GEOGRAFIJA 4

PROMET

1. Funkcije i važnost prometa

Navigacija

Što ću naučiti

Naučit ćete usporediti funkciju i važnost prometa u povezivanju svijeta danas i u prošlosti.
Naučit ćete analizirati povezanost prometa i trgovine.
Naučit ćete istražiti utjecaj interneta i suvremenih tehnologija na povezivanje svijeta.

Podijeli

Podijeli ovu lekciju

Za one koji žele znati više

Prometna geografija je geografska znanstvena disciplina koja kroz međuzavisnost prirodnih uvjeta i društvenih faktora proučava prometne mreže i sisteme te njihovu ulogu u razvoju i organizaciji prostora.

Neki od zadataka prometne geografije danas su:

upoznati i diferencirati regije prema razvijenosti prometnog sustava
proučiti prometne procese
proučiti oblike i zakonitosti odnosa prometa i geografske sredine
donijeti zaključe i metode za planiranje prometa

Tekst preuzet iz Nastavnih materijala za predmet „Prometna geografija“, PMF-a

Dobar vam dan želim. Moje ime je Deniver Vukelić i danas ću vam govoriti o važnosti rimskih cesta i putova u Europi i Hrvatskoj. Rimljani su bili poznati građevinari. Gradili su brojne ceste, mostove, kanale, akvadukte i druge građevine koje možemo vidjeti još i danas. Cestovne mreže bile su izuzetno važne za širenje carstva, njegovu vojnu, političku i gospodarsku stabilnost. Prva rimska cesta zvala se Via Appia. Bila je duga oko 200 km. Protezala se od Rima do Tarenta, a građena je u 4. st. pr. Krista. Kasnije je produžena do Brundizija te je imala ukupno oko 570 km. Ostale važne ceste bile su Via Flaminia, Via Aurelia, Via Latina, Via Valerija te druge. Ukupno, na vrhuncu Rimskog Carstva sustav rimskih cesta bio je dug više od otprilike 400 000 km na više manje 372 velike ceste. Od toga je oko 80 000 km bilo popločano. Iz Rima je vodilo oko 29 vojnih cesta. Rimljani su gradili ceste u nekoliko slojeva. Prvi sloj je bio temeljno tlo za zbijenom podlogom prekrivenom pijeskom. Drugi sloj bio je statumen, debljine 25 do 60 cm i sastojao se od lomljenog kamena. Treći sloj bio je rudus debljine 20 cm. Četvrti se sloj zvao nucleus i bio je betonski sloj od cementa, pijeska i šljunka debljine 30 cm. Posljednji, peti sloj, zvao se summum dorsum i sastojao se od kamenih ploča debljine 15 cm. Ceste su često imale i pad za oborinske vode te odvodne kanale i rubnjake. Također su znale imati i odvojeni pločnik za pješake. Po cesti su se tako mogli kretati i pješaci i konji i vozila. Same ceste gradili su rimski legionari tijekom pohoda, a predvodili su ih vojni inženjeri. Većina rimskih cesta i danas su glavni europski putovi kojima se odvija promet, samo su to uglavnom danas autoceste. Prve ceste na prostoru današnje Hrvatske također su napravili Rimljani. Ceste su uglavnom pratile tokove rijeka: Save, Drave i Dunava. Prvi važni pravac išao je kroz provinciju Panoniju od grada Akvileje u sjevernoj Italiji, preko Emone (današnje Ljubljane), Siscije (današnjeg Siska) pa prema Cibalama (Vinkovci) te Mursi (Osijeku). Drugi važni pravac išao je od Akvileje, preko Istre, Senie (Senja), Salone (Solin kod Splita), sve do Epidaura (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji. Također, važna prometnica bila je poveznica između Salone, Siscije, Andautonije (Zagreba) sve do Neviodana (današnji Čatež u Sloveniji). Osim tih glavnih cesta postojao je i niz manjih cesta između svih važnijih rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske.. Transkript: Dobar vam dan želim. Moje ime je Deniver Vukelić i danas ću vam govoriti o važnosti rimskih cesta i putova u Europi i Hrvatskoj. Rimljani su bili poznati građevinari. Gradili su brojne ceste, mostove, kanale, akvadukte i druge građevine koje možemo vidjeti još i danas. Cestovne mreže bile su izuzetno važne za širenje carstva, njegovu vojnu, političku i gospodarsku stabilnost. Prva rimska cesta zvala se Via Appia. Bila je duga oko 200 km. Protezala se od Rima do Tarenta, a građena je u 4. st. pr. Krista. Kasnije je produžena do Brundizija te je imala ukupno oko 570 km. Ostale važne ceste bile su Via Flaminia, Via Aurelia, Via Latina, Via Valerija te druge. Ukupno, na vrhuncu Rimskog Carstva sustav rimskih cesta bio je dug više od otprilike 400 000 km na više manje 372 velike ceste. Od toga je oko 80 000 km bilo popločano. Iz Rima je vodilo oko 29 vojnih cesta. Rimljani su gradili ceste u nekoliko slojeva. Prvi sloj je bio temeljno tlo za zbijenom podlogom prekrivenom pijeskom. Drugi sloj bio je statumen, debljine 25 do 60 cm i sastojao se od lomljenog kamena. Treći sloj bio je rudus debljine 20 cm. Četvrti se sloj zvao nucleus i bio je betonski sloj od cementa, pijeska i šljunka debljine 30 cm. Posljednji, peti sloj, zvao se summum dorsum i sastojao se od kamenih ploča debljine 15 cm. Ceste su često imale i pad za oborinske vode te odvodne kanale i rubnjake. Također su znale imati i odvojeni pločnik za pješake. Po cesti su se tako mogli kretati i pješaci i konji i vozila. Same ceste gradili su rimski legionari tijekom pohoda, a predvodili su ih vojni inženjeri. Većina rimskih cesta i danas su glavni europski putovi kojima se odvija promet, samo su to uglavnom danas autoceste. Prve ceste na prostoru današnje Hrvatske također su napravili Rimljani. Ceste su uglavnom pratile tokove rijeka: Save, Drave i Dunava. Prvi važni pravac išao je kroz provinciju Panoniju od grada Akvileje u sjevernoj Italiji, preko Emone (današnje Ljubljane), Siscije (današnjeg Siska) pa prema Cibalama (Vinkovci) te Mursi (Osijeku). Drugi važni pravac išao je od Akvileje, preko Istre, Senie (Senja), Salone (Solin kod Splita), sve do Epidaura (Cavtat) i Skadra u današnjoj Albaniji. Također, važna prometnica bila je poveznica između Salone, Siscije, Andautonije (Zagreba) sve do Neviodana (današnji Čatež u Sloveniji). Osim tih glavnih cesta postojao je i niz manjih cesta između svih važnijih rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske..

