Na početku
Kako nastaje slika na zrcalu?
Što znači kada je slika virtualna ili realna?
Kako nastaje slika u zrcalu?
Što znači kada je slika virtualna ili realna?
Ravno zrcalo
Ravno zrcalo je svaka uglačana ploha koja reflektira svjetlost.
Ravno zrcalo je svaka uglančana ploha koja reflektira svjetlost.
Sliku koja nastaje odbijanjem svjetlosti na ravnom zrcalu nazivamo virtualnom ili prividnom. Slika je virtualna jer ne nastaje u sjecištu zraka svjetlosti već njihovom zamišljenom produžetku s druge strane zrcala. Slika koju čovjek vidi u ravnom zrcalu je uspravna, međutim, u horizontalnom smjeru nam se čini obrnuta (lijevo-desno).
To lako možete provjeriti pokusom. Uzmite papir i prozirnu foliju te na njih debelim markerom ispišite svoje ime. Papir okrenite prema zrcalu i vidjet ćete zrcalno ispisano vaše ime. Foliju nemojte okrenuti i vaše ime će biti ispravno. Vaše ime je zrcalno ispisano zato jer ste papir okrenuli prema zrcalu.
Sliku koja nastaje odbijanjem svjetlosti na ravnom zrcalu nazivamo virtualnom ili prividnom.
Slika je virtualna jer ne nastaje u sjecištu zraka svjetlosti.
Nastaje u njihovom zamišljenom produžetku s druge strane zrcala.
Slika koju čovjek vidi u ravnom zrcalu uspravna.
U horizontalnom smjeru nam se čini obrnuta (lijevo-desno).
To lako možete provjeriti pokusom.
- Uzmite papir i prozirnu foliju.
- Na njih debelim markerom ispišite svoje ime.
- Papir okrenite prema zrcalu.
- Vdjet ćete zrcalno ispisano vaše ime.
- Foliju nemojte okrenuti. Vaše ime će biti ispravno.
- Vaše ime je zrcalno ispisano baš zato jer ste papir okrenuli prema zrcalu.
Na ilustraciji je izvor svjetlosti označen s I, nakon refleksije na zrcalu slika nastaje u zamišljenom produžetku zraka u točki I'.
Na ilustraciji je izvor svjetlosti označen s I.
Nakon refleksije na zrcalu, slika nastaje u zamišljenom produžetku zraka u točki I'.
Slike nastale refleksijom zraka na zrcalima, ravnim ili sfernim, mogu biti uspravne ili obrnute, realne (stvarne) ili virtualne (prividne) te umanjene ili uvećane.
Slike koje nastaju refleksijom zraka na ravnim ili sfernim zrcalima mogu biti:
- uspravne ili obrnute, realne (stvarne)
- virtualne (prividne) te umanjene ili uvećane.
Sferna zrcala
Sferno zrcalo je uglačani dio kugline plohe.
Ukoliko zraka svjetlosti upada na vanjsku (ispupčenu) stranu plohe, govorimo o ispupčenom ili konveksnom zrcalu. Ako zrake upadaju s unutarnje strane, radi se o udubljenom ili konkavnom zrcalu.
Sferno zrcalo je uglančani dio kugline plohe.
Ispupčeno ili konveksno zrcalo je kada zraka svjetlosti upada na vanjsku (ispupčenu) stranu plohe.
Udubljeno ili konkavno zrcalo je kada zraka svjetlosti upada s unutarnje strane plohe.
Kako se odbijaju zrake svjetlosti koje upadaju na udubljenu stranu sfernog zrcala?
Kako se odbijaju zrake svjetlosti koje upadaju na udubljenu stranu sfernog zrcala?
Zrake svjetlosti koje na konkavno (udubljeno) zrcalo dolaze paralelno s optičkom osi na njemu se odbijaju tako da prolaze kroz fokus ili žarište F.
Zrake svjetlosti na konkavno (udubljeno) zrcalo dolaze paralelno s optičkom osi.
