x
Učitavanje

2.6 Znanstveni zapis broja

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Napišite na papiru tekst koristeći što više skraćenica (književnih i onih iz svakodnevnog govora – onako kako biste napisali u poruci koju šaljete mobitelom). Pritom pripazite da zapis bude takav da onaj tko čita poruku može bez problema pročitati što u njoj piše.

Na slici je prikazano prijateljičino pismo.

Zadatak 1.

Dajte taj tekst svojoj prijateljici/prijatelju i provjerite je li mogao/mogla u potpunosti shvatiti točan sadržaj poruke.

Draga Romana, dns kad sam se vraćala iz šk prošla sam pokraj HNK. Počela je padati kiša pa mi se smočila torba i papiri u njoj. Ne mogu pročitati što je za dz. Pls pošalji mi sms. Thx.

Tvoja BFF,

Lorena


Veliki i mali brojevi

Na fotografiji su Sunce i Zemlja.
Sunce i Zemlja

Pročitajte naglas sljedeće rečenice. Pomoć pri čitanju velikih brojeva možete potražiti na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Zanimljivost

Naziv velikih bojeva
tisuću 1 000 = 10 3
milijun 1 000 000 = 10 6
milijarda 1 000 000 000 = 10 9
bilijun 1 000 000 000 000 = 10 12
bilijarda 1 000 000 000 000 000 = 10 15
trilijun 1 000 000 000 000 000 000 = 10 18
trilijarda 1 000 000 000 000 000 000 000 = 10 21
kvadrilijun 1 000 000 000 000 000 000 000 000 = 10 24
kvadrilijarda 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 = 10 27
kvintilijun 10 30
kvintilijarda 10 33
sekstilijun 10 36
sekstilijarda 10 39
septilijun 10 42
septilijarda 10 45
oktilijun 10 48
oktilijarda 10 51
nonilijun 10 54
nonilijarda 10 57

Jeste li znali pročitati sve brojeve? Je li neke od tih brojeva nepraktično zapisivati? Upravo zbog toga što su jako veliki i jako mali brojevi nepraktični i za čitanje i za pisanje, znanstvenici, koji se u svojem radu svakodnevno susreću s takvim brojevima, dogovorili su kraću metodu zapisivanja takvih brojeva te je nazvali znanstvenim zapisom broja.

Kao što znate, svaki racionalni broj moguće je prikazati kao umnožak decimalnog broja i potencije broja 10 . Ali to bi značilo da se isti broj može zapisati na različite načine. ​

Primjerice, netko bi broj molekula u gramu vode koji iznosi 602 000 000 000 000 000 000 000 mogao zapisati kao 602 · 10 21 ili 60.2 · 10 22 ili 6.02 · 10 23 … Na taj način prikaz ne bi bio jedinstven.

Kao što je u pismu koje ste pisali skraćenicama bilo važno da onaj koji pročita napisanu skraćenicu u potpunosti razumije jedinstvenu poruku koju je primio i znanstveni prikaz broja mora biti jedinstven te je stoga njegov oblik jasno određen.

Znanstveni zapis broja

Znanstveni je zapis broja zapis broja u obliku a · 10 n , tj. u obliku umnoška koeficijenta a i potencije s bazom 10 .

Apsolutna vrijednost koeficijenta a mora bit veća od jedan, a manja od 10 .

a · 10 n , n Z , 1 a < 10

Zanimljivost

Na slici je prikazan Jupiter.

Broj se u znanstvenom zapisu često prikazuje zapisan u obliku: a × 10 n .

Znak × samo je drukčija oznaka za množenje.

Masa Jupitera iznosi 1.8981 × 10 27 kg .

Prisjetimo se prvo kako se potencije broja 10 pišu u decimalnom zapisu.

Povećaj ili smanji interakciju

Primjer 1.

Prikažimo na papiru zadane brojeve u decimalnom zapisu.

  1. 3.245 · 10 2
  2. - 1.24 · 10 3
  3. - 2.03 · 10 - 5    
  1. 3.245 · 10 2 = 3.245 · 100 = 324.5
  2. - 1.24 · 10 3 = - 1.24 · 1 000 = - 1 240
  3. - 2.03 · 10 - 5 = - 2.03 · 0.00001 = - 0.0000203

Zadatak 2.

Prikažite na papiru broj 5.1026 · 10 - 4 u decimalnom zapisu.

5.1026 · 10 - 4 = 0.00051026


Zadatak 3.

