Pitanje koje i dan danas golica maštu mnogih ljudi je “Postoji li život izvan Zemlje?”. Čak je i sam postanak života na Zemlji prožet brojnim neodgovorenim pitanjima, premda je poznato da ima veze s kemijom spojeva ugljika i vode. Donedavno je bilo vrlo upitno mogu li organski spojevi ugljika uopće spontano nastati u uvjetima izvan ekosustava Zemlje, no otkrića naprednih svemirskih teleskopa ukazala su na nešto nevjerojatno. Međuzvjezdani prostor, za koji se mislilo da se sastoji većinom od atoma vodika i helija, vrvi kemijskim spojevima. Danas je poznato više od 200 kemijskih spojeva u Svemiru od kojih su većina organski spojevi, spojevi ugljika. Prisutnost tih spojeva ukazuje na veliku mogućnost razvoja života na mjestima izvan Zemlje.
Slika 5.3.1.:Svemirski teleskop James Webb novi je teleskop koji će nakon lansiranja u 2021. godini biti novi Hubbleov nasljednik. To je trenutno najnapredniji izrađeni teleskop koji će moći mnogo preciznije otkrivati prisutnost različitih kemijskih spojeva na udaljenim planetima i možda odgovoriti na pitanje života izvan Zemlje.
Pitanje koje golica maštu mnogih ljudi je “Postoji li život izvan Zemlje?”. Postanak života na Zemlji prožet brojnim neodgovorenim pitanjima.
Poznato je da ima veze s kemijom spojeva ugljika i vode.
Donedavno je bilo vrlo upitno mogu li organski spojevi ugljika uopće spontano nastati u uvjetima izvan ekosustava Zemlje Otkrića naprednih svemirskih teleskopa ukazala su na nešto nevjerojatno.
Međuzvjezdani prostor, za koji se mislilo da se sastoji većinom od atoma vodika i helija, vrvi kemijskim spojevima.
Danas je poznato više od 200 kemijskih spojeva u Svemiru.
Većina tih kemijskih spojeva su organski spojevi, spojevi ugljika.
Prisutnost organskih spojeva, spojeva ugljika, ukazuje na veliku mogućnost razvoja života na mjestima izvan Zemlje.
Slika 5.3.1.: Svemirski teleskop James Webb novi je teleskop koji će nakon lansiranja u 2021. godini biti novi Hubbleov nasljednik. To je trenutno najnapredniji izrađeni teleskop koji će moći mnogo preciznije otkrivati prisutnost različitih kemijskih spojeva na udaljenim planetima i možda odgovoriti na pitanje života izvan Zemlje.
Postanak života
Znanstvenici pretpostavljaju da svi organizmi na Zemlji imaju jednog zajedničkog pretka. Svi organizmi dijele staničnu strukturu i mnoge metaboličke putove i gotovo je nemoguće da se život pojavi dva puta s tim identičnim složenim karakteristikama.
Znanstvenici pretpostavljaju da svi organizmi na Zemlji imaju jednog zajedničkog pretka.
Svi organizmi dijele staničnu strukturu i mnoge metaboličke putove.
Gotovo je nemoguće da se život pojavi dva puta s tim identičnim složenim karakteristikama.
Zajedničke karakteristike svih živih bića na Zemlji
Proteini svih živih bića izgrađeni su od istih 20 aminokiselina premda ih postoji oko 500. Premda neke vrste prokariota koriste još dvije aminokiseline u vrlo specifičnim metaboličnim reakcijama, osnovni plan građe je zajednički.
Nasljedna uputa svih organizama zapisana je u molekulama nukleinskih kiselina u obliku zajedničkih, vrlo specifičnih dušičnih baza.
Tumačenje nasljedne upute na ribosomima je univerzalno za sva živa bića. Tumače se uvijek samo tripleti dušičnih baza te osnovni kod za tumačenje tripleta u aminikiseline nije se promijenio.
×
Proteini svih živih bića izgrađeni su od istih 20 aminokiselina premda ih postoji oko 500. Premda neke vrste prokariota koriste još dvije aminokiseline u vrlo specifičnim metaboličnim reakcijama, osnovni plan građe je zajednički.
Nasljedna uputa svih organizama zapisana je u molekulama nukleinskih kiselina u obliku zajedničkih, vrlo specifičnih dušičnih baza.
Tumačenje nasljedne upute na ribosomima je univerzalno za sva živa bića. Tumače se uvijek samo tripleti dušičnih baza te osnovni kod za tumačenje tripleta u aminikiseline nije se promijenio.
Uvjeti na ranoj Zemlji
Istraživanja pokazuju da je Zemlja stara oko 4.5 milijardi godina i u samom početku svog postojanja sadržavala je drastično drugačije uvjete nego danas. Zemljina atmosfera bila je bez molekulskog kisika - reaktivnog elementa koji suviše lako stvara veze s drugim elementima. Atmosfera se sastojala uglavnom od vodene pare, molekula dušika, ugljikova(IV) oksida i molekula vodika. Zbog nedovoljno snažne gravitacije Zemlja nije uspjela do danas zadržati molekule vodika u atmosferi. Temperature u atmosferi su u samom početku bile više od 100 °C i tek se postupnim hlađenjem planeta kondenzirala vodena para, a obilnim kišama ispunili Zemljini oceani.