STARE PROMETNICE NA PROSTORU HRVATSKOGA GORSKOG PRAGA

Nakon prestanka osmanlijske opasnosti i razvoja podunavsko-sjevernojadranskoga prometnog sustava srednjovjekovne karavanske veze polagano zamjenjuje promet zaprežnim vozilima. Zbog toga Habsburška Monarhija uviđa važnost gradnje prometnica na prostoru hrvatskoga gorskog praga kojima će povezati kontinentski dio monarhije s Jadranskim morem.

Prva, uska i vijugava cesta vodila je od Karlovca, preko Bosiljeva, Vrbovskoga, Mrkoplja i Lokava do Bakra (te Rijeke). Građena je od 1726. do 1728. godine u doba hrvatsko-ugarskog kralja Karla III., po kome dobiva ime Karolina. Bila je duga samo 106 kilometara, ali je imala brojne uspone i padove, pa su konji teško svladavali uspone. To je dovelo do razvoja kirijašenja (pomoći u transportu robe), tradicionalne goranske djelatnosti koja se na tim cestama zadržala sve do prolaska željeznice.

Druga važna prometnica građena je u razdoblju vladavine Josipa II. od 1765. do 1779. godine, a u čast austrijskog vladara nazvana je Jozefina. Vodila je od Karlovca, preko Tounja i Josipdola do Senja i svladavala prijevoje Kapela i Vratnik. Za vladavine Josipa II. je, nešto južnije, izgrađena i cesta nazvana Terezijana (prema njegovoj majci carici Mariji Tereziji), koja je pridonijela razvoju Like. Vodila je od Gospića, preko prijevoja Oštarijska vrata na Velebitu do Karlobaga, a izgrađena je 1786. godine. U kratkotrajnom razdoblju Ilirskih provincija Francuzi 1811. godine završavaju gradnju ceste koja vodi od Karlovca, preko Skrada, Delnica i prijevoja Gornje Jelenje do Rijeke i čiju je gradnju počela Austrija 1803. godine.