Prikažite na papiru broj - 5.01 · 10 5 u decimalnom zapisu.

- 5.01 · 10 5 = - 501 000  


Uvježbajte pretvaranje broja prikazanog u znanstvenom zapisu u decimalni zapis.

Povećaj ili smanji interakciju

Upišite broj različit od nule u decimalnom zapisu i promotrite njegov znanstveni zapis.

Napomena: Primijetite, broj nula ne može se prikazati u znanstvenom zapisu.

Povećaj ili smanji interakciju

Što mislite, kako se broj zapisan u decimalnom zapisu prikazuje u znanstvenom zapisu?

Razmislite:

Brojevi veći od 10 u znanstvenom zapisu imaju pozitivne eksponente.

Brojevi veći od 1 , a manji od 10 , u znanstvenom zapisu imaju eksponent nula.

Brojevi čija je apsolutna vrijednost manja od 1 u znanstvenom zapisu imaju negativni eksponent.


Primjer 2.

Prikažimo u znanstvenom zapisu.

  1. 603.7
  2. 0.0005632
  1. 6.037 · 10 2
  2. 5.632 · 10 - 4

Uvježbajte i provjerite svoje vještine pretvaranja broja zadanog u decimalnom zapisu u znanstveni zapis.

Povećaj ili smanji interakciju

Ponekad su brojevi zapisani pomoću potencija broja 10 , ali nisu u znanstvenom zapisu. Zapišite na papiru takve brojeve u znanstvenom zapisu. Za početak ćete raditi s potencijama broja 10 s nenegativnim eksponentima.

Primjer 3.

Zapišimo broj 36 478 · 10 2 u znanstvenom zapisu.

36 478 · 10 2 = 3.6478 · 10 4 · 10 2 = 3.6478 · 10 4 + 2 = 3.6478 · 10 6


Povećaj ili smanji interakciju

Primjer 4.

Zapišimo broj 273 · 10 - 3 u znanstvenom zapisu.

 273 · 10 - 3 = ( 2.73 · 10 2 ) · 10 - 3 = 2.73 · 10 2 - 3 = 2.73 · 10 - 1


U vježbajte pretvaranje brojeva u znanstveni zapis kada su eksponenti potencija broja 10 negativni.

Povećaj ili smanji interakciju

Povežite sve zajedno.

Povećaj ili smanji interakciju

Zadatak 4.

Provjerite svoje znanje.

  1. Prikažite broj 203 000 u znanstvenom zapisu.

    null
  2. Prikažite broj 0.078 u znanstvenom zapisu.

     

    null
  3. Prikažite broj 0.00000001 u znanstvenom zapisu.

    null
  4. U znanstvenom zapisu prikažite broj ​ 7 100 000 .

    null
    null
  5. Površina Zemlje iznosi otprilike 510 100 000 km 2 . Zapišite površinu Zemlje koristeći znanstveni zapis.

    null

Poigrajte se znanstvenim zapisom. Dopunite izraz kako bi vrijedila jednakost.

Povećaj ili smanji interakciju

Zbrajanje i oduzimanje brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu

Primjer 5.

Na slici je prikazana karta svijeta s posebno istaknutim oceanima.

Površina Atlantskog oceana iznosi približno 1.065 · 10 8 km 2 , Indijskog 7.356 · 10 7 km 2 , a Tihog 1.618 · 10 8 km 2 .

  1. Koliku površinu zauzimaju Atlantski i Tihi ocean?
  2. Za koliko je površina Tihog oceana veća od površine Atlantskog oceana?
  3. Za koliko je površina Atlantskog oceana veća od površine Indijskog oceana?

a. Zadatak možemo riješiti tako da brojeve napisane u znanstvenom zapisu zapišemo u decimalnom zapisu te ih zatim zbrojimo. Atlantski i Tihi ocean zauzimaju ukupnu površinu od

106 500 000 + 161 800 000 = 268 300 000 = 2.683 · 10 8 km 2 .

No, taj je način zapisivanja dugotrajan i nepraktičan te nam je potrebno zbrajati i oduzimati brojeve zapisane u znanstvenom zapisu.

Iskoristimo svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju te izlučimo zajednički faktor 10 8 . Sada je zbrajanje mnogo jednostavnije.

