Zajedničko podrijetlo živih bića i osnove nasljeđivanja

Naš je davni predak, spretni čovjek, prije oko dva milijuna godina, izrađivao prvo kameno oruđe koje je, primjerice, koristio za skidanje mesa s plijena.

Uspravni čovjek unaprijedio je kvalitetu življenja korištenjem vatre kao izvora svjetlosti, za ogrjev, izradu oružja, lov i kuhanje.

Posljednji srodnik suvremenog čovjeka, neandertalac, živio je u skupinama čiji su članovi međusobno komunicirali vlastitim jezikom i surađivali prilikom lova.

Od prve uporabe oruđa, vatre, organiziranog lova i skupljanja hrane evolucijski gledano nije prošlo mnogo vremena. Suvremeni čovjek napredovao je i istaknuo se apstraktnim načinom razmišljanja, dobrim pamćenjem, razvitkom govora, širenjem spoznaja i međusobnom suradnjom.

Roda se svojom vitkom građom prilagodila životu uz močvare i poplavne livade.

U periodima kada se na određenom staništu mijenjaju uvjeti, temperatura, količina dostupne hrane i sl. one se sele u druga područja.

Neke rode provode zimu u Španjolskoj, a neke putuju sve do juga Afrike. Svake godine prijeđu i do 12 000 km u jednom smjeru.

Vretenast oblik tijela, veliki i oštri zubi, spljoštena glava, velika repna peraja i zaštitni tip obojenosti tijela, glavne su značajke i prilagodbe ovoga lovca koji čeka u zasjedi.

Mimikrija je evolucijska sposobnost biljaka i životinja da se vanjskim izgledom prilagode u svrhu preživljavanja.

Indonezijska mimikrijska hobotnica sposobna je oponašati druge životinje, pa i promijeniti svoje ponašanje u svrhu bolje mimikrije. U slučaju opasnosti, može oponašati široki spektar životinja, od morske zmije do meduze. Najzanimljivije obilježje je vješto prepoznavanje predatora i imitiranje životinje koja je prirodni neprijatelj predatoru i koja mu je potencijalno nezanimljiva.

Autotrofni organizmi su proizvođači, oni samo uz pomoć Sunčeve svjetlosti proizvode hranu i kisik procesom fotosinteze. To su biljke, alge i neke bakterije.

Heterotrofni organizmi su potrošači koji uzimaju gotove organske tvari koje su proizveli autotrofni organizmi. Iz njih staničnim disanjem dobivaju energiju.

Razlagači razlažu uginule organizme, tj. mrtve organske tvari koje su proizveli autotrofni organizmi do anorganskih tvari (vode, ugljikovog dioksida i minerala) koje ponovno koriste biljke i drugi proizvođači.
Razlagači imaju ključnu ulogu u održanju života na Zemlji, jer omogućavaju kruženje tvari u prirodi.

Nije. Organizmi kojima je za životne procese potreban kisik nazivamo aerobni organizmi. Nekim protistima, bakterijama i arhebakterijama kisik nije potreban, nekima je čak i štetan. Njih nazivamo anaerobni organizmi. Oni su bili prvi stanovnici Zemlje i nastali su u uvjetima kada kisika nije bilo u atmosferi. U današnjoj atmosferi kisik je obilno zastupljen, pa su oni ograničeni na područja gdje kisika nema, kao na primjer u probavnom sustavu ljudi.

Stvaranje velikog broja potomaka, što omogućuje opstanak vrste.

Spolno razmnožavanje u evolucijskoj je prednosti zbog velike raznolikosti potomaka, što omogućuje bolju prilagodbu promjenjivim uvjetima okoliša.