Pregledavajući stranice na internetu, Ivana je naišla na izvanredno povoljnu priliku. Najnoviji mobitel njezina omiljenog proizvođača može se kupiti za trećinu cijene. Njezin je mobitel već star i ovo je idealna prilika. Štedjela je godinu dana i sada može potrošiti novac. Stranica za kupnju izgleda lijepo, na njoj su istaknute mnoge reklame i ponuđeni različiti načini plaćanja te je Ivana zaključila da je stranica sigurna i da može uplatiti novac. Rok isporuke jest tjedan dana.
Pogađate što se dogodilo?
Mobitel nikada nije stigao. Nakon što je Ivana ukucala naziv stranice, pojavio se forum na kojem su i drugi ljudi opisali slično iskustvo. Provjerom je utvrđeno da je stranica lažna, da postoji tek nekoliko tjedana, da nema vlasnika...
Ivanino iskustvo pripada grupi internetskih prijevara.
Internetska prijevara (engl. scam) jest zlouporaba u kojoj je neka osoba u zabludi i ne sumnja da je riječ o prijevari. Osobi se pružaju lažni podaci kako bi prevaranti ostvarili zaradu ili došli do osjetljivih podataka.
Hoax
Hoax (engl. obmana) - prijevara kojom se zastrašivanjem ili nagovaranjem pokušava pridobiti korisnika da je proširi!
Najčešći oblici hoaxa:
PHISHING
Phishing (oblik engleske riječi za pecanje, fishing) - način prijevare kojom netko želi "upecati" naše osobne podatke.
Načini phishinga:
Tako dobiveni podaci često se koriste za krađu identiteta (spomenuto u prethodnoj jedinici). Zašto uspijevaju?
Jer oponašaju "prave" stranice koje inače koristimo i jer stvaraju dojam hitnosti: Postoji problem s vašom šifrom. Hitno nam pošaljite korisničko ime i lozinku.
Lažni dobitak na lotu - prijevara koja stiže e-mailom, porukom na društvenim mrežama ili se otvara kao skočni prozor koji vas obavještava da ste osvojili velik iznos novca. Vi niste igrali, ali vas uvjeravaju da ste slučajno odabrani. Da biste primili dobitak, samo je potrebno uplatiti takse.
Na koje nam načine može stići poruka o lažnom dobitku velikog novca?
Nigerijska prijevara - prevaranti nastoje uvjeriti žrtve da pomoću svog bankovnog računa prebace manju svotu novca na neki drugi račun. Navodno ih čeka velika provizija (dobit). Također se pozivaju da uplate novac za liječenje djece u Nigeriji ili slično.
Uvijek treba razmisliti: Zašto bi nama nepoznata osoba nešto poklonila?
Lažne mrežne stranice za kupnju po nevjerojatno niskim cijenama - to se dogodilo našoj Ivani.
Savjet: Koristiti poznate i provjerene stranice za e-kupnju, a one za koje nismo sigurni, provjeriti nekim od programa, na primjer. Za kupnju uvijek koristi siguran protokol https.
Zašto se događaju prijevare s lažnim stranicama za kupnju?
Besplatni lažni Wi-Fi hot-spot* - prilikom spajanja na besplatan Wi-Fi moramo biti vrlo oprezni. Među ponuđenim besplatnim mrežama može se naći nečiji hot-spot na koji se spojimo misleći da je riječ o pravoj mreži. Vlasnik takvog hot-spota tada može čitati naše podatke, presretati poruke, preuzimati slike... Zato se najprije uvjerite da se doista spajate na autentičnu mrežu ustanove u kojoj se nalazite.
Savjet: Isključite Wi-Fi kada ga ne koristite! Isključite opciju automatskog spajanja na besplatne Wi-Fi mreže!
* naziv za bežične lokalne računalne mreže postavljene na javnim lokacijama (kafićima, kolodvorima, aerodromima i sl.), pomoću kojih korisnici mogu bežično pristupiti internetu na svojim uređajima
Postoje brojne internetske prijevare, možemo reći da se svakodnevno pojavi neki novi oblik u kojem će naivni ili neoprezni korisnici postati žrtve. Isto tako, svaki je korisnik ipak na kraju taj koji klikne na neku mogućnost. Dakle, kontrola je na nama.
Internetsku prijevaru svakako treba prijaviti. Postoji nekoliko internetskih stranica gdje se to može anonimno učiniti Europski ured za borbu protiv prijevara.