Cesta je nazvana Lujzijana (Lujzinska cesta) prema Napoleonovoj ženi Mariji Lujzi, a bila je jedna od najboljih europskih prometnica tog vremena. Manje je poznato da je na kraju 19. stoljeća izgrađena još jedna cesta preko gorskog praga. Puštena je u promet 1874. godine, a vodila je od Ogulina, preko Josipdola i visokog prijevoja Banska vrata do Novog Vinodolskog. Nazvana je Rudolfina prema austrijskom prestolonasljedniku princu Rudolfu. Premda je vodila najkraćom trasom (samo 68 kilometara) i imala najpovoljnija prometna svojstva, njome nikada nije tekao važniji promet jer se roba uglavnom transportirala željeznicom.

Ispunite tablicu s nazivima krajnjih naselja i cesta koji nedostaju.

Povežite krajnje točke triju slavnih cesta koje su nekad povezivale unutrašnju i primorsku Hrvatsku.

Naziv ceste	Krajnje naselje u kontinentalnoj Hrvatskoj	Krajnje naselje u primorskoj Hrvatskoj
	Karlovac	Rijeka
Jozefina	Karlovac
Lujzijana	Karlovac

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Četiri su osnovne funkcije prometa: ekonomska, socijalna, strateška i vojna te organizacija prostora.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Za socijalnu uključenost stanovništva nije važna prometna povezanost.

U sljedećem zadatku dopunite rečenice tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Poznati europski putopisac koji je opisao Aziju i trgovanje svilom zove se

U sljedećem zadatku dopunite rečenice tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Hrvatski otok za koji se veže moguće rođenje i podrijetlo slavnoga istraživača zove se

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene tablice. Dopunite rečenice tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Najprometniji trgovački put u svijetu krajem 2017. bio je između Sjeverne Amerike i

. Država koja dominira u trgovini i pomorskom prometu Azije 2017. godine jest

, a u Sjevernoj Americi to su/je

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Kanal koji povezuje Atlantski i Tihi ocean naziva se Panamski.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Sueski kanal nalazi se na području afričke države Libije.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Kielski kanal povezuje Sjeverno i Baltičko more.

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priloženog grafičkog prikaza.
Odgovorite na pitanja tako da odaberete točne odgovore u padajućim izbornicima.

Kolika je bila putnička potrošnja 2018. godine u zračnom prometu izražena u milijardama američkih dolara?

Koje je godine vrijednost robnog prometa bila najniža?

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Godine 2008. u svijetu je zabilježen takav pad robnog prometa zbog Svjetske ekonomske krize.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Putnički zračni promet u svijetu između 2020. i 2022. godine opao je zbog pandemija COVID-19.

Europski laboratorij za fiziku čestica, poznatiji kao CERN, najveći je znanstveni laboratorij na svijetu, ima najsloženije znanstvene instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Osnovan je 1954. godine, a središte mu je u Meyrinu pokraj Ženeve. U članstvu CERN-a je 21 država, a s 38 država, među kojima je i Hrvatska, CERN ima ugovore o suradnji. Hrvatska je 2019. godine potpisala ugovor o suradnji. Zanimljivo je da je Jugoslavija 1954. godine bila jedna od država koje su osnovale CERN, ali je iz njega izašla 1961. godine. Hrvatski put do pridruženog članstva počeo je još 2014. godine. CERN ima najsloženije znanstvene instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Najvažniji su instrumenti u CERN-u akceleratori i detektori čestica. Vama će sigurno najzanimljivija biti činjenica da je ondje stvoren www. Za potrebe suradnje više od 10 000 fizičara CERN-a nastala je i razvijena svjetska mreža World Wide Web. WWW razvili su 1989. godine britanski i belgijski informatičari da bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN-a olakšali uporabu mnoštva podataka okupljenih na njegovim računalima. Šira javna uporaba slijedila je u idućih nekoliko godina, osobito otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic. Što za nas danas znači www i kako se njime služimo – vi najbolje znate.. Transkript: Europski laboratorij za fiziku čestica, poznatiji kao CERN, najveći je znanstveni laboratorij na svijetu, ima najsloženije znanstvene instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Osnovan je 1954. godine, a središte mu je u Meyrinu pokraj Ženeve. U članstvu CERN-a je 21 država, a s 38 država, među kojima je i Hrvatska, CERN ima ugovore o suradnji. Hrvatska je 2019. godine potpisala ugovor o suradnji. Zanimljivo je da je Jugoslavija 1954. godine bila jedna od država koje su osnovale CERN, ali je iz njega izašla 1961. godine. Hrvatski put do pridruženog članstva počeo je još 2014. godine. CERN ima najsloženije znanstvene instrumente i druge uređaje potrebne za istraživanja. Najvažniji su instrumenti u CERN-u akceleratori i detektori čestica. Vama će sigurno najzanimljivija biti činjenica da je ondje stvoren www. Za potrebe suradnje više od 10 000 fizičara CERN-a nastala je i razvijena svjetska mreža World Wide Web. WWW razvili su 1989. godine britanski i belgijski informatičari da bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN-a olakšali uporabu mnoštva podataka okupljenih na njegovim računalima. Šira javna uporaba slijedila je u idućih nekoliko godina, osobito otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic. Što za nas danas znači www i kako se njime služimo – vi najbolje znate..

