Kriptovaluta je vrsta digitalnoga novca. Od klasičnoga se novca razlikuje jer ne postoji u fizičkom nego samo u digitalnom obliku, a iza nje ne stoji država ili banka koja ih izdaje. Kriptovalute su se javile kao odgovor na svjetsku financijsku krizu 2008. godine.

Prva kriptovaluta bila je bitcoin, koji je i danas najpoznatiji, iako postoje i druge poput dogecoina, ethereuma, litecoina i sl. Začetnik ideje kriptovalute poznat je samo pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, a bitcoin je pokrenut 2009. godine.

Vlasnici kriptovaluta izravno im pristupaju s pomoću „privatnoga ključa“ i izravno međusobno trguju. Mnoge države zakonskim odredbama nastoje nadzirati trgovinu kriptovalutama i ubirati poreze na njihovoj trgovini, no ne postoji ujednačena praksa. U svakome slučaju, promislite o tome jesu li kriptovalute budućnost financijskoga trgovanja.

OBAVIJEST O POTPUNOJ PRIMJENI SCHENGENSKE PRAVNE STEČEVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1. SIJEČNJA 2023.

Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. u potpunosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu kao država članica Schengenskog područja.

Vizni režim Republike Hrvatske dio je pravne stečevine Unije.

Od 1. siječnja 2023. hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi izdaju schengenske vize (viza tipa A i C) i nacionalne dugotrajne vize (viza tipa D).

RAČUNANJE VREMENA PROVEDENOG U SCHENGENSKOM PODRUČJU

Vrijeme provedeno u Republici Hrvatskoj zbraja se s vremenom provedenim u ostalim državama članicama Schengenskog područja.

Državljani trećih zemalja, neovisno o tomu trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti na Schengenskom području do 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.

Iako se govori o velikom iseljavanju iz Blata 1925. godine, proces seljenja počeo je već krajem prethodne godine i nastavio se 1925. kad je najviše ljudi otišlo organizirano iz Prigradice, 21. travnja i 25. svibnja 1925.

Tadašnji je tisak s velikim zanimanjem popratio stanje na otoku Korčuli. „Novo doba”, Split, br. 116, 15. lipnja 1925. godine piše: „Tamo su se iselili gonjeni ljutom crnom gladi koja ih je davila na kućnom pragu i na roditeljskoj grudi. Narod se više ne može prehraniti na rođenoj grudi. Svoj glavni proizvod vino u koje je uložio sav svoj trud, sv raspoloženi novac i sve svoje nade, ne može više da proda.”

Nakon egzodusa 1924., sljedeći blatski iseljenici iz Prigradice uputili su se preko Splita i dalje za Brazil 21. travnja 1925. Dva dana poslije u novinama Hrvatska sloga br. 123 o njihovu je odlasku zapisano: „Svi se upućuju nepoznatim stazama udesa u traženju sreće kako oni kažu. Ta sreća se sastojala u redovnim obrocima kruha za hranu mrklih osmoglih tjelesa, što im nemože dati majka zemlja.” Kako navodi „Novo doba” 21. travnja brodom Zaton iz Prigradice za Split, odakle su trebali krenuti prema Brazilu, iselilo se sedamdesetak obitelji koje je u Prigradici ispratilo 2000 ljudi.

Slika broda Zaton vezana za rivu u Prigradici punog ljudi u potrazi za boljim životom i stotine onih koji ih ispraćaju i danas je najdojmljiviji motiv odlaska Blaćana u Brazil. Za sve one koji su 1924./1925. godine otputovali, mjesto iz kojeg su se opraštali sa svojima najbližima bila je luka Prigradica. Simbol njihova napretka - luka preko koje su Blaćani u vrijeme najvećega gospodarskog rasta na prijelazu 19. u 20. st. izvozili vino i maslinovo ulje, odjedanput se pretvorila u luku tuge za one koji su ispraćali svoje najmilije u svijet, ali i luku nade za druge kojima je ona bila polazište prema boljem životu.

Izvor:

IVANA SARDELIĆ

KULTURNA MEMORIJA ISELJAVANJA OTOKA KORČULE