Navedeni uvjeti na prvobitnoj Zemlji ne podržavaju život kakav danas poznajemo, ali su pogodni za kemijske reakcije potpuno drugačije od onih koje su uobičajene danas. Za nastanak života na Zemlji bili su ključni spojevi ugljika i voda. Ugljik daje mogućnost stvaranja gotovo neiscrpnog broja različitih spojeva koji onda mogu obavljati različite zadaće. Voda je otapalo u kojem se odvijaju sve kemijske, metaboličke reakcije organizama na Zemlji.
Sintezi brojnih spojeva ugljika pomogle su i povišene temperature praoceana i praatmosfere, koje potiču gibanje molekula i njihovu interakciju. Velika količina zračenja, ponajviše UV spektra također nosi velike količine energije koje potiču različite kemijske reakcije. Tektonske ploče Zemlje tek su bile oblikovane i zbog toga su bili česti snažni potresi i velike erupcije vulkana.
Slika 5.3.2.:Zbog velikih atmosferskih turbulencija i čestih erupcija, višak energije se izbacivao električnim pražnjenjem - munjama. Na površinu Zemlje su učestalo padali i meteoriti, nastali u tek formiranom Sunčevu sustavu.
Podrijetlo života na Zemlji još uvijek nije poznato, ali znanstvenici su na temelju mnogih pokusa razradili moguće faze njegova nastanka. Takav mogući slijed nastanka sve složenijih kemijskih spojeva koji završava nastankom žive stanice nazivamo kemijskom evolucijom ili abiogenezom.
Istraživanja pokazuju da je Zemlja stara oko 4.5 milijardi godina. U samom početku svog postojanja Zemlja je sadržavala drastično drugačije uvjete nego danas.
Zemljina atmosfera bila je bez molekulskog kisika - reaktivnog elementa koji lako stvara veze s drugim elementima.
Atmosfera se sastojala uglavnom od vodene pare, molekula dušika, ugljikova(IV) oksida i molekula vodika.
Zbog nedovoljno snažne gravitacije Zemlja nije uspjela do danas zadržati molekule vodika u atmosferi.
Temperature u atmosferi su u samom početku bile više od 100 °C.
Postupnim hlađenjem planeta kondenzirala se vodena para, a obilnim kišama ispunili Zemljini oceani.
Navedeni uvjeti na Zemlji ne podržavaju život kakav danas poznajemo.
Opisani uvjeti pogodni su za kemijske reakcije potpuno drugačije od onih koje su uobičajene danas. Za nastanak života na Zemlji bili su ključni spojevi ugljika i voda.
Ugljik daje mogućnost stvaranja gotovo neiscrpnog broja različitih spojeva koji onda mogu obavljati različite zadaće.
Voda je otapalo u kojem se odvijaju sve kemijske, metaboličke reakcije organizama na Zemlji.
Sintezi brojnih spojeva ugljika pomogla je i povišena temperatura praoceana i praatmosfere koja potiče gibanje molekula i njihovu interakciju.
Velika količina zračenja, ponajviše UV spektra nosi velike količine energije koje potiču različite kemijske reakcije.
Tektonske ploče Zemlje tek su bile oblikovane i zbog toga su bili česti snažni potresi i velike erupcije vulkana.
Slika 5.3.2.: Zbog velikih atmosferskih turbulencija i čestih erupcija, višak energije se izbacivao električnim pražnjenjem - munjama. Na površinu Zemlje su učestalo padali i meteoriti, nastali u tek formiranom Sunčevu sustavu.
Podrijetlo života na Zemlji još uvijek nije poznato.
Znanstvenici su na temelju mnogih pokusa razradili moguće faze njegova nastanka.
Takav mogući slijed nastanka sve složenijih kemijskih spojeva koji završava nastankom žive stanice nazivamo kemijskom evolucijom ili abiogenezom.
Faze kemijske evolucije
Proučite faze kemijske evolucije koje su vjerojatno dovele do prve žive stanice. Klikom na sliku pojedine faze otkrijte više o pojedinoj fazi kemijske evolucije.
➧
➧
➧
Povijest razvoja života
Najstariji dokazi života su fosili mikroorganizama stari oko 3.5 milijardi godina. Mnogi znanstvenici smatraju da je prvi život nastao i mnogo ranije no dokazi za to su uglavnom indirektni. Život je u svakom slučaju nastao relativno rano u povijesti Zemlje što ukazuje na to da bi mogao nastati i drugdje u Svemiru uz pogodne uvjete.
Slika 5.3.3.:Najstariji fosili na Zemlji su mineralizirani mikrofosili prokariota. Na prerezu stijena koje zovemo stromatoliti vidljivi su slojevi fosiliziranih kolonija cijanobakterija zarobljenih unutar slojeva sedimenta.
Prvi organizmi na Zemlji bili su prokariotske građe i njihove primitivne stanične membrane su omogućile da se osigura odijeljen prostor - citoplazma - unutar koje su očuvani specifični i kontrolirani uvjeti za metaboličke reakcije kakve danas poznajemo.
