahtjev za zaštitu prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Zahtjev za zaštita prava.
Što misliš, je li potrebno pitati prijatelja smiješ li na društvenoj mreži objaviti fotografiju na kojoj se i on pojavljuje?
Jasno je da na internetu nema potpune privatnosti. Ipak, samo o tvojoj pažljivosti ovisi hoćeš li sačuvati svoje privatne podatke od očiju javnosti.
Većina stranica na koje se prijavljuješ ima navedene uvjete privatnosti. Jesi li ikad pažljivo pročitao/pročitala što sve ondje piše?
Mnogi ljudi misle da mogu sakriti svoje tragove napravljene on-line i da nitko ne zna što rade na mreži. To je potpuno pogrešno.
Sve što radite on-line, ostaje na neki način zabilježeno. To se naziva digitalni otisak ili trag (engl. digital footprint) . Kao što postoji otisak vašeg prsta koji je jedinstven, tako postoji digitalni otisak po kojem vas je moguće identificirati kao osobu. Za razliku od stvarnog svijeta, ovaj je trag gotovo nemoguće obrisati.
Digitalni otisak
Digitalni otisak čine sve vaše radnje, klikovi, stranice koje ste posjetili, fotografije, videa, glazba koju ste snimili/objavili, zatim vaši osobni podaci koje ste ostavili na internetu.
Oba su vaša otiska jedinstvena i mogu vas identificirati kao pojedinca i osobu.
Stoga je važno, kako u stvarnom tako i u virtualnom svijetu, gdje, kada i kome ostavljamo svoj otisak!
Digitalni trag može biti pozitivan i negativan!
Objave tvojih hobija, sportskih i umjetničkih uspjeha, podržavanje humanitarnih akcija i slično pozitivni su digitalni tragovi. Objave neprimjerenih sadržaja, poruka koje nekoga vrijeđaju ili uznemiravaju, podržavanje naslilja i slično negativni su digitalni tragovi.
Kakve ti tragove ostavljaš na internetu?
A što može prouzročiti jedan bezazleni like?
Novi list od 31. siječnja 2020. godine donosi članak o jednom zanimljivom istraživanju.
Američki psiholozi M. Kosinski i D. Stillwell sa Sveučilišta Cambridge proveli su ispitivanje što se sve može saznati o nekoj osobi na osnovi njezinih »lajkova«. Lajkovi predstavljaju svjestan, a ponekad i nesvjestan način kojim ljudi na društvenim mrežama označavaju kakav im se sadržaj sviđa.
Istraživanje su proveli na oko pedeset tisuća ispitanika iz SAD-a. Analizirali su oko lajkova po osobi te su zaključili da se s velikim postotkom točnosti može predvidjeti:
Komercijalne kompanije, vlade, pa i privatne osobe mogu koristiti slične računalne modele da dobiju podatke o nečijoj inteligenciji, seksualnoj orijentaciji, političkoj opredijeljenosti itd.
Kolačići (engl. cookies)
Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u naš preglednik dok pregledavamo neku internetsku stranicu.
Zašto?
Razlog je brže otvaranje iste stranice sljedeći put, možda već s uključenim nekim odabirima, u kolačiću je zapisano jesmo li prijavljeni ili ne i slično. Očito je da sadržavaju podatke koje smo unijeli na stranici, a to mogu biti naši osobni podaci.
Na primjer:
Želimo kupiti karte za koncert pomoću interneta. Unosimo tražene podatke, ali slučajno zatvorimo stranicu. Pri ponovnom otvaranju stranice, naši su podaci ostali popunjeni. Kako? Za to su zaslužni kolačići koji su pratili naš unos.
Kolačići sami po sebi nisu opasni, ali mogu poslužiti tvrtkama za reklamiranje proizvoda.
Ipak, postoje i opasni kolačići koji služe za praćenje (engl. tracking cookies), a koriste se tako da pamte zapise o korisnikovoj povijesti surfanja koja može uključivati i osobne podatke. Zatim se šalju autoru kolačića na obradu.