Procjena znanja

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene karte.

Na karti su točkama označeni važniji morski tjesnaci svjetskog pomorskog prometa.

Imenima tjesnanaca su pridružena slova koji se nalaze ispod karte.

Slova koji se nalaze ispod karte smjestite na točno mjesto na karti.

A – Bab al-Mandab

F – Gibraltarski prolaz

J – Mozambicki prolaz

B – Bassov prolaz

G – La Manche

K – Skagerrak

C – Beringov prolaz

H – Magellanov prolaz

L – Tajvanski prolaz

D – Bospor

I – Malajski prolaz

M – Torresov prolaz

E – Floridski prolaz

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene karte. Dopunite rečenicu tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Zvjezdicom je označen grad, čija je zračna luka godinama jedna od najprometnijih u svjetskome zračnom prometu. To je zračna luka u gradu

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Suvremeni načini povezivanja svijeta s pomoću digitalne tehnologije pojavljuju se u 20. stoljeću.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Dva suvremena tehnološka čuda koja su omogućila komunikaciju ljudi diljem svijeta jesu World Wide Web i Internet.

Ako je tvrdnja točna, označite DA, a ako je netočna, označite NE.

Prve videokonferencije održavale su se pomoću dvaju međusobno spojena projektora.

Dopunite rečenicu tako da odaberete točnu riječ u padajućem izborniku.

Za suvremeni povezani svijet upotrebljava se naziv

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priložene fotografije.
Fotografija prikazuje logotip poznate Internet aplikacije koja služi za povezivanje i komunikaciju. Ispod fotografije u padajućem izborniku odaberite točan naziv.

Sljedeći zadatak riješite s pomoću priloženih fotografija. Fotografije prikazuju logotipove nekih poznatih Internet aplikacija koje služe za povezivanje i komunikaciju. Ispod fotografije u padajućem izborniku odaberite točan naziv.

Sljedeći zadatak riješite sparivanjem odgovarajućih pojmova iz desnog i lijevog stupca. To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti.

Povežite grad s pripadajućom zračnom lukom.

Heathrow	New York
F. Kennedy	Tokyo
Narita	London

1. Funkcije i važnost prometa

Što ću naučiti

Naučit ćete usporediti funkciju i važnost prometa u povezivanju svijeta danas i u prošlosti.
Naučit ćete analizirati povezanost prometa i trgovine.
Naučit ćete istražiti utjecaj interneta i suvremenih tehnologija na povezivanje svijeta.

Podijeli

1. Funkcije i važnost prometa

Što ću naučiti

Podijeli ovu lekciju

Za one koji žele znati više

STARE PROMETNICE NA PROSTORU HRVATSKOGA GORSKOG PRAGA

Procjena znanja

1. Funkcije i važnost prometa

Što ću naučiti

Podijeli ovu lekciju

Povezane lekcije

4.2 Institucionalizacija trgovinskih i financijskih tokova

4.3 Povezanost svijeta i migracije radne snage