Učitavanje

2. Od šljive do pekmeza

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • . naučit ćete objasniti važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja Hrvatske u okvirima održivog razvoja

U sljedećem zadatku pojmove poredajte prema zadanom kriteriju.

To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti. Poredajte procese koji sudjeluju u sustavu gospodarstva.

1. potrošnja
2. razmjena
3. proizvodnja

U sljedećem zadatku dopunite rečenice ponuđenim pojmovima.

Ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne države u jednoj godini jest 


Ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje su ostvarili građani neke države, u svojoj zemlji ili u inozemstvu, ostvarena u godini dana jest 

.

U sljedećem zadatku razvrstajte pojmove/riječi prema uputi. 

Označite riječ i smjestite je u odgovarajuće polje. 

Razvrstajte djelatnosti prema sektorima kojima pripadaju. 

turizam 
bankarstvo
građevinarstvo
kultura i umjetnost
industrija
vojska i policija državna uprava
ribarstvo
šumarstvo
uslužno obrtništvo
trgovina
lovstvo
promet
znanost
rudarstvo
školstvo
ugostiteljstvo
poljoprivreda
zdravstvo
proizvodno obrtništvo
Primarni sektor
Sekundarni sektor
Tercijarni sektor
Kvartarni sektor

Odaberite pojam u padajućem izborniku tako da rečenica bude točna.

Primarni i sekundarni sektor su 

sektori.

Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory

Za one koji žele znati više

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili skraćeno OPG cjelovit je sustav održivog gospodarstva. Poslovanje teče u skladu s očuvanjem prirode, autohtonih kultura i prirodnih resursa, iskorištavajući sav prirodni potencijal.

Tijekom cijele godine na tradicionalan način uzgajaju se različite kulture, od poznatih do manje poznatih. Raznolikošću kultura njeguje se bioraznolikost ekosustava.

Na taj način uzgojena hrana ima puniji i prirodniji okus i miris. Sadrži više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata od klasične konvencionalne hrane. Ona je istodobno i osjetljivija, kraćeg vijeka trajanja te može biti različitih oblika i veličina.

Hrana koja se ne proda na tržištu prerađuje se u zimnicu po tradicionalnoj recepturi. Oštećenim plodovima hrane se životinje od kojih se dobiva stajsko gnojivo, a organski otpad pretvara se u kompost koji se upotrebljava za uzgoj sadnica. Time se zatvara proizvodni ciklus.

Njeguje se tradicionalni uzgoj povrtnih kultura, od sjemena do ploda, bez uporabe sintetskih insekticida, pesticida i umjetnih gnojiva. Tradicionalna poljoprivreda manje je ovisna o utrošku energije, pa je zato rad u polju svakodnevan i intenzivan. Takav sustav održava plodnost tla, smanjuje ovisnost o vanjskim resursima, minimalizira oštećenje okoliša i osigurava zdrav rast proizvodnje.