1.065 · 10 8 + 1.618 · 10 8 = 1.065 + 1.618 · 10 8 = 2.683 · 10 8 km 2 .

b. Površina je Tihog oceana za 1.618 · 10 8 - 1.065 · 10 8 = 1.618 - 1.065 · 10 8 = 0.553 · 10 8 = 5.53 · 10 7 km 2 veća od površine Atlantskog oceana.

c. Kako bismo riješili ovaj zadatak, trebamo izračunati vrijednost izraza 1.065 · 10 8 - 7.356 · 10 7 .

Zapišimo ovaj izraz kao umnoške jednakih potencija te izlučimo zajedničku potenciju.

1.065 · 10 · 10 7 - 7.356 · 10 7 = 1.065 · 10 - 7.356 · 10 7 = 10.65 - 7.356 · 10 7 = 3.294 · 10 7 km 2 .  

Površina je Atlantskog oceana za 3.294 · 10 7 km 2   veća od površine Indijskog oceana.


Prije zbrajanja/oduzimanja brojeva u znanstvenom zapisu, pišemo ih u ekvivalentnom obliku tako da u zapisu imaju istu (zajedničku) potenciju broja 10 , tj. potencije svodimo na jednaki eksponent. Nakon toga izlučujemo zajedničku potenciju, a koeficijente uz potenciju zbrajamo/oduzimamo. Na kraju rezultat (ako je potrebno) "vraćamo" u znanstveni zapis.

Primjer 6.

Izračunajmo.

  1. 3.14 · 10 3 + 2.5 · 10 5
  2. 6.2 · 10 - 2 - 1.3 · 10 - 4
  1. 3.14 · 10 3 + 2.5 · 10 5 = 3.14 · 10 3 + 2.5 · 10 3 · 10 2 = 3.14 + 250 · 10 3 = 253.14 · 10 3 = 2.5314 · 10 5

  2. 6.2 · 10 - 2 1.3 · 10 - 4 = 620 · 10 - 4 - 1.3 · 10 - 4 = ( 620 1.3 ) · 10 - 4 = 618.7 · 10 - 4 = 6.187 · 10 - 2

    Zadatak možemo riješiti i na drukčiji način:

    6.2 · 10 - 2 - 1.3 · 10 - 4 = 6.2 · 10 - 2 - 1.3 · 10 - 2 · 10 - 2 = 6.2 - 1.3 · 10 - 2 · 10 - 2 = 6.2 - 0.013 · 10 - 2 = 6.187 · 10 - 2


Zadatak 5.

Izračunajte:

3.5 · 10 7 + 8.7 · 10 7

3.5 · 10 7 + 8.7 · 10 7 = ( 3.5 + 8.7 ) · 10 7 = 12.2 · 10 7 = 1.22 · 10 8


Zadatak 6.

Izračunajte:

1.2 · 10 - 2 - 3.4 · 10 - 3

1.2 · 10 - 2 - 3.4 · 10 - 3 = 12 · 10 - 3 - 3.4 · 10 - 3 = 12 - 3.4 · 10 - 3 = 8.6 · 10 - 3

ili

1.2 · 10 - 2 - 3.4 · 10 - 3 = 1.2 · 10 - 2 - 3.4 · 10 - 2 · 10   - 1 = 1.2 - 0.34 · 10 - 2 = 0.86 · 10 - 2 = 8.6 · 10 - 3  


Zadatak 7.

Izračunajte:

3.52 · 10 16 + 2.42 · 10 15 - 1.42 · 10 16

3.52 · 10 16 + 2.42 · 10 15 - 1.42 · 10 16 = 3.52 · 10 + 2.42 - 1.42 · 10 · 10 15 = 23.42 · 10 15 = 2.342 · 10 16


Zadatak 8.

Približna populacija Europe iznosi 7.4 · 10 8 , Azije 4.4 · 10 9 , a Afrike 1.2 · 10 9 stanovnika. Izračunajte pa iskažite riječima ukupnu populaciju tzv. Starog svijeta.

Ukupna populacija Starog svijeta iznosi

7.4 · 10 8 + 4.4 · 10 9 + 1.2 · 10 9 = 7.4 + 4.4 · 10 1 + 1.2 · 10 1 · 10 8 = 7.4 + 44 + 12 · 10 8 = 63.4 · 10 8 = 6.34 · 10 9

stanovnika, tj. 6.34 milijarde stanovnika.


Prvo ćete raditi s potencijama s jednakim eksponentom.

Povećaj ili smanji interakciju

Kada ste već dovoljno sigurni u zbrajanju i oduzimanju brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu koji imaju potencije s jednakim eksponentima, provjerite svoje vještine u radu s potencijama s različitim eksponentima.