Kolačići su nužni za normalno pregledavanje internetskih stranica i ako ih isključimo, malo ćemo toga moći pregledavati. Da bismo smanjili štetu od "loših" kolačića, možemo napraviti sljedeće:
Uz pomoć nastavnika neka se razred podijeli u grupe. Svaka će grupa brojiti između i članova i rješavat će po jedan zadatak. Kada grupa završi zadatak, prezentirat će svoj rad ostalima u razredu. Naravno, ako želiš, sve zadatke možeš napraviti individualno.
Zadatak koji slijedi odrađuju sve grupe, a zatim svaka grupa kako je navedeno.
Pripremite zajednički dokument u paketu Office 365 i podijelite ga sa svim članovima grupe. U njega ćete postavljati radne materijale. Kako dijeliti dokument s drugim osobama, potraži u prethodnoj jedinici u poglavlju Računalstvo u oblaku.
Nakon toga samostalno istražite i zatim zapišite u svom dokumentu:
Svaki član grupe neka napiše svoj sadržaj, nakon toga se dogovorite što ćete izdvojiti.
Grupa 1: Postavke privatnosti u internetskom pregledniku Mozilla Firefox.
Pogledaj video koji prikazuje kako odabrati postavke privatnosti.
Nakon što pogledaš video, otvori preglednik te
napravi sljedeće zadatke:
Grupa 2: Postavke privatnosti u internetskom pregledniku Google Chrome.
Pogledaj video koji prikazuje kako odabrati postavke privatnosti.
Nakon što pogledaš video, otvori preglednik te napravi sljedeće zadatke:
Na mobilnim uređajima nalazi se više osobnih podataka nego na stolnim i prijenosnim računalima (fotografije, poruke, videozapisi, informacije o lokaciji itd.).
Pri instalaciji raznih aplikacija, od korisnika se traže razne dozvole (engl. app permissions) koje određuju kojim mogućnostima ili informacijama ta aplikacija može pristupiti.
Pretpostavimo da si na mobilni uređaj instalirao/instalirala neku aplikaciju koja je tražila dozvolu za pristup kontaktima na uređaju ili pristup lokaciji uređaja. Sve dozvole koje si prihvatio/prihvatila možeš naknadno razmotriti i po potrebi onemogućiti.
Grupa 3: Dozvole aplikacijama u sustavu Android.
Pogledaj video koji prikazuje kako omogućiti ili onemogućiti razne dozvole na mobilnom uređaju.
Nakon odgledanoga videa, napravi sljedeće zadatke:
Grupa 4: Dozvole aplikacijama u sustavu iOS.
Pogledaj video koji prikazuje kako omogućiti ili onemogućiti razne dozvole na mobilnom uređaju.
Nakon odgledanoga videa, napravi sljedeće zadatke:
Kada završite zadatke, svaka grupa treba sastaviti izvještaj i zatim ga podijeliti sa svima u razredu.
Izvještaj treba sadržavati:
- Zaključke prvog zadatka.
- Odabir postavki koje treba uključiti/isključiti u internetskim preglednicima ili mobilnim uređajima da bismo zaštitili svoju privatnost i što sigurnije koristili razne internetske usluge.
Svaka se osoba na mreži može predstaviti na dva načina:
Nadimak može biti uobičajeni nadimak koji ta osoba inače koristi ili novi nadimak osmišljen samo za tu svrhu. I pri odabiru nadimka treba razmišljati kakvu sliku šaljemo o sebi, nadimak na neki način pokazuje što mislimo ili osjećamo.
Korištenjem nadimka na internetu smatramo da smo anonimni. To je privlačno, osobito mladim ljudima, jer omogućava slobodnije, otvorenije i intimnije izražavanje i komuniciranje.
Ali anonimnost također omogućuje i lažno predstavljanje. Svatko se može predstaviti i opisati se kako god želi, a da u stvarnosti ništa od navedenoga nije istina!
Naravno da takvu mogućnost koriste i zlonamjerni ljudi.
Zaštite od lažnog predstavljanja nema, ali postoji pravilo:
Na društvenim mrežama nemoj kao prijatelje dodavati ljude koje ne poznaješ!
Poznati primjer lažnog predstavljanja pojedinca na internetu o kojem se govorilo u svjetskim razmjerima:
Amerikanac Tom MacMaster počeo je voditi blog pod nazivom Gay Girl from Damascus, gdje se predstavio kao Amina Al Omari, homoseksualna djevojka iz Sirije. Navodna djevojka svakodnevno je pisala blogove o svojem životu homoseksualke u nedemokratskoj državi. Blog je postao vrlo popularan i broj pratitelja rastao je iz dana u dan.