Najzastupljenija poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili skraćeno OPG-ovi, pretežito na razmjerno malim posjedima. Ona su u vlasništvu obitelji, a na njima rade članovi zajedničkog kućanstva. Uz to mogu ostvarivati prihode od dopunskih djelatnosti, primjerice izravno prodavati svoje proizvode nastale preradom, prodavati suvenire ili pružati turističke i ugostiteljske usluge. Mali OPG-ovi važni su jer čuvaju poljoprivrednu raznolikost, pridonose održivom razvoju, njihova je poljoprivreda često ekološka, jačaju lokalno gospodarstvo i povećavaju zaposlenost. Nalazimo se u Dubravi pored Vrbovca na obiteljskom gospodarstvu Neduhal. To je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Poslušajte vlasnicu ovog OPG-a, gospođu Mirjanu Neduhal i saznajte čime se bave. Dobar dan gospođo Neduhal. Opišite nam ukratko čime se bavi vaš OPG. Naš OPG je smješten u Dubravi nedaleko od Vrbovca i bavi se uglavnom proizvodnjom povrća, znači svih vrsta povrća koja se mogu uzgajati u našim kontinentalnim uvjetima i to je uzgoj na tradicionalan način. Ima i nešto voća, ali je uglavnom povrće prvenstveno. Spomenuli ste da je vaša proizvodnja tradicionalna. Što to točno znači? Tradicionalno, to znači da smo se okrenuli uzgojima kao što su to nekad naše bake, naši djedovi radili. Znači bez primjene umjetnih gnojiva i bilo kakve zaštite kemijske. Ako ne koristite umjetna gnojiva, koja gnojiva koristite? Koristimo uglavnom kompost. Znači naš kompost koji sami radimo jer naša proizvodnja je zaokružena. Imamo dosta životinja od kojih uzimamo njihovo gnojivo koje pretvaramo u kompost i to je način kako mi prehranjujemo naše biljke. Rekli ste da većinom proizvodite povrće, pa je li nam možete reći što još proizvodite osim povrća na vašem OPG-u? Osim povrća imamo i voćnjak starih sorti jabuka, krušaka, šljiva, svega što se u ovim uvjetima može uzgojiti. To su stare sorte koje ne zahtijevaju nikakvo tretiranje i naravno ima tu dosta i bobičastog voća od ribizla, borovnice, malina i joste i slično. Što konkretno proizvodite od jabuka? Prodajemo u svježem obliku kao domaću, pravu, zdravu jabuku, a onda jedan dio radimo domaći jabučni ocat na tradicionalan način, a i jedan dio koristimo za naše marmelade i pekmeze. Koliko vam vaša djeca pomažu u OPG-u? Pa jako puno djeca pomažu. Imam dva sina i kćer. Kćer konstantno radi na našem imanju s nama, a najstariji sin je evo tu za onaj dio koji mi nismo dorasli, a to je što se tiče kompjutera, interneta i ostaloga što treba u ovo današnje doba. Kako ste to sve financirali? Jednostavno nismo imali svoja vlastita sredstva i odlučili smo se pomoć potražiti od Europske unije gdje nam je uvelike pomogao naš sin koji nam je to istražio i napravio je plan i program. Prošli smo na natječaju i dobili smo značajna sredstva koja su nam otvorila vrata da smo mogli pokrenuti malo veću proizvodnju. Na koje sve načine plasirate svoje proizvode? Proizvode uglavnom plasiramo putem interneta i naravno putem razgovora, telefonski i naravno da su tu djeca odigrala veliku ulogu da su nam složili te aplikacije preko kojih naši kupci mogu naručivati naše povrće, svakotjedno, gdje mi dajemo našu ponudu da se oni odluče što žele kupiti. Gospođo Neduhal hvala Vam puno na sudjelovanju u ovom intervju. Hvala i Vama.. Transkript: Najzastupljenija poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili skraćeno OPG-ovi, pretežito na razmjerno malim posjedima. Ona su u vlasništvu obitelji, a na njima rade članovi zajedničkog kućanstva. Uz to mogu ostvarivati prihode od dopunskih djelatnosti, primjerice izravno prodavati svoje proizvode nastale preradom, prodavati suvenire ili pružati turističke i ugostiteljske usluge. Mali OPG-ovi važni su jer čuvaju poljoprivrednu raznolikost, pridonose održivom razvoju, njihova je poljoprivreda često ekološka, jačaju lokalno gospodarstvo i povećavaju zaposlenost. Nalazimo se u Dubravi pored Vrbovca na obiteljskom gospodarstvu Neduhal. To je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Poslušajte vlasnicu ovog OPG-a, gospođu Mirjanu Neduhal i saznajte čime se bave. Dobar dan gospođo Neduhal. Opišite nam ukratko čime se bavi vaš OPG. Naš OPG je smješten u Dubravi nedaleko od Vrbovca i bavi se uglavnom proizvodnjom povrća, znači svih vrsta povrća koja se mogu uzgajati u našim kontinentalnim uvjetima i to je uzgoj na tradicionalan način. Ima i nešto voća, ali je uglavnom povrće prvenstveno. Spomenuli ste da je vaša proizvodnja tradicionalna. Što to točno znači? Tradicionalno, to znači da smo se okrenuli uzgojima kao što su to nekad naše bake, naši djedovi radili. Znači bez primjene umjetnih gnojiva i bilo kakve zaštite kemijske. Ako ne koristite umjetna gnojiva, koja gnojiva koristite? Koristimo uglavnom kompost. Znači naš kompost koji sami radimo jer naša proizvodnja je zaokružena. Imamo dosta životinja od kojih uzimamo njihovo gnojivo koje pretvaramo u kompost i to je način kako mi prehranjujemo naše biljke. Rekli ste da većinom proizvodite povrće, pa je li nam možete reći što još proizvodite osim povrća na vašem OPG-u? Osim povrća imamo i voćnjak starih sorti jabuka, krušaka, šljiva, svega što se u ovim uvjetima može uzgojiti. To su stare sorte koje ne zahtijevaju nikakvo tretiranje i naravno ima tu dosta i bobičastog voća od ribizla, borovnice, malina i joste i slično. Što konkretno proizvodite od jabuka? Prodajemo u svježem obliku kao domaću, pravu, zdravu jabuku, a onda jedan dio radimo domaći jabučni ocat na tradicionalan način, a i jedan dio koristimo za naše marmelade i pekmeze. Koliko vam vaša djeca pomažu u OPG-u? Pa jako puno djeca pomažu. Imam dva sina i kćer. Kćer konstantno radi na našem imanju s nama, a najstariji sin je evo tu za onaj dio koji mi nismo dorasli, a to je što se tiče kompjutera, interneta i ostaloga što treba u ovo današnje doba. Kako ste to sve financirali? Jednostavno nismo imali svoja vlastita sredstva i odlučili smo se pomoć potražiti od Europske unije gdje nam je uvelike pomogao naš sin koji nam je to istražio i napravio je plan i program. Prošli smo na natječaju i dobili smo značajna sredstva koja su nam otvorila vrata da smo mogli pokrenuti malo veću proizvodnju. Na koje sve načine plasirate svoje proizvode? Proizvode uglavnom plasiramo putem interneta i naravno putem razgovora, telefonski i naravno da su tu djeca odigrala veliku ulogu da su nam složili te aplikacije preko kojih naši kupci mogu naručivati naše povrće, svakotjedno, gdje mi dajemo našu ponudu da se oni odluče što žele kupiti. Gospođo Neduhal hvala Vam puno na sudjelovanju u ovom intervju. Hvala i Vama..

