Što ste danas odjenuli? Zašto baš to? Kakvu hranu volite? Kako je konzumirate? Što vam je lijepo? Na koji način izražavate veselje? Tugu? Strast? Kako se ophodite prema ljudima? Jeste li kulturni? Ili možda kultivirani? Kakvim jezikom govorite? U što vjerujete? Kojoj religiji pripadate? Što slušate? Imate li ukusa? Što najradije gledate? Lajkate? Je li to sve rezultat vaših spontanih izbora i odluka? Što utječe na to da vam se baš to sviđa? Ili tko?
Može li se na to uopće odgovoriti i kakve veze s tim ima vaš kulturni identitet?
Kulturni identitet izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture te pripadnost pojedinca ili društvene skupine toj kulturi. Svaka društvena zajednica gradi svoj kulturni identitet na temelju kulturnih osobitosti i vrijednosti.
Tako kaže definicija. Ispitajmo kritički koje su to i čije osobitosti i vrijednosti koje prevladavaju i oblikuju (svjesno ili ne) naš osobni i nacionalni identitet u kontekstu globalne zajednice. Pitajmo se i što se pritom događa s jedinstvenošću i autentičnošću pojedinih kultura.
U ovoj jedinici promatrat ćemo upravo neke kulturne obrasce koji pridonose oblikovanju čovjekova identiteta.
Pravo na očuvanje kulturnog identiteta, osobito nacionalnih manjina, ostvaruje se u demokratskim zemljama odgovarajućim zakonskim uredbama. One štite i pogoduju njihovom zasebnom kulturnom položaju i razvitku (škole, kulturne ustanove, izdavaštvo i dr.).
Kulturni identitet odnosi se na kulturu nekoga naroda, a svoje temelje ima u kulturnoj baštini, religiji, kao i u svemu onome što predstavlja kulturna dobra i vrijednosti.
Tvore ga oblici duhovne kulturne baštine (jezik, književnost, glazba, ples, običaji, film izdavaštvo i dr.) kao i materijalne kulturne baštine (graditeljstvo, artefakti).
Pokušajmo, za početak, razvrstati ove kulturne proizvode u sljedeće dvije skupine:
Ako ste imali problema pri razvrstavanju, to nije slučajno. Neka djela mogli ste uvrstiti i u jednu i u drugu skupinu: djela visoke kulture također mogu biti i djela popularne kulture, kao što je i obratno – neka su djela popularne kulture postala djelima visoke kulture. S druge strane, superpopularne igrače youtubere ili (većinu) influencerskih objava, pretpostavljamo, ipak ne biste označili djelima visoke kulture.
Narodna, od naroda ili za narod? U doslovnom prijevodu – narodno je popularno.
Riješite kratki upitnik o obilježjima popularne kulture:
Djela popularne kulture češće se i lakše konzumiraju od djela visoke kulture?
Djela popularne kulture najčešće se posreduju putem najpopularnijih, masovnih medija?
Označite tvrdnje o popularnoj kulturi:
Uz djela visoke kulture te nasljeđe nacionalne kulturne baštine, izniman utjecaj na oblikovanje naših osobnih i zajedničkih identiteta imaju proizvodi popularne i masovne kulture. Dostupni su nam putem najmasovnijih suvremenih medija i kroz nikad izravniju komunikaciju.
Kultura kao odraz kolektivnih vrijednosti, onoga što se štuje (lat. colere – uzgajati, štititi, štovati) i dugotrajno njeguje, često je blisko povezana s onim što se naziva (dobrim) ukusom, pojedinca i zajednice.
Promotrite sljedeći niz fotografija, potom odgovorite na pitanja ispod njih.
Što im je zajedničko?
Uočili smo da se na različitim krajevima svijeta, kao i u prošlosti, kriteriji ljepote razlikuju.
Što je lijepo i tko to određuje?
Kriteriji ljepote društveno su prihvaćeni i ustanovljeni u kulturi svake zajednice. Također, oni predstavljaju i dominantne vrijednosti te zajednice.
Kriteriji ljepote neke zajednice, kao i njezine vrijednosti, najvidljiviji su u najpopularnijim medijima te zajednice.
Svaki od medija svoga doba – statua Venere iz Willendorfa, renesansno slikarsko platno, pa sve do suvremenih fotografija, predstavlja različit ideal ljepote svoga vremena i društva.
Jesu li pojedine kulture zadržale jedinstvenost i autentičnost u svojem poimanju lijepoga? Na koji su se način ti kriteriji promijenili i zbog čega?
Vrijedi li isti obrazac i za muškarce? Pogledajte kako su prikazani muškarci u prošlosti i drugim kulturama, a kako u nekim suvremenim časopisima.
Što primjećujete?
Jesu li najpopularniji časopisi za djevojke i mladiće utjecali na kriterije lijepoga u pojedinim nacionalnim kulturama?
Jesu li ih trajno promijenili?
Suvremeni mediji, ovdje zastupljeni naslovnicama popularnih časopisa, neposredno oblikuju naš doživljaj stvarnosti posredujući svakodnevno ono što je, po njima, važno znati, zamijetiti, čime se treba baviti, o čemu razmišljati. Sam medij pritom postaje poruka, odnosno utječe na način na koji tu poruku primamo, pritom njome manipulirajući.
U tako neposrednoj interakciji s najpopularnijim medijima pravo na očuvanje kulturnog identiteta često se spontano i nesvjesno odbacuje u ime dominirajućih kulturnih obrazaca. Suvremeni su kulturni izričaji rezultat upravo tog međudjelovanja tradicionalnog i trendovskog. U tim kulturnim izričajima autentičnost i jedinstvenost pojedinih kultura suočene su s vrijednostima one koja je postala temeljem suvremene kulture, koja ima najveći broj "uživatelja", time i najutjecajnije – masovne i popularne kulture.
Poslušajte sada zvučni zapis, pjesmu Francesca Petrarce, prateći usporedo tekst te potom odgovorite na pitanja:
Sonet 51.
Blažen nek' dan je, i mjesec, i ljeto,
i dob, i sat, i čas, i ono vrijeme,
i lijepi kraj, i mjesto, oči gdje me
zgodiše lijepe i svezaše sveto;
i blažen prvi slatki pečal, netom
Amorovo ja na se primih breme,
i luk, i strijela što bodoše mene,
i rane koje u dnu srca sretoh.
Blaženi glasi onoliki koje
zovući ime svoje gospe širih,
i uzdasi, i plač, i žudnje moje;
i blaženi nek' svi su mi papiri
njoj u slavu, i moja miso što je
njoj a ne drugoj kao dug namirih.
(izvor: Francesco Petrarca, Kanconijer, eLektire)
Jedan od najutjecajnijih autora u povijesti književnosti, otac petrarkizma i modernoga pjesništva uopće, nametnuo je svoje kriterije ljepote. Točno se znalo kako "draga" treba izgledati da bi bila obožavana. Ironično je da je slavu i utjecaj postigao zahvaljujući svom osobnom i autentičnom iskustvu o kojem govori, dok su njegovi sljedbenici isto nastojali kopirajući njegovo.
I danas na sličan način nastojimo doseći svoje uzore i kriterije koje nameću. Od Petrarcina vremena mediji koji ih posreduju podosta su se promijenili, stoga dopiru do gotovo svakoga pojedinca, sudionika suvremene kulture. Upravo zato je i njihov utjecaj na oblikovanje te kulture neposredniji i intenzivniji. Također, u Petrarcinu i u suvremenom tretmanu ljepote može se uočiti i ponešto o prevladavajućim vrijednostima dominantne kulture.
Poslušajte i pogledajte videospot jedne od deset najpopularnijih pjesama na platformi YouTube svih vremena (više od 3 milijarde pregleda) i potom odgovorite na pitanja.
Spot je:
Stilski ga obilježavaju:
Usporedimo li prikaz ljepote u Petrarcinoj pjesmi i u pjesmi Katy Perry, uočavamo:
Promotrite stranice nekih svjetski poznatih novina.
Što im je zajedničko?
S kojim ih tekstom od prethodnih primjera stilski možete povezati?
Krije li se u tome jedinstven kulturni obrazac? Na koga je usmjeren? Zašto?
Samo zavirivanjem u unutrašnjost dnevnih novina ili letimičnim pregledom popularnih internetskih portala primjećuje se izgled stranica, rubrika, odnos naslova i teksta, odnos teksta i slike...
Dominantni vizualni i naglašeno kičasti efekti u funkciji su:
Tako i funkcija tih medija nije više prenijeti neku (važnu, potrebnu) informaciju, već je više nalik onoj koju imaju proizvodi popularne kulture – zabaviti i proizvesti ugodu.
Utječu li tako posredovani sadržaji na našu sliku o svijetu, drugima, sebi samima? Nameću li svoje kriterije važnoga i vrijednoga. Mijenjaju li postupno one postojeće koji se odražavaju u pojedinačnim (autentičnim i osobitim) nacionalnim kulturama?
Promotrite sljedeće isječke iz novina:
Što primjećujete?
Na kakvu čitateljsku publiku ciljaju, zahvaljujući svojem ozbiljnom izgledu?
Razmislite jesu li one doista uvijek takve ili je baš u takvim novinama prostor za manipulaciju ponekad još i veći stvarajući privid ozbiljnosti i povjerenja, čime se mogu posredovati sadržaji koji u stvari nisu takvi?
Uočili smo da kriteriji i vrijednosti popularne kulture utječu na oblikovanje pojedinačnih nacionalnih kulturnih identiteta. Ovi kriteriji i vrijednosti često imaju dominantne izričaje – televizija, film, glazba, internet, tekst... Pritom često nameću i posreduju vrijednosti nekih (većih, bogatijih) globalno dominantnijih kultura čijim je proizvodima zasićeno kulturno tržište.
Poigrajmo se, za kraj, drevne popularne igre i objedinimo ključna obilježja popularne i masovne kulture. Igra je namijenjena dvama igračima koji se nadmeću u cilju otkrivanja konačnog rješenja. Klikom na pojedino polje otvara se pojam koji, združen s ostalima u stupcu, asocira njegovo rješenje. Rješenja četiriju stupaca asociraju konačno rješenje. Sretno i neka pobijedi bolji, odnosno popularniji!
Uočili smo da je utjecaj kulturnih obrazaca na kulturni identitet pojedinca danas najprisutniji putem popularnih medija. Ostaje otvorenim pitanje treba li se tom utjecaju bespogovorno prikloniti ili mu se oduprijeti. Pitanje je i kako sve to učiniti, odnosno na koji se način može u današnjem vremenu njegovati osobnost i autentičnost s obzirom na posebnosti nacionalnih kultura... Što se gubi, a tko dobiva u slučaju uniformiranja i (čini se dosadne) jednoličnosti zajedničkih (potrošačkih) potreba. Upravo takve potrebe nameću dominantni kulturni obrasci i njihove vrijednosti u kontekstu globalne kulture.
