Učitavanje

2. Ima li zločina bez kazne?

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • U potpunosti ću moći prepoznati obilježja realizma u romanu Zločin i kazna.
  • U potpunosti ću moći tumačiti sadržajna, idejna i izrazna obilježja romana Zločin i kazna.
  • U potpunosti ću moći povezati tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva.
  • U potpunosti ću moći samostalno kritički promisliti o motivima i pojedinostima romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati razdoblje nastanka romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati vrstu romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati likove romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati obilježja romana Zločin i kazna.
  • Moći ću uočiti obilježja pripovjedača u romanu Zločin i kazna.

Ruski realizam dijelimo na tri faze. Koji su nazivi tih faza. (Više je točnih odgovora.)

Dopunite rečenicu.

„Svi izašli iz Gogoljeve Kabanice!“ rekao je 
.

Tko je autor romana Zločin i kazna?

Pažljivo pročitajte tekst pa odgovorite na pitanja.

Prvi dio

I


Na početku mjeseca srpnja, po neobično toplom vremenu, pred veče, iziđe neki mladić na ulicu iz svoje sobice, koju je bio unajmio kod stanara u S-skoj uličici, te krene polagano, kao da se skanjuje, prema K-nu mostu. Sretno je izbjegao susret sa svojom gazdaricom na stepenicama. Njegova sobica nalazila se pod samim krovom visoke četvorokatnice i ličila više na ormar nego na stan. Gazdarica pak, koja mu iznajmljivaše tu sobu s objedom i poslugom, stanovala je jedan kat niže, u zasebnu stanu, pa kad god bi izlazio na ulicu, morao bi svakako proći kraj gazdaričine kuhinje, koja je gotovo uvijek bila širom otvorena na stubište. I svaki put, kad god bi ovud prolazio, mladića bi podilazilo neko bolno, strašljivo čuvstvo, kojega se stidio i zbog kojeg se mrštio. Dužan je gazdarici i kosom na glavi, te ga je strah da se ne sretne s njom. Nije on bojažljiv i zastrašen, nego baš obratno; no odnekoga je vremena bio u razdražljivu i napetu stanju, koje je ličilo na hipohondriju. Toliko se zadubao u samoga sebe i usamio, da se bojao čak svakoga susreta, a ne samo susreta s gazdaricom. Ubila ga siromaština, ali ga je ta tjeskoba u posljednje vrijeme prestala tištiti. Svojim svakidašnjim poslovima sasvim se prestao baviti i nije htio da se bavi. U stvari se on nikakve gazdarice nije bojao, ma što mu god ona spremala. Ali zastajati na stubama, slušati kojekakve gluposti o dnevnim tricama, koje ga se ništa ne tiču, sve to navaljivanje, da plati, sve te prijetnje, pritužbe i usto se još sam izvlačiti, ispričavati se, lagati, – ta bolje je šmugnuti niz stube kao mačka i izmaći, da te nitko ne vidi. Međutim, ovoga puta, bojazan od susreta sa svojom vjerovnicom prenerazi čak i njega samoga, kad je izišao na ulicu. „Na ovakvo djelo hoću da se odvažim, a ovamo se bojim takvih sitnica!“ pomisli on s čudnim smiješkom. – „Hm!... da... sve je u rukama čovjeka, a uvijek mu izmakne ispred nosa, jedino zbog plašljivosti... takav je već aksiom... Zanimljivo je, čega se ljudi najviše boje? Novoga koraka, nove vlastite riječi boje se oni najviše...“

Dopunite rečenicu točnim odgovorom iz padajućeg izbornika.

Rečenica „Njegova sobica nalazila se pod samim krovom visoke četvorokatnice i ličila više na ormar nego na stan.“ dokazuje da je riječ o 

 romanu.

Koji navod potvrđuje tezu da opis lika također dokazuje pripadnost realizmu?

Koje riječi opisuju kako se glavni junak osjeća? (Više je točnih odgovora.)

Pažljivo pročitajte tekst da biste riješili zadatak koji slijedi.