Povećaj ili smanji interakciju

Množenje brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu

Primjer 7.

Na fotografiji je prikazana galaksija.

Galaksija z 8 - GND- 5296 nalazi se na udaljenosti od 3 · 10 10 svjetlosnih godina od Zemlje. Jedna je svjetlosna godina udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini i iznosi 9.461 · 10 12 km .

Kolika je udaljenost galaksije z 8 - GND- 5296 od Zemlje izražena u kilometrima?

Kako bismo riješili zadatak, trebamo pomnožiti višekratnike potencije broja 10 , tj. pomnožiti brojeve koji su zapisani u znanstvenom zapisu. Kako izračunati vrijednost izraza 3 · 10 10 · 9.461 · 10 12 ?

U računanju ćemo koristiti svojstvo komutativnosti i asocijativnosti množenja.

Prisjetimo se: ​

a · b = b · a , a · ( b · c ) = ( a · b ) · c

10 n · 10 m = 10 n + m .

Izraz 3 · 10 10 · 9.461 · 10 12  može se zapisati kao 3 · 9.461 · 10 10 · 10 12 , a to je jednako 28.383 · 10 22 = 2.8383 · 10 23 km .

Udaljenost galaksije z 8 - GND- 5296 od Zemlje iznosi 2.8383 · 10 23 km .


Primjer 8.

Izračunajmo:

  1. 1.5 · 10 2 · ( 1.3 · 10 - 6 )
  2. 1.1 · 10 - 5 · 3.2 · 10 - 3
  1. 1.5 · 10 2 · 1.3 · 10 - 6 = 1.5 · 1.3 · 10 2 · 10 - 6 = 1.95 · 10 - 4
  2. 1.1 · 10 - 5 · 3.2 · 10 - 3 = 1.1 · 3.2 · 10 - 3 · 10 - 5 = 3.52 · 10 - 8

Množenje brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu možete dodatno uvježbati koristeći ovu aplikaciju. Koeficijent potencije zaokružite na dvije decimale.

Povećaj ili smanji interakciju

Dijeljenje brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu

Primjer 9.

Na slici je Sunce i Zemlja.

Brzina svjetlosti iznosi 3 · 10 5 km/s . Udaljenost između Zemlje i Sunca iznosi 1.496 · 10 8 km . Koliko vremena svjetlost putuje od Sunca do Zemlje?

Kako bismo izračunali potrebno vrijeme, trebamo udaljenost Zemlje od Sunca podijeliti brzinom svjetlosti.

1.496 · 10 8 : 3 · 10 5 = 1.496 : 3 · 10 8 : 10 5 0.499 · 10 3 499 s .

Svjetlosti treba približno 499 sekundi, tj. približno 8 minuta i 19 sekundi da dođe od Sunca do Zemlje.


Pogledajte video sadržaj koji dodatno pojašnjava postupak dijeljenja brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu.

 ​

Primjer 10.

Izračunajmo:

  1. 1.44 · 10 3 : ( 1.2 · 10 - 7 )
  2. 1.3 · 10 - 1 : ( 5.2 · 10 - 2 )  
  1. 1.44 · 10 3 : ( 1.2 · 10 - 7 ) = 1.44 : 1.2 · 10 3 : 10 - 7 = 1.2 · 10 10
  2. 1.3 · 10 - 1 : 5.2 · 10 - 2 = 1.3 : 5.2 · 10 - 1 : 10 - 2 = 0.25 · 10 1 = 2.5

Dijeljenje brojeva zapisanih u znanstvenom zapisu možete dodatno uvježbati koristeći ovu interakciju. Koeficijent potencije zaokružite na dvije decimale.

Povećaj ili smanji interakciju

Znanstveni zapis u kemiji

Na slici je prikaz atoma.

Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. Jezgra se sastoji od električki pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona, a elektronski omotač od električki negativno nabijenih elektrona. U svakome je atomu broj elektrona i broj protona jednak te je stoga atom neutralan. Elektroni, protoni i neutroni vrlo su male čestice te se njihova masa prikazuje u znanstvenom zapisu. Masa elektrona iznosi približno 9.109 · 10 - 31 kg , masa protona približno 1.673 · 10 - 27 kg , a masa neutrona 1.675 · 10 - 27 kg .

Zadatak 9.

Izrazi na papiru mase elektrona, protona i neutrona u znanstvenom zapisu u gramima.