Pogledajte video u kojem je prikazan utjecaj prvih staničnih oblika na promjenu uvjeta u okolišu i na daljnji tijek razvoja života na Zemlji.
Najstariji dokazi života su fosili mikroorganizama stari oko 3.5 milijardi godina.
Mnogi znanstvenici smatraju da je prvi život nastao i mnogo ranije.
Dokazi za raniji nastanak života na zemlji su uglavnom indirektni.
Život je u svakom slučaju nastao relativno rano u povijesti Zemlje.
To saznanje ukazuje na to da bi život mogao nastati i drugdje u Svemiru uz pogodne uvjete.
Slika 5.3.3.: Najstariji fosili na Zemlji su mineralizirani mikrofosili prokariota. Na prerezu stijena koje zovemo stromatoliti vidljivi su slojevi fosiliziranih kolonija cijanobakterija zarobljenih unutar slojeva sedimenta.
Prvi organizmi na Zemlji bili su prokariotske građe.
Primitivne stanične membrane prvih organizama su omogućile da se osigura odijeljen prostor – citoplazma.
Uunutar citoplazme su očuvani specifični i kontrolirani uvjeti za metaboličke reakcije kakve danas poznajemo.
Pogledajte video u kojem je prikazan utjecaj prvih staničnih oblika na promjenu uvjeta u okolišu i na daljnji tijek razvoja života na Zemlji.
Prikazane su cijanobakterije, jednostaniččni organizmi koji izgledaju kao kuglice u kojima dominira zelena boja. Zatim je vidljiva zelenkasta vodena površina u kojoj nastaju mjehurići plina, vjerojatno mjehurići kisika.
Zatim je prikazana skica stanične tvorbe, mitohondrija.
Prikazana je faza mejoze u stanici.
Prikazane su kuglaste nakupine mikroskopskih algi, to su jednostavne nakupine mnogih jednostaničnih algi - volvoks.
Prikazano je UV zračenje koje kao strelice sa Sunca stiže na Zemlju.
Pojavom višestaničnih oblika života stopa evolucije znatno se ubrzala. Organizmi sa specijaliziranim stanicama i tkivima imaju mogućnost višestruko mnogo novih prilagodbi. Svaka nova prilagodba je zatim temelj za brojne nove nadogradnje i razvoj brojnih novih vrsta. Najznačajniji primjer je bila kambrijska eksplozija koja se dogodila prije oko 540 milijuna godina i tijekom koje su se pojavile sve glavne skupine životinja. Od tog trenutka pa do danas, biološka raznolikost životinja je u konstantnom rastu.
Pojavom višestaničnih oblika života stopa evolucije znatno se ubrzala.
Organizmi sa specijaliziranim stanicama i tkivima imaju mogućnost višestruko mnogo novih prilagodbi.
Svaka nova prilagodba je zatim temelj za brojne nove nadogradnje i razvoj brojnih novih vrsta.
Najznačajniji primjer je bila kambrijska eksplozija
koja se dogodila prije oko 540 milijuna godina i
tijekom koje su se pojavile sve glavne skupine životinja.
Od tog trenutka pa do danas, biološka raznolikost životinja je u konstantnom rastu.
Razvoj života na Zemlji
Proučite cjelokupni tijek razvoja života na Zemlji na sljedećoj lenti vremena. Klikom na pojedinu točku na lenti istražite ključne događaje tijekom razvoja života na Zemlji.
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
Velika izumiranja
Tijekom razvoja života događala su se i brojna izumiranja. Znanstvenici su zabilježili 5 većih izumiranja koja su se događala uslijed velikih promjena u okolišu.
Proučite uvjete okoliša koji su pridonijeli izumiranjima.
Na prikazanoj lenti možete odabrati prikaze krivulja triju elemenata:
postotak izumrlih vrsta tijekom pojedinog razdoblja
udio kisika u atmosferi
razina mora
Na lenti vremena označeno je i svih 5 većih izumiranja. Klikom na ikonu pojedinog izumiranja saznajte više o uvjetima koji su ga uzrokovali.
Za kraj…
uvjeti na ranoj Zemlji bili su drugačiji nego su danas: uzavrela temperatura i velike količine zračenja omogućile su stvaranje mnogih jednostavnih organskih spojeva u atmosferi bez kisika
prve stanice nastale su prije barem 3.5 milijardi godina
organizmi su tijekom povijesti Zemlje drastično utjecali na promjene uvjeta života
tijekom povijesti života dogodilo se pet velikih izumiranja zbog drastičnih promjena uvjeta u okolišu
uvjeti na ranoj Zemlji bili su drugačiji nego su danas: uzavrela temperatura i velike količine zračenja omogućile su stvaranje mnogih jednostavnih organskih spojeva u atmosferi bez kisika
prve stanice nastale su prije barem 3.5 milijardi godina
organizmi su tijekom povijesti Zemlje drastično utjecali na promjene uvjeta života
tijekom povijesti života dogodilo se pet velikih izumiranja zbog drastičnih promjena uvjeta u okolišu