Sjedne iznemogao na divan i opet ga protrese nepodnosiva jeza. Mahinalno povuče sa stolice ukraj sebe nekadašnju svoju studentsku zimsku kabanicu, toplu, no sada skoro u prnjama, pokrije se njome, te ga opet zaokupi san i bunilo. Zadrijema. Ne potraja ni pet časaka, a on skoči nanovo i odmah poleti sav bijesan opet u svojoj odjeći. – „Kako sam i mogao zaspati, a ništa nisam udesio! Jest zbilja, jest zbilja: petlju pod pazuhom nisam još skinuo! Zaboravio, tako nešto zaboravio! Takav dokaz! Strgne petlju, te je stane brže kidati na komadićke i turati pod uzglavlje u rubeninu. – „Komadići rastrgana platna neće nikako pobuditi sumnju; tako je valjda, tako je valjda!“ – ponavljao je, stojeći nasred sobe, i s pažnjom napetom do boli stao opet razgledavati unaokolo, po podu i svuda, nije li još što zaboravio? Uvjerenje, da mu svega nestaje, pa i svijesti, i dapače obične rasudljivosti, poče ga nesnošljivo mučiti. „Što, zar već započinje, zar to već nastaje kazna? Gle, gle, da nije zbilja?“ Odresci od resa, što ih je odrezao sa hlača, ležali su zbilja na podu, nasred sobe, i svatko bi ih mogao opaziti! – „Ta što je to meni!“ – zavikne opet sav izvan sebe. Sada mu padne na pamet neobična misao: možda mu je i sva odjeća krvava, možda su po njemu same mrlje, ali ih samo on ne vidi, ne primjećuje, jer mu je rasudljivost oslabila, razdrobljena... pamet se smračila... Odjedanput se sjeti, da je i novčarka bila okrvavljena. – „Eh! Pa onda mora da ima krvi i u džepu, jer ja sam onda turio novčarku još mokru u džep!“ Izvrne brže džep i – zbilja – na postavi su u džepu tragovi, mrlje! – „Nije mi eto još sasvim nestalo pameti, eto, nemam rasudljivosti i sjećam se, čim sam se sam snašao i dosjetio!“ – pomisli likujući, te uzdahne duboko i radosno, iz punih grudi; – „to je samo grozničava nemoć, časovito bunilo“, – i on istrgne svu postavu iz njegova džepa na hlačama. U taj mu čas sine sunčana zraka na lijevu cipelu: na čarapi, što mu izviruje iz cipele, kao da su se javili tragovi! Izuje cipelu: „Zaista tragovi! Sav je vrh na čarapi prožet krvlju“; nije dakle pazio, nego je tada neoprezno ugazio u onu baru... „No što ću sada s tim? Kamo bih djenuo tu čarapu, rese, džep? “ Skupio sve to u ruke i stao nasred sobe. – „U peć? Ali po peći će najprije uzeti da čeprkaju. Da spalim? A s čim da spalim? Nemam ni žigica. Ne, najbolje je, da odem bilo kamo i sve odbacim. Jest! Najbolje je odbaciti, “ – ponavljao je, sjedajući opet na divan, – „i odmah, ovoga časa, ne oklijevajući... “ No mjesto toga klone mu opet glava na uzglavlje; opet ga uhvati ledena, nepodnosiva jeza; opet potegne kabanicu na sebe. I dugo mu se, još nekoliko sati, sve na mahove priviđalo, da „treba odmah, ne odgađajući, otići bilo kamo i sve baciti, da ne bude na očima, što brže, što brže!“ Pridizao se s divana nekoliko puta, htio da ustane, ali nije više mogao. Naposljetku ga razbudi silna lupa u vrata.

Procjena znanja

Kojem razdoblju realizma pripada roman Zločin i kazna?

Kojim se žanrovskim odrednicama opisuje roman Zločin i kazna?

Odredite točnost sljedeće tvrdnje. 

Glavni je junak romana student Razumihin.

Izbacite uljeza koji nije obilježje modernog romana.

Odredite točnost tvrdnje. 

Pripovjedač je nepouzdan, ponekad je u prvom licu, ponekad u trećem, miješaju se karakteristike modernoga i realnoga.

2. Ima li zločina bez kazne?

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • U potpunosti ću moći prepoznati obilježja realizma u romanu Zločin i kazna.
  • U potpunosti ću moći tumačiti sadržajna, idejna i izrazna obilježja romana Zločin i kazna.
  • U potpunosti ću moći povezati tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva.
  • U potpunosti ću moći samostalno kritički promisliti o motivima i pojedinostima romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati razdoblje nastanka romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati vrstu romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati likove romana Zločin i kazna.
  • Moći ću prepoznati obilježja romana Zločin i kazna.
  • Moći ću uočiti obilježja pripovjedača u romanu Zločin i kazna.
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 9: Roman - Ishodi učenja: U potpunosti ću moći usporediti književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj i izraznoj razini i tumačiti reprezentativnost književne vrste u različitim književnopovijesnim razdobljima., U potpunosti ću moći interpretirati književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst., U potpunosti ću moći izraziti svoj literarni doživljaj i usporediti svoje stavove sa stavovima drugih čitatelja.
    1. Videolekcija 9.1: Hoće li ovu priču razumjeti i svijet izvan Pariza? - Ishodi učenja: U potpunosti ću moći analizirati roman Otac Goriot na ulomcima., U potpunosti ću moći potkrijepiti primjerima svoje mišljenje., U potpunosti ću moći odrediti obilježja djela, likove i strukturu., U potpunosti ću moći komentirati osobine i postupke likova., U potpunosti ću moći odrediti obilježja realizma., U potpunosti ću moći samostalno kritički promišljati i vrednovati ideje., Moći ću prepoznati obilježja realizma., Moći ću prepoznati književnopovijesni kontekst nastanka djela., Moći ću prepoznati kontekst nastanka djela.
    2. Videolekcija 9.3: Najbolji roman hrvatskog realizma - Ishodi učenja: U potpunosti ću moći analizirati roman U registraturi na odlomcima., U potpunosti ću moći potkrijepiti primjerima svoje mišljenje., U potpunosti ću moći odrediti obilježja djela, likove, strukturu i završetak djela., U potpunosti ću moći komentirati osobine i postupke likova., U potpunosti ću moći odrediti obilježja realizma u hrvatskoj književnosti., U potpunosti ću moći upoznati se s regionalizmom u hrvatskom realizmu., Moći ću odrediti strukturu romana., Moći ću odrediti tematiku djela., Moći ću analizirati postupke likova., Moći ću izdvojiti temeljna obilježja romana., Moći ću odrediti pisce prema pristupu regionalizmu.
    3. Videolekcija 9.4: Suvremeni socijalni krimić - Ishodi učenja: U potpunosti ću moći interpretirati roman Ciganin, ali najljepši na sadržajnoj i izraznoj razini., U potpunosti ću moći usporediti roman s drugim djelima s temom zločina., U potpunosti ću moći izraziti svoj literarni doživljaj., U potpunosti ću moći povezati tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva., U potpunosti ću moći potkrijepiti primjerima svoje mišljenje., U potpunosti ću moći analizirati vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.