Centar za sigurniji internet gdje možete prijaviti i elektroničko nasilje.
Pojedine internetske prijevare i ostale neprimjerene aktivnosti na internetu često se isprepliću. Ovdje su navedene osnovne podjele i primjeri. Pomoću nekoliko pitanja provjeri kako se snalaziš u tim pojmovima:
Upari internetske prijevare s objašnjenjem:
|
Lažne mrežne stranice za kupnju
|
krađa osobnih podataka |
|
Phishing
|
kupi povoljno! |
|
Lažni dobitak na lotu
|
obavijest o dobitku |
|
Hoax
|
zastrašivanje ljudi |
|
Besplatni lažni
Wi-Fi hot-spot
|
uplata prije dobitka |
|
Nigerijska prijevara
|
lažna mreža |
Uz pomoć nastavnika podijelite se u parove. Svaki će par obraditi jednu internetsku prijevaru. U tekstu ih je navedeno ali možete dodati i neku svoju. Ovisno o veličini razreda, neke se teme mogu i ponoviti, odnosno mogu i po dva para raditi na istom zadatku.
Svaki par na internetu pronalazi nekoliko primjera (priča) za određenu internetsku prijevaru. Rezultat objavljuje u obliku on-line plakata koji treba sadržavati:
Gotove plakate treba prezentirati ostalim učenicima u razredu.
Prijedlog alata u kojem možete surađivati i izraditi on-line plakat jest Padlet. Kako raditi u Padletu, objašnjeno je u jedinici Usluge interneta i njihova primjena.
Naredba Share ima nekoliko korisnih mogućnosti:
Osim prijevara, internetom kruže dezinformacije i lažne informacije. O čemu se zapravo radi?
Dezinformacija je pojam koji uključuje sve oblike lažnih, netočnih ili zavaravajućih informacija koje su osmišljene, predstavljene i promovirane kako bi nanijele štetu javnosti ili radi stjecanja profita*.
Lažne informacije jedna su vrsta dezinformacija naročito zastupljenih na društvenim mrežama i pojedinim portalima a objavljuju se bez kontrole. Naime, nema uredništva koje provodi selekciju vijesti i provjerava informacije prije nego što se objave. Svaku informaciju, kao i fotografiju netko može preraditi i objaviti.
Kada dijelite neki sadržaj preko društvenih mreža razmislite li uvijek je li ta informacija točna?
A zbog čega netko piše lažne informacije? Pomoću izmišljenih ili iskrivljenih „činjenica“ može se zavaravati i manipulirati čitateljima. Na primjer možemo donijeti pogrešne zaključke o nekoj osobi ili događaju. U zadnje vrijeme često se pišu radi političke svrhe zbog populariziranja ili omalovažavanja nekog političara ili stranke.
* Definicija Visoke ekspertne skupine Europske komisije o lažnim vijestima i on-line dezinformacijama
Točnost informacija može se provjeriti korištenjem specijaliziranih alata. U našoj zemlji jedan od poznatijih je faktograf. Otvori njihovu stranicu te provjeri koliko je lažnih vijesti i dezinformacija objavljeno u digitalnom prostoru u zadnje vrijeme. Informacije su poredane kronološki a uglavnom se odnose na političke i ostale aktualne teme .
Kako raspoznati lažne vijesti od činjenično točnih?
Evo nekoliko savjeta (prema materijalima za razvoj medijske pismenosti izdane od Agencije za elektroničke medije i Unicefa):
| Nemojte pročitati samo naslov |
Nemojte dijeliti članak ako ga niste u cijelosti pročitali. |
| Tko je objavio vijest? |
Provjerite izgled stranice i domenu. Prave medijske organizacije imaju vlastitu domenu. Provjerite i druge vijesti iz toga izvora. |
| Tko su vlasnici, urednici, novinari? |
Jesu li objavili i druge članke, jesu li vjerodostojni? |
| Kada je vijest nastala? |
Često se prenose neke stare vijesti, a prikazuje se da se to događa upravo sada. |
| Što pišu drugi? |
Provjerite objave drugih medija o toj temi ili događaju. Ako je riječ o istinitom sadržaju, navedeni će događaj ili informaciju prenijeti i drugi mediji. |
| Citati i fotografije |
Je li neka poznata osoba stvarno nešto izrekla. Provjera slike i njezina izvora može se napraviti pomoću aplikacije TinEye ili Google alata za pretraživanje po slikama. |
| Treba li podijeliti? |
Lažne vijesti mogu nekontrolirano kružiti i imati štetne posljedice za sve, i one koji dijele i one na koje se vijest odnosi |
Osim prijevara raznih vrsta, na internetu se često pojavljuje i elektroničko nasilje. Popularan naziv cyberbullying preuzet je iz engleskog jezika u kojem je cyber prividna stvarnost nastala pomoću računala, a bullying nasilničko ponašanje.