Na njemu se odbijaju tako da prolaze kroz fokus ili žarište F.
Kako se odbijaju zrake svjetlosti koje upadaju na ispupčenu stranu sfernog zrcala?
Kako se odbijaju zrake svjetlosti koje upadaju na ispupčenu stranu sfernog zrcala?
Zrake svjetlosti koje na ispupčeno zrcalo dolaze paralelno sa optičkom osi se raspršuju.
Odbijene zrake izgledaju kao da dolaze iz zamišljenog fokusa ili žarišta F s druge strane zrcala.
Zrake svjetlosti koje na ispupčeno zrcalo dolaze paralelno sa optičkom osi se raspršuju.
Odbijene zrake izgledaju kao da dolaze iz zamišljenog fokusa ili žarišta F s druge strane zrcala.
Žarište sfernog zrcala
Karakteristične točke sfernog zrcala
C - središte zakrivljenosti zrcala
T - tjeme zrcala
R - polumjer zakrivljenosti zrcala
oo - optička os - zamišljeni pravac koji spaja centar zakrivljenosti i tjeme zrcala
F - fokus ili žarište zrcala
Karakteristične udaljenosti kod sfernog zrcala
f - žarišna daljina je udaljenost tjemena T do žarišta F
r - polumjer zrcala
a - udaljenost predmeta od zrcala
b - udaljenost slike od zrcala
y - veličina (visina) predmeta
y' - veličina (visina) nastale slike
Udubljeno ili konkavno zrcalo
Kakvu će sliku dati udubljeno zrcalo ovisi o položaju predmeta ispred zrcala. Za konstrukciju slike na udubljenom (konkavnom zrcalu) koristit ćemo tri karakteristične zrake.
- Prva zraka upada na zrcalo paralelno s optičkom osi, odbija se od zrcala i prolazi kroz žarište zrcala.
- Druga zraka na zrcalo dolazi kroz žarište, odbija se od zrcala usporedno s optičkom osi.
- Treća zraka na zrcalo dolazi kroz središte zakrivljenosti, odbija se od zrcala po istom putu.
Za točnu konstrukciju slike moramo znati položaj predmeta, položaj žarišta ili fokusa i središte zakrivljenosti. Sve tri karakteristične zrake polaze od iste točke na predmetu.
Slika udubljenog zrcala ovisi o položaju predmeta ispred zrcala.
Za konstrukciju slike na udubljenom (konkavnom zrcalu) koristit ćemo tri karakteristične zrake.
- Prva zraka upada na zrcalo paralelno s optičkom osi. Odbija se od zrcala. Prolazi kroz žarište zrcala.
- Druga zraka na zrcalo dolazi kroz žarište. Odbija se od zrcala usporedno s optičkom osi.
- Treća zraka na zrcalo dolazi kroz središte zakrivljenosti. Odbija se od zrcala po istom putu.
Za točnu konstrukciju slike moramo znati:
- položaj predmeta
- položaj žarišta ili fokusa
- središte zakrivljenosti.
Sve tri karakteristične zrake polaze od iste točke na predmetu.
Istražimo prirodu slike nastalu na konkavnom sfernom zrcalu
Koristeći simulaciju postavite predmet iza središta zrcala C. Opišite prirodu slike koja je nastala i odgovorite na pitanje ispod simulacije.
Postavite predmet iza središta zrcala C.
Koristite interakciju.
Opišite prirodu slike koja je nastala.
Odgovorite na pitanje ispod interakcije.
Što će se dogoditi postavimo li predmet točno u žarište zrcala F? Hoće li nastati slika?
Zašto?
Što će se dogoditi postavimo li predmet točno u žarište zrcala F?
Hoće li nastati slika?
Zašto?
Ispupčeno ili konveksno zrcalo
Slika koja nastaje na konveksnom zrcalu je uspravna, umanjena i uvijek je virtualna.
Virtualna slika se nalazi iza zrcala u sjecištu zamišljenih produžetaka odbijenih svjetlosnih zraka kao što je vidljivo na donjoj ilustraciji.