Kad je Tom je shvatio da je pretjerao, htio je okončati priču i izmislio je otmicu. Navodna Aminina rođakinja Rania O. Ismail na blogu je napisala da su Aminu oteli naoružani muškarci i da joj se gubi svaki trag. Tek tada se sve zakompliciralo, na internetu su se počele pokretati grupe podrške za njezino oslobođenje, a u Siriji su aktivisti pokušali naći mjesto gdje je zatočena – riskirajući čak i vlastite živote.
Napokon su se neki ljudi osvijestili i posumnjali u vjerodostojnost bloga. Sve je otkriveno zahvaljujući IP* adresi računala koja je pokazala da je blog pisan s računala u Americi i da ta sirijska djevojka uopće na postoji.
*IP adresa računala - jedinstvena adresa računala pri spajanju na internet
(Priča je objavljena u internetskom izdanju portala Dnevnik.hr od 13. lipnja 2011. godine.)
Istražimo
Kako prepoznati lažni profil?
Zašto se otvaraju lažni profili? Naravno, uvijek se radi o nekakvoj koristi.
Istraži razloge otvaranja lažnih profila i načine njihove prijave.Zatim pogledaj moguće usporedbe stvarnih i lažnih profila:
Promatramo: | Stvarni profil | Lažni profil |
---|---|---|
Fotografija profila | stvarna osoba | fotografija koja se pretraživanjem može naći na internetu |
Datum rođenja | godina rođenja odgovara slici osobe | fotografija osobe ne podudara se s navedenom starošću |
Prijatelji i objave | prijatelji su stvarni, pišu komentare, postoje oznake "Sviđa mi se" | prijatelji su lažni, nema komentara objava, nema oznaka "Sviđa mi se" |
Nastanak profila | postoji neko duže vrijeme | nedavno |
Pretraga interneta | upisivanjem imena u tražilicu pojavljuju se neki podaci o osobi | najčešće ni nema te osobe |
Jasna i Marija bile su nerazdvojne prijateljice. U jednom su se času posvađale. Jasna je otvorila lažni profil i počela ružno pisati o Mariji, koristeći pritom njezine fotografije i druge osobne podatke. Ismijavala je i sramotila svoju bivšu prijateljicu. Čiji je negativan digitalni trag zabilježen u ovom primjeru?
Iako smo svjesni toga da anonimnost na internetu ne postoji, pokušajmo objasniti zašto je tome tako. Iako netko može koristiti lažne podatke pri predstavljanju, njegovo računalo uvijek je prepoznato na mreži. Naime, svako računalo pri spajanju na mrežu dobije svoju IP (Internet Protocol) adresu koja ga jednoznačno određuje. To znači da na mreži ne postoje dva računala s istom IP adresom.
Osim toga, postoje razni računalni sustavi kojima se prenose podaci, bilježe i pamte s kojeg je računala i kada nešto poslano na internet ili primljeno s interneta te koje su se stranice otvarale.
Na mreži se lažno predstavljaju pojedinci i grupe.
Pojedinci se najčešće lažno predstavljaju zbog radoznalosti ili zbog želje da ostvare određeni osobni cilj. Taj cilj može biti nezakonit: vrijeđanje pojedinaca, zavođenje maloljetnika, novčane prevare itd.
Kada veći broj osoba koristi lažni identitet, to se najčešće koristi u svrhu zavaravanja javnosti. Na primjer, grupa želi prikazati da je broj pobornika određene ideje mnogo veći nego što stvarno jest. Ljudi su skloni prihvatiti određene ideje ako vide da je većina za njih.
Svi mi jako cijenimo svoju privatnost, ali najčešće nismo svjesni trenutaka kada je ona ugrožena. Naveli smo pravila sigurnog ponašanja i svjesni smo da se digitalni trag koji ostavljamo na internetu ne može obrisati.
Prilikom korištenja interneta moramo voditi računa o zaštititi svoje, ali i tuđe privatnosti. Ukratko, moglo bi se reći: "Na internetu nemojte činiti ništa što ne biste htjeli da netko učini vama."
Provjeri koliko se dobro snalaziš u zaštiti privatnosti na internetu!