x
Učitavanje

4.2 Problem brzine

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica

Na početku...

Biciklist
Biciklist

Biciklist započinje utrku. Duljina puta ss koju je biciklist prešao, mjerena u metrima, u prvih 1515 sekundi utrke može se opisati pravilom s(t)=1.2t2,s(t)=1.2t2, pri čemu je tt vrijeme mjereno u sekundama.

Koliko iznosi trenutna brzina biciklista u desetoj sekundi?

Prosječna brzina

Za početak izračunajmo njegovu prosječnu brzinu u prvih 1010 sekundi.

Računamo omjer promjene puta i promjene vremena u prvih 1010 sekundi.

v=s(10)-s(0)10-0=12010=12m/sv=s(10)s(0)100=12010=12m/s

Kolika je prosječna brzina između devete i desete sekunde?

  • 22.8m/s22.8m/s
  • v1=v1=
  • s(10)-s(9)10-9=s(10)s(9)109=
  • 1.2·102-1.2·92=1.21021.292=
null
null

Kolika je prosječna brzina između desete i jedanaeste sekunde?

  

  • s(11)-s(10)11-10=s(11)s(10)1110=
  • 1.2·112-1.2·102=1.21121.2102=
  • v2=v2=
  • 25.2m/s25.2m/s
null
null

Prosječna brzina – trenutna brzina

Očito je trenutna brzina u desetoj sekundi između 22.8m/s22.8m/s i 25.2m/s.25.2m/s.  

Istražimo

Ako želimo odrediti trenutnu brzinu u t=10s,t=10s, moramo računati prosječne brzine u manjim intervalima koji su dovoljno blizu t=10s.t=10s.

Prepišite sljedeću tablicu u bilježnicu i popunite je.

vremenski interval širina intervala u ss prosječna brzina u m/sm/s
[9.9,9.99][9.9,9.99] 0.090.09
[9.99,9.999][9.99,9.999]
[9.999,10][9.999,10]
[10,10.001][10,10.001]
[10.001,10.01][10.001,10.01]
[10.01,10.1][10.01,10.1]

Što možete zaključiti za iznos prosječne brzine?

vremenski interval širina intervala u ss prosječna brzina u m/sm/s
[9.9,9.99][9.9,9.99] 0.090.09 23.86823.868
[9.99,9.999][9.99,9.999] 0.0090.009 23.986823.9868
[9.999,10][9.999,10] 0.0010.001 23.998823.9988
[10,10.001][10,10.001] 0.0010.001 24.001224.0012
[10.001,10.01][10.001,10.01] 0.0090.009 24.013224.0132
[10.01,10.1][10.01,10.1] 0.090.09 24.13224.132

Što su širine intervala oko t=10st=10s manje, to je iznos prosječne brzine bliži 24m/s.24m/s. Možemo reći da prosječne brzine teže broju 24m/s24m/s kada širine intervala teže nuli.


Pokažimo da je trenutna brzina u trenutku t=10st=10s jednaka 24m/s.24m/s.

Označimo širinu vremenskoga intervala Δt=t-10,Δt=t10, pa je t=10+Δt.t=10+Δt.

Promjena puta je Δs=s(t)-s(10)=s(10+Δt)-s(10).Δs=s(t)s(10)=s(10+Δt)s(10).

ΔtΔt zovemo prirast vremena, a ΔsΔs prirast puta.

Računali smo prosječnu brzinu ΔsΔt=s(10+Δt)-s(10)ΔtΔsΔt=s(10+Δt)s(10)Δt i smanjivali vremenski interval Δt.Δt. Što je širina vremenskoga intervala ΔtΔt manja, to je prosječna brzina bliža graničnoj vrijednosti od 24m/s.24m/s.

Zbog toga će trenutna brzina u desetoj sekundi biti jednaka limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(10+Δt)-s(10)Δt.limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(10+Δt)s(10)Δt.

Izračunajmo ovaj limes:

limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(10+Δt)-s(10)Δt=limΔt01.2(10+Δt)2-1.2·102Δt==limΔt01.2[100+20Δt+(Δt)2]-1.2·100Δt=limΔt01.2[20Δt+(Δt)2]Δt==limΔt01.2Δt(20+Δt)Δt=limΔt01.2(20+Δt)=24limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(10+Δt)s(10)Δt=limΔt01.2(10+Δt)21.2102Δt==limΔt01.2[100+20Δt+(Δt)2]1.2100Δt=limΔt01.2[20Δt+(Δt)2]Δt==limΔt01.2Δt(20+Δt)Δt=limΔt01.2(20+Δt)=24

Trenutna brzina u desetoj sekundi iznosi 24m/s.24m/s.

Pogledajmo u animaciji.

Omjerom ΔsΔt=s(t+Δt)-s(t)ΔtΔsΔt=s(t+Δt)s(t)Δt računamo
brzinu
u proizvoljnom vremenskom intervalu Δt.Δt. Ako taj interval smanjujemo, vrijednosti se prosječnih brzina približavaju
brzini
u trenutku t.t.
null
null

Ako želimo izračunati trenutnu brzinu u bilo kojem trenutku t[0,15],t[0,15], trebamo izračunati:

limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(t+Δt)-s(t)Δt=limΔt01.2(t+Δt)2-1.2t2Δt==limΔt01.2[t2+2tΔt+(Δt)2]-1.2t2Δt==limΔt01.2[2tΔt+(Δt)2]Δt==limΔt01.2Δt(2t+Δt)Δt=limΔt0(2.4t+1.2Δt)=2.4tlimΔt0ΔsΔt=limΔt0s(t+Δt)s(t)Δt=limΔt01.2(t+Δt)21.2t2Δt==limΔt01.2[t2+2tΔt+(Δt)2]1.2t2Δt==limΔt01.2[2tΔt+(Δt)2]Δt==limΔt01.2Δt(2t+Δt)Δt=limΔt0(2.4t+1.2Δt)=2.4t

Zadatak 1.

Trenutna brzina biciklista u trenutku t=5st=5s iznosi

null
null

Zanimljivost

Problemom brzine bavio se engleski matematičar Isaac Newton, koji je uočio povezanost brzine i puta. Njegovo prvo otkriće bila je matematička metoda koju je nazvao fluksija, a danas je poznata kao diferencijalni račun.

...i na kraju

Iz poznate ovisnosti prijeđenoga puta o vremenu dobili smo trenutnu brzinu kao funkciju vremena računajući limes v(t)=limΔt0ΔsΔt=limΔt0s(t+Δt)-s(t)Δt.

Podsjetite se problema tangente. Uočavate li vezu između tih dvaju problema?

Čemu je jednak ΔfΔx?

Omjer prirasta funkcije i prirasta argumenta
Geometrijska interpretacija limesa omjera prirasta funkcije i prirasta argumenta

U oba se problema računa limes omjera prirasta funkcije i prirasta argumenta.

Kod problema tangente taj je limes jednak koeficijentu smjera tangente u nekoj točki, a kod problema brzine limes je jednak trenutnoj brzini u nekome trenutku.

ΔfΔx=tgα, a α je kut što ga pravac koji prolazi točkama A i B zatvara s pozitivnim smjerom osi apscisa.


U sljedećoj ćemo jedinici problem tangente i problem trenutne brzine povezati s pojmom derivacije.

Povratak na vrh