Slika koja nastaje na konveksnom zrcalu je:
- uspravna
- umanjena
- uvijek je virtualna.
Virtualna slika se nalazi iza zrcala u sjecištu zamišljenih produžetaka odbijenih svjetlosnih zraka.
To vidimo na donjoj ilustraciji.
Istražimo prirodu slike nastalu na konveksnom sfernom zrcalu
Koristeći donju simulaciju istražite prirodu slike nastale odbijanjem zraka na konveksnom sfernom zrcalu te odgovorite na dolje postavljena pitanja.
Koristite donju interakciju.
Slika je nastala odbijanjem zraka na konveksnm sfernom zrcalu.
Istražite prirodu slike.
Odgovorite na pitanja.
Kako možete najlakše prepoznati je li neka slika nastala na sfernom zrcalu virtualna ili realna?
Virtualne slike su uvijek uspravne, dok su realne obrnute.
Kako možete najlakše prepoznati je li neka slika nastala na sfernom zrcalu virtualna ili realna?
Virtualne slike su uvijek uspravne.
Realne slike su uvijek obrnute.
Jednadžba sfernog zrcala
Jednadžba sfernog zrcala glasi
[latex]\frac{1}{f}=\frac{1}{a}+\frac{1}{b}[/latex]
gdje je
f - žarišna daljina
a - udaljenost predmeta od zrcala
b - udaljenost slike od zrcala
Jednadžba sfernog zrcala glasi
[latex]\frac{1}{f}=\frac{1}{a}+\frac{1}{b}[/latex]
gdje je
f - žarišna daljina
a - udaljenost predmeta od zrcala
b - udaljenost slike od zrcala
Važno je napomenuti da jednadžba sfernog zrcala vrijedi za oba zrcala. Pozitivne vrijednosti su s one strane zrcala na kojoj je predmet. Jedino moramo pripaziti da u slučaju nastanka virtualne slike ne zaboravimo unijeti negativan predznak ispred udaljenosti slike od tjemena sfernog zrcala b, te žarišne daljine konveksnog zrcala f.
Jednadžba sfernog zrcala vrijedi za oba zrcala.
Pozitivne vrijednosti su s one strane zrcala na kojoj je predmet.
Moramo pripaziti da u slučaju nastanka virtualne slike ne zaboravimo unijeti negativan predznak ispred:
- udaljenosti slike od tjemena sfernog zrcala b
- žarišne daljine konveksnog zrcala f.
Linearno povećanje zrcala dobijemo omjerom veličine slike i veličine predmeta:
[latex]m=\frac{y^\prime }{y}[/latex]
Međutim, linearno povećanje zrcala možemo izračunati i ovim izrazom:
[latex]m=\frac{-b}{a}[/latex]
Linearno povećanje zrcala dobijemo omjerom veličine slike i veličine predmeta:
[latex]m=\frac{y^\prime }{y}[/latex]
Linearno povećanje zrcala možemo izračunati i ovim izrazom:
[latex]m=\frac{-b}{a}[/latex]
Odredi veličinu i položaj slike nastale odbijanjem svjetlosnih zraka na konkavnom sfernom zrcalu ako je predmet visine 2 cm postavljen na udaljenost 4,5 cm od leće žarišne daljine 1,5 cm.
[latex]a=4,5\operatorname{cm}[/latex]
[latex]y=2\operatorname{cm}[/latex]
[latex]f=1,5\operatorname{cm}[/latex]
[latex]b,y^\prime =?[/latex]
[latex]\frac{1}{a}+\frac{1}{b}=\frac{1}{f}[/latex]
[latex]4,5\operatorname{cm}+\frac{1}{b}=\frac{1}{1,5\textrm{cm}}/\cdot 4,5b[/latex]
[latex]y^{\prime }=\frac{-b}{a}y=-1\operatorname{cm}[/latex]
Primjena sfernih zrcala
Svakodnevno koristimo sferna zrcala. Kozmetičko zrcalo koje koristite, a uvećava dijelove vašeg lica sferno je zrcalo. Doktor dentalne medicine koristi sferno zrcalo kako bi lakše pregledao zube pacijentu.