Za one koji žele znati više

Brački kamen

Vađenje i upotreba kamena smatra se jednom od najstarijih ljudskih djelatnosti, još od vremena kada se prirodni kamen upotrebljavao za izradu oruđa i oružja.


Na UNESCO-ov Popis nematerijalne baštine čovječanstva upisani su 2018. godine kameni suhozidi izgrađeni slaganjem kamena jedan na drugi bez uporabe vezivnog materijala.


Na otoku Braču i na drugim hrvatskim otocima nalazimo različite spomenike života s kamenom od pradavnih vremena do danas. To su zidovi ili gomile, utvrde ili gradine te nastambe ili bunje.


Iako se kamen vadi i u unutrašnjosti, Istarski poluotok i otok Brač dva su prostora s vrijednim povijesnim i kulturnim nasljeđem i običajima vezanima za kamen.

Najpoznatiji prirodni kamen je bijeli brački vapnenac, koji se često pogrešno naziva bijeli brački mramor jer se radi o taložnoj, a ne o preobraženoj stijeni.


Na prostorima današnje Hrvatske prirodni kamen upotrebljava se od antičkih vremena do danas. Prvi kamenolomi nastali su na Braču u rimsko doba. U tim se kamenolomima vadio kamen od kojega je izgrađena Salona i Dioklecijanova palača.