Masa elektrona iznosi približno 9.109 · 10 - 28 g , masa protona približno 1.673 · 10 - 24 g , a masa neutrona 1.675 · 10 - 24 g , tj. 1.675 joktograma.


Zadatak 10.

Koja čestica ima najveću, a koja najmanju masu?

Za koliko se (u kg ) razlikuju te mase?

Najveću masu ima neutron, a najmanju elektron. Njihove se mase razlikuju za 1.675 · 10 - 27 - 9.109 · 10 - 31 = 16 750 - 9.109 · 10 - 31 = 16 740.891 · 10 - 31 = 1.6740891 · 10 - 27 kg .


Zadatak 11.

Koliko je puta masa najveće od tih čestica veća od mase najmanje od tih čestica?

1.675 · 10 - 27 : 9.109 · 10 - 31 = 1.675 : 9.109 · 10 - 27 : 10 - 31 0.1839 · 10 4 1 839 puta.


Zadatak 12.

Promotrite usporedbe masa neutrona i elektrona. Masa je neutrona za 1.6740891 · 10 - 27 kg veća od mase elektrona, tj. masa je neutrona približno 1 839 puta veća od mase elektrona.

Koja vam od tih usporedbi više pomaže u razumijevanju odnosa masa neutrona i elektrona?

Na slici je periodni sustav elemenata.
Izvor: E. Generalić, http://www.periodni.com/gallery/preuzimanje_slike.php

Dok nam izjava:

"Masa je neutrona za 1.6740891 · 10 - 27 kg veća od mase elektrona."

ne govori mnogo, izjava:

"Masa je neutrona približno 1 839   puta veća od mase elektrona."

daje nam uvid da je masa elektrona neznatna u odnosu na masu neutrona. Upravo zbog toga u kemiji promatramo relativne mase (Ar).


Relativna je atomska masa (Ar) broj koji pokazuje koliko je puta prosječna masa atoma ( m a ) nekog kemijskog elementa x veća od atomske jedinice mase dalton.

A r ( x ) = m a ( x ) Da

1 Da = 1.66 · 10 - 27 kg

Zanimljivost

Na slici je vizualni prikaz daltona.

John Dalton je 1803. godine prvi uveo pojam atomske mase koju je definirao s obzirom na vodikov atom. Danas se kao jedinica za izračunavanje relativnih atomskih masa uzima 1 12 mase atoma ugljikovog izotopa 12 C .

Ta se jedinica naziva atomskom jadinicom mase ili dalton (Da).

Jedan dalton približno odgovara masi jednog atoma vodika.

Primjer 11.

Relativna je atomska masa (Ar) broma 79.904 . Odredite na papiru prosječnu masu atoma broma te je iskažite u znanstvenom zapisu u kilogramima.

m a Br = 79.904 · 1.66 · 10 - 27 kg = 132.64 · 10 - 27 kg = 1.3264 · 10 - 25 kg


Zadatak 13.

Potražite u periodnom sustavu elemenata relativnu atomsku masu dušika. Odredite na papiru prosječnu masu atoma dušika te je iskažite u znanstvenom zapisu u kilogramima.

m a N = 14.007 · 1.66 · 10 - 27 kg = 23.25162 · 10 - 27 kg = 2.325162 · 10 - 26 kg


Zadatak 14.

Potražite u periodnom sustavu elemenata relativnu atomsku masu žive. Odredite na papiru prosječnu masu atoma žive te je iskažite u znanstvenom zapisu u gramima.

m a Hg = 200.59 · 1.66 · 10 - 27 kg = 332.9794 · 10 - 27 kg = 3.329794 · 10 - 25 kg = 3.329794 · 10 - 22 g


Zadatak 15.

Potražite u periodnom sustavu elemenata relativnu atomsku masu željeza. Odredite na papiru prosječnu masu pedeset atoma željeza te je iskažite u znanstvenom zapisu u gramima.

m a 50 Fe = 50 · 55.845 · 1.66 · 10 - 27 kg = 4635.135 · 10 - 27 kg = 4.635135 · 10 - 24 kg = 4.635135 · 10 - 21 g


Sunčev sustav – znanstveni zapis u fizici

Primjer 12.

Na slici su prikazani planeti Sunčevog sustava zajedno sa Suncem.

Koristeći zadane vrijednosti na papiru nacrtajte tablicu i iskažite prosječne udaljenosti od planeta Sunčeva sustava do Sunca u znanstvenom zapisu u km. Prva je pretvorba već napravljena.