Retrovizor automobila te prometna zrcala su konveksna sferna zrcala te služe kako bi vozač lakše i temeljite sagledao situaciju na raskrižju i cestama.
Svakodnevno koristimo sferna zrcala.
Kozmetičko zrcalo koje uvećava dijelove vašeg lica je sferno zrcalo.
Stomatolog koristi sferno zrcalo kako bi lakše pregledao zube pacijentu.
Retrovizor automobila te prometna zrcala su konveksna sferna zrcala.
Služe kako bi vozač lakše i temeljite sagledao situaciju na raskrižju i cestama.
Radiovalovi se pravocrtno šire svemirom poput svjetlosti te i njih možemo reflektirati na zrcalima i metalnim površinama. Ovo svojstvo radiovalova koristi se pri izradi antena koje sakupljaju radio signale. Antene za radiovalove imaju oblike kao na slici 14. Sve signale koje primaju reflektiraju u prijemnik koji se nalazi na središtu antene. Na taj način provodi se i komunikacija sa satelitima.
Radiovalovi se pravocrtno šire svemirom poput svjetlosti.
I njih možemo reflektirati na zrcalima i metalnim površinama.
Ovo svojstvo radiovalova koristi se pri izradi antena koje sakupljaju radio signale.
Antene za radiovalove imaju oblike kao na slici 14.
Sve signale koje primaju reflektiraju u prijemnik.
Prijemnik se nalazi na središtu antene.
Na taj način provodi se i komunikacija sa satelitima.
Sažetak
Ravno zrcalo je svaka uglačana ploha koja reflektira svjetlost.
Ukoliko zraka svjetlosti upada na vanjsku (ispupčenu) stranu plohe govorimo o ispupčenom ili konveksnom zrcalu. Ako zrake upadaju s unutarnje strane radi se o udubljenom ili konkavnom zrcalu.
Slike nastale refleksijom zraka na zrcalima, ravnim ili sfernim, mogu biti uspravne ili obrnute, realne (stvarne) ili virtualne (prividne) te umanjene ili uvećane.
Karakteristične zrake koje koristimo za konstrukciju slike na sfernom zrcalu:
- prva zraka upada na zrcalo paralelno s optičkom osi, odbija se od zrcala i prolazi kroz žarište zrcala.
- druga zraka na zrcalo dolazi kroz žarište, odbija se od zrcala usporedno s optičkom osi.
- treća zraka na zrcalo dolazi kroz središte zakrivljenosti, odbija se od zrcala po istom putu.
Jednadžba sfernog zrcala
[latex]\frac{1}{f}=\frac{1}{a}+\frac{1}{b}[/latex]
Ravno zrcalo je svaka uglačana ploha koja reflektira svjetlost.
Ukoliko zraka svjetlosti upada na vanjsku (ispupčenu) stranu plohe govorimo o ispupčenom ili konveksnom zrcalu.
Ako zrake upadaju s unutarnje strane, radi se o udubljenom ili konkavnom zrcalu.
Slike nastale refleksijom zraka na zrcalima, ravnim ili sfernim, mogu biti uspravne ili obrnute, realne (stvarne) ili virtualne (prividne) te umanjene ili uvećane.
Karakteristične zrake koje koristimo za konstrukciju slike na sfernom zrcalu:
- prva zraka upada na zrcalo paralelno s optičkom osi. Odbija se od zrcala. Prolazi kroz žarište zrcala.
- druga zraka na zrcalo dolazi kroz žarište. Odbija se od zrcala usporedno s optičkom osi.
- treća zraka na zrcalo dolazi kroz središte zakrivljenosti. Odbija se od zrcala po istom putu.
Jednadžba sfernog zrcala
[latex]\frac{1}{f}=\frac{1}{a}+\frac{1}{b}[/latex]