Na otoku Braču nalazi se i poznati glagoljaški samostan Blaca, izgrađen također od lokalnog bračkog kamena.


Posvuda po otoku nalaze se spomenici i građevine od bračkog kamena još od pradavnih vremena pa sve do modernih umjetnika. Jedan je od najpoznatijih Ivan Meštrović, čija se spomen-galerija nalazi u Vrpolju odakle je rodom.

Od druge polovice 19. st. kamen se s Brača izvozio diljem Europe, pa čak i u Ameriku i Afriku.


Od bračkog kamena napravljena su mnogobrojna zdanja, poput palače u Budimpešti i Beču, Parlamenta i Novih dvora u Beču, unutrašnjosti Parlamenta u Budimpešti, Namjesničke palače u Trstu i predvorja zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.

U suvremenoj arhitekturi također nalazimo brački kamen, pa je on ugrađen i u zgradu Hrvatske narodne banke u Zagrebu, Račićev mauzolej u Cavtatu, palaču Meštrović u Splitu, Hrvatski dom likovnih umjetnika, to jest Meštrovićev paviljon u Zagrebu i mnoge druge objekte.


Omiljeno turističko odredište na Braču upravo je Klesarska škola u Pučišćima, koja postoji već više od sto godina čuvajući našu kulturnu baštinu.

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Koja je grana poljoprivrede vezana za bačvara?

Odaberite pojam u padajućem izborniku tako da rečenica bude točna.

Vinogradarstvo nema dobre uvjete za razvoj na prostoru 

Hrvatske.

Procjena znanja

Sljedeći zadatak riješite s pomoću grafičkog priloga. 

Dopunite rečenicu. 

Udio primarnog sektora u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznosi 
%, sekundarnog 
%, a tercijarnog 
%.

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene karte. Dopunite rečenice tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku. 

Najviše hidroelektrana ima na području 

Hrvatske. Najviše termoelektrana ima na području 

Hrvatske.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Primorska Hrvatska glavna je poljoprivredna regija.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Najviše električne energije dobivamo iz obnovljivih izvora. 

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene karte.

Proizvodima su pridruženi brojevi koji se nalaze ispod karte.

Brojeve koji se nalaze ispod karte smjestite na točno mjesto na karti.

1 krumpir

2 lavanda

3 pšenica

4 mandarina

5 sol

karta2
1
2
3
4
5

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priloženih fotografija. 

Odaberite fotografiju koja prikazuje održivo gospodarenje. 

U sljedećem zadatku razvrstajte pojmove / riječi prema uputi. 

Označite riječ i smjestite je u odgovarajue polje. 

Pridružite ponuđena obilježja odgovarajućoj kategoriji gospodarenja. 

iscrpljuje tlo
onečišćuje okoliš
ekološki prihvatljivo
čuva autohtone sorte
visoka kvaliteta proizvoda
smanjuje bioraznolikost
tržišno gospodarenje
održivo gospodarenje

U sljedećem zadatku označite točne odgovore. Dva su odgovora točna.

Zbog kojih je obilježja Gorska Hrvatska dobar izbor za razvoj ekološke poljoprivrede?

2. Od šljive do pekmeza

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • . naučit ćete objasniti važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja Hrvatske u okvirima održivog razvoja
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 7: Više ili manje za održivo stanje - Ishodi učenja: GEO OŠ C.B.6.2. Učenik analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja Hrvatske.
    1. Videolekcija 7.1: Kad odrastem bit ću… - Ishodi učenja: - naučit ćete analizirati pokazatelje gospodarske razvijenosti (BNP, udio sektora djelatnosti, HDI)
    2. Videolekcija 7.3: Je li turizam najvažniji? - Ishodi učenja: - naučit ćete objasniti važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja Hrvatske u okvirima održivog razvoja