Ako se prisjetimo svojih mlađih školskih dana, zasigurno ćemo se sjetiti i nekog nasilnika koji je gnjavio drugu djecu. Danas, s većom dostupnošću tehnologije, nasilje se pojavilo i u cyber prostoru. Radi se zapravo o objavljivanju i slanju neprimjerenih i uvredljivih poruka i fotografija internetom.
Elektroničko zlostavljanje
Elektroničko zlostavljanje jest komunikacijska aktivnost pomoću tehnologije koja se može smatrati štetnom za pojedinca, a uključuje nanošenje štete, uznemiravanje, prijetnje ili ponižavanje osobe.
Do elektroničkog nasilja može doći djelovanjem jedne osobe ili više ljudi. Tako, na primjer, postoje "grupe mržnje", najčešće među školskom djecom.
Na primjer, traži se procjena tko je najružniji, najgluplji, najdeblji ili najsramežljiviji u školi/razredu. Zatim se komentiraju ili "lajkaju" takve objave, često i od nepoznatih ljudi pa žrtva može doživjeti uvrede od velikog broja ljudi.
Pojavljuju se i primjeri fizičkog napada koji netko snima pa poslije prosljeđuje po društvenim mrežama, snimke se dalje šire mobitelima ili se stavljaju na stranice s videozapisima.
Otvaranje grupa mržnje oblik je nasilja nad djecom i kažnjivo je zakonom.
I ti možeš doprinijeti sigurnosti ostalih ljudi na internetu:
Istražimo
Osim navedenih preporuka, postoje i pravila ponašanja na internetu koja se nazivaju Netiquette (Internet etiquette).
Pronađi i prouči kakva su to pravila, trebamo li ih se pridržavati i što poduzeti ako se netko ne pridržava pravila.
Odgovore potraži u Rješenju! :-)
Netiquette
Kršenje pravila prijavljuje se takozvanoj abuse službi (engl. abuse - zlouporaba, kršenje dogovora).
U Republici Hrvatskoj možeš, primjerice, prijaviti na adrese abuse službi ovih dviju organizacija:
Emotikoni i emojiji
Znate li razliku između tih dvaju pojmova?
Većina ih ljudi miješa jer imaju istu svrhu: dodati emociju u tekstualni razgovor.
Emotikoni su kombinacija simbola na tipkovnici, poput slova, brojeva i znakova interpunkcije posloženi tako da tvore sliku nalik na ljudsko lice ako nagnete glavu ulijevo.
Na primjer: :D :-) ;):-))
Emoji su piktogrami (lat. pictus – slikan, naslikan), male slike koje mogu prikazivati bilo što, od ljudskih izraza lica, životinja, predmeta, hrane i sl. Svake godine pojavljuju se novi emojiji. Riječ dolazi iz japanskog, u kojem e znači slika, a moji slovo ili znak.
Emoji su od 2010. uvršteni u standard Unicode* pa se koriste u gotovo svim aplikacijama za komunikaciju.
* Unicode je standard za 16-bitno predstavljanje znakova. Uključuje znakove svih jezika, za razliku od ASCII standarda, koji se temelji na engleskoj abecedi i koristi najviše
bitova.
Što je od navedenoga oblik elektroničkog nasilja?
Internet nam nudi mnoge mogućnosti, jednostavno ga je koristiti, brzo dolazimo do željenih informacija. Međutim, na toj se velikoj mreži, osim koristan sadržaj, može naći i neželjen sadržaj, opasni programi koji mogu naštetiti računalu, situacije elektroničkog zlostavljanja, internetskih prijevara i sl.
Važno je stalno biti oprezan!
Naveli smo neke preporuke i pravila sigurnog ponašanja na mreži, a o tome koje sve mjere zaštite možemo primijeniti, pročitajte u modulu Ispravno i odgovorno korištenje računala.