Planet 
Prosječna udaljenost od Sunca 10 6 km Prosječna udaljenost u znanstvenom zapisu u km
Merkur  57.9 5.79 · 10 7
Venera 108.2
Zemlja 149.6
Mars 227.9
Jupiter 778.6
Saturn
1 433.5
Uran 2 872.5
Neptun 4 495.1
Planet 
Prosječna udaljenost od Sunca 10 6 km Prosječna udaljenost u znanstvenom zapisu u km
Merkur  57.9 5.79 · 10 7
Venera 108.2 1.082 · 10 8
Zemlja 149.6 1.496 · 10 8
Mars 227.9 2.279 · 10 8
Jupiter 778.6 7.786 · 10 8
Saturn
1 433.5 1.4335 · 10 9
Uran 2 872.5 2.8725 · 10 9
Neptun 4 495.1 4.4951 · 10 9

Zadatak 16.

Koliko je puta masa Sunca veća od mase Zemlje?

Planet 
masa u kg
Merkur  3.3 · 10 23
Venera 4.87 · 10 24
Zemlja 5.97 · 10 24
Mars 6.42 · 10 23
Jupiter 1.898 · 10 27
Saturn
5.68 · 10 26
Uran 8.68 · 10 25
Neptun 1.02 · 10 26
Sunce 1.9885 · 10 30

Masa Sunca je 1.9885 · 10 30 : 5.97 · 10 24 = 1.9885 : 5.97 · 10 30 : 10 24 0.333082 · 10 6 333 082 puta veća od mase Zemlje.


Zadatak 17.

Na slici je prikazan Jupiter.

Koliko je puta masa Jupitera veća od mase Zemlje?  

Masa Jupitera je 1.898 · 10 27 : 5.97 · 10 24 = 1.898 : 5.97 · 10 27 : 10 24 0.318 · 10 3 318 puta veća od mase Zemlje.


...i na kraju

Naučili ste pretvarati broj zapisan u decimalnom zapisu u broj zapisan u znanstvenom zapisu i obrnuto te računati s brojevima zapisanim u znanstvenom zapisu. Ponovite naučeno.

Složite devet kvadratića tako da svi zadatci i sva rješenja, koja se dodiruju, odgovaraju. Odabirom tipke pomoć, srednja će se pločica postaviti na odgovarajuće mjesto.

Ako želite, možete pogledati što su sigurne znamenke.

Projekt

Na mrežnim stranicama NASA-e pronađite podatke o planetima Sunčeva sustava u kojima se pojavljuju veliki brojevi. Izradite kratku prezentaciju o odabranom planetu u kojoj ćete, između ostalog, prikazati pronađene podatke u znanstvenom zapisu.

Kutak za znatiželjne

Na različitim se portalima može pronaći tvrdnja kako je masa svih mrava na svijetu veća od mase svih ljudi na svijetu. Tu su tvrdnju prvi izrekli profesor Edward Wilson sa Sveučilišta u Harvardu i njemački biolog Bert Hölldobler u knjizi Mravi.

Može li to biti točno?

U pronalaženju odgovora na postavljeno pitanje, pomoći će vam dani podatci. Sve brojeve prikažite na papiru u znanstvenom zapisu pri čemu mase izrazite u gramima.

Prosječna masa čovjeka iznosi: 62 kg

Prosječna masa mrava: 4 mg

Ukupan broj mrava na Zemlji: 1 000 000 000 000  

Ukupan broj ljudi na Zemlji: 7 500 000 000  

Ukupna masa ljudi, prema danim podatcima, iznosi 62 · ( 7.5 · 10 9 ) = 4.65 · 10 11 kg , a ukupna masa mrava 4 · 10 12 mg = 4 · 10 6 kg .

Ukupna masa ljudi veća je od ukupne mase mrava.


PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

Broj 3 700 000 prikazan u znanstvenom zapisu je 3.7 · 10 6 .

null
null
2

Broj 0.00000345 prikazan u znanstvenom zapisu je 3.45 · 10 6 . ​

null
null
3
5.3 · 10 4 + 1.2 · 10 5 =   · 10 5 .
null
null
4

U kutijici se prodaje​ 10 2   spajalica. Ako je masa svake spajalice 8 · 10 - 4 grama, kolika je ukupna masa svih spajalica u kutijici? Odaberite sve točne odgovore.

null
null
5

Koliko je 4 · 10 2 : 8 · 10 - 8 ?

Rezultat izrazite u znanstvenom zapisu.

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU