4.3

Gljive i lišajevi – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • usporediti značaj gljiva za čovjeka i okoliš
  • razlikovati tipične predstavnike gljiva
  • usporediti građu, svojstva, načine razmnožavanja i prilagodbe gljiva i lišajeva
  • uključiti se na različite načine u očuvanje zaštićenih i ugroženih vrsta gljiva i lišajeva.

Uvod

Gljive su danas još uvijek jako slabo istraživana skupina organizama i mnogo o njima nije poznato.
Premda u javnosti to nije toliko poznato, mnoge su vrste gljiva ugrožene i zakonom su zaštićene.
Razmislite i raspravite o tome koji bi bili mogući razlozi ugroženosti gljiva.
Predložite načine kojima bismo ih mogli očuvati.

Uvod

Gljive su danas još uvijek jako slabo istraživana skupina organizama i mnogo o njima nije poznato.
Premda u javnosti to nije toliko poznato, mnoge su vrste gljiva ugrožene i zakonom su zaštićene.

  • Razmislite i raspravite o tome koji bi bili mogući razlozi ugroženosti gljiva i predložite načine kojima bismo ih mogli očuvati.

Čovjek i gljive

Hrvatsko mikološko društvo ili HMD osnovano je 1999. godine.
HMD promiče i popularizira mikologiju, granu biologije koja se bavi gljivama.
Hrvatsko mikološko društvo okuplja brojne biologe i zaljubljenike u gljive.
Cilj djelovanja HMD-a je edukacija o gljivama, zaštita i očuvanje gljiva.
U Hrvatskoj je opisano preko 4500 vrsta gljiva.
Na Crvenom popisu ugroženih vrsta gljiva u Hrvatskoj je oko 350 gljiva.
Glavni razlog ugroženosti brojnih vrsta gljiva je gubitak staništa.
Sječa drveća može znatno smanjiti populacije gljiva koje žive u simbiozi s korijenjem biljaka.
Onečišćenje i promjena klimatskih uvjeta također utječe na brojnost gljiva.
Onečišćenjem zraka drastično se reduciraju populacije lišajeva.
Lišajeve nazivamo bioindikatorima zato što svojim prisustvom ili odsustvom na nekom području ukazuju na onečišćenje.
Industrijski otpad te korištenje mnogih pesticida mogu ugroziti micelije u tlu.
Zbog odnosa micelija i biljaka ugrožavanjem micelija može se poremetiti ekološka ravnoteža.
Gljive koje rastu u onečišćenim područjima ili uz cestu potencijalno su opasne za ljudsko zdravlje jer micelijem nakupljaju štetne tvari iz okoliša.
Popularizacija gljivarstva može dodatno ugroziti brojne popularne vrste jestivih gljiva.
Prilikom skupljanja svaki bi gljivar trebao biti upoznat s mjerama zaštite gljiva:

Čovjek i gljive

Hrvatsko mikološko društvo ili HMD osnovano je 1999. godine i pokušava u Hrvatskoj promicati i popularizirati mikologiju, granu biologije koja se bavi gljivama. Ono okuplja brojne biologe, ali i zaljubljenike u gljive s ciljem bolje edukacije o gljivama, kao i njihove zaštite i očuvanja.
U Hrvatskoj je opisano preko 4500 vrsta gljiva, a oko 350 gljiva na Crvenom je popisu ugroženih vrsta.
Glavni je razlog ugroženosti brojnih vrsta gljiva gubitak staništa.
Mnoge su vrste u simbiozi s korijenjem biljaka i sječom drveća ili lošim gospodarenjem šuma može doći do znatnog smanjenja njihovih populacija.
Onečišćenje i promjena klimatskih uvjeta također utječu na brojnost gljiva.
Onečišćenjem zraka drastično se reduciraju populacije lišajeva, zbog čega ih i nazivamo bioindikatorima.
Industrijski otpad te korištenje mnogih pesticida mogu ugroziti micelije u tlu, a samim time i poremetiti ekološku ravnotežu zbog njihovog odnosa s biljkama. Nadalje, gljive koje rastu u onečišćenim područjima ili uz cestu potencijalno su opasne za ljudsko zdravlje jer micelijem nakupljaju štetne tvari iz okoliša.
Naposljetku, popularizacija gljivarstva može dodatno ugroziti brojne popularne vrste jestivih gljiva, pogotovo ako su osjetljive.

  • Prilikom skupljanja svaki bi gljivar trebao biti upoznat s mjerama zaštite gljiva:

Za gljivare je jako bitno i raspoznati jestive gljive od nejestivih i otrovnih.
Mnoge otrovne stapčarke mogu i izgledom podsjećati na jestive gljive, što je najčešći uzrok trovanja gljivama.
Upravo zato nikad ne smijemo brati gljive koje ne možemo sa sigurnošću identificirati.

  • Proučite djelovanje nekih otrovnih gljiva u Hrvatskoj na zdravlje čovjeka.

Stapčarke nisu jedine gljive koje proizvode toksine štetne za čovjekovo zdravlje
Mješinarke su također u velikom broju opasne po zdravlje čovjeka.
Plijesan izrasta i stvara alfatoksine na povrću, voću i žitaricama u vlažnim uvjetima čuvanja.
Toksini plijesni u namirnicama mogu izazvati poremećaje jetre i imunološkog sustava.
Ražova gljivica stvara halucinogene toksine od kojih se proizvodi LSD.
Toksini ražove gljivice djeluju na živčani sustav, uzrokuju i grčenja mišića i mučnine.
Poznato je suđenje vješticama u američkom gradiću Salemu krajem 17. stoljeća.
Osuđene žene pokazivale su tipične simptome trovanja ražovom gljivicom.
Mnoge žene osuđene su na smrt zbog vračanja i bavljenja „crnom magijom“.
Neznanje, praznovjerje i masovna histerija doveli su do ovih stravičnih događaja.

Koje su još mješinarke opasne za zdravlje čovjeka?

Nisu stapčarke jedine gljive koje proizvode toksine štetne za čovjekovo zdravlje, mnoge mješinarke također su opasne po zdravlje čovjeka.
Ako se prilikom prijenosa ili skladištenja ne čuvaju u suhim i kontroliranim uvjetima, na povrću, voću i žitaricama može izrasti plijesan koja stvara aflatoksine. Ti toksini mogu dospjeti u namirnice i, kad se konzumiraju, mogu izazvati poremećaje jetre i imunološkog sustava.
Ražova gljivica stvara halucinogene toksine od kojih se proizvodi LSD. Osim djelovanja na živčani sustav, toksini ražove gljivice uzrokuju i druge poremećaje, poput grčenja mišića i mučnine.
Poznato suđenje vješticama u američkom gradiću Salemu krajem 17. stoljeća bilo je uzrokovano bolesnim usjevima i mnoge žene osuđene su na smrt zbog vračanja i bavljenja „crnom magijom“. Te su žene pokazivale tipične simptome trovanja ražovom gljivicom, no neznanje, praznovjerje i masovna histerija doveli su do ovih stravičnih događaja.

  • Koje su još mješinarke opasne za zdravlje čovjeka?

Kvasci uzrokuju alkoholno vrenje

Kvasce je među prvim organizmima čovjek koristio za dobivanje prehrambenih proizvoda.
Vrenje ili fermentacija omogućilo je dobivanje pekarskih proizvoda i alkoholnih pića.
Upotreba vrenja u prehrambenoj industriji predstavlja početak biotehnologije.
Različiti uvjeti vrenja kvasca dovode do različitih proizvoda i do različite kvalitete proizvoda.

Mnogobrojne varijacije kruha i alkoholnih pripravaka ovise o:

  • različitim temperaturama
  • različitoj količini šećera
  • različitom trajanju vrenja
  • različitim omjerima šećera i alkohola
  • različitim pH vrijednostima i
  • dodatnim sastojcima.

Primjerice, svaka pivarska radnja ima vlastite recepte u pripravci piva.
Okus piva ovisi o sastojcima i o samom procesu vrenja.
Previše kvasca ili predugo vrenje kvasca dovode do prevelikog udjela alkohola.
Pivo s premalo kvasca imat će malo alkohola i biti će preslatko.

Svaki je pivar treba kontrolirati:

  • količinu kvasca i šećera koji koristi i
  • pripaziti na temperaturu vrenja.

 

Kvasci uzrokuju alkoholno vrenje

Kvasci su bili među prvim organizmima koje je čovjek upotrebljavao za dobivanje prehrambenih proizvoda.
Korist vrenja ili fermentacije omogućila je dobivanje pekarskih proizvoda i primjerice piva, kao što je prikazano na slici.

  • Navedite još neke koristi od kvasaca.

To je i sam početak biotehnologije.

Različiti uvjeti u kojima kvasci provode vrenje dovode do različitih proizvoda i do njihove različite kvalitete.
Pri različitim temperaturama, s različitom količinom šećera i različitim trajanjem vrenja, dobivaju se raznorazni omjeri šećera i alkohola, različitih pH vrijednosti, a dodatni sastojci određuju mnogobrojne varijacije kruha i alkoholnih pripravaka.
Primjerice, svaka pivarska radnja ima vlastite recepte u pripravci piva.
Osim o sastojcima, okus piva ovisi i o samom procesu vrenja. Ako je kvasca previše ili oni predugo vrše vrenje, udio alkohola bit će prevelik, a ako je kvasca premalo, udio alkohola će biti malen, a otopina preslatka.
Za svakog je pivara bitno da kontrolira količinu kvasca i šećera koji koristi i da pripazi na uvjete u kojima se vrenje događa, poput temperature.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Istražite utjecaj različitih koncentracija glukoze na brojnost jedinki kvasca. Kako bi glasila ispravna hipoteza na ovo istraživačko pitanje?

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Obrazložite zašto ostale hipoteze nisu valjano postavljene.
Pripremljen je pokus kojim ćete provjeriti istinitost ove hipoteze.
Ista količina kvasca stavljena je u posude s različitim otopinama glukoze.
Korištene su otopine sljedećih koncentracija: 0 g/L, 5 g/L, 10 g/L i 15 g/L.
Brojnost kvasca određivala se uzimanjem uzorka istog volumena iz posuda svake koncentracije i stavljanjem na mikroskopski preparat.
Promatranjem mikroskopskog preparata broje se pojedinačne stanice u zadanom uzorku.
Uzorku smo određivali brojnost svaki dan u isto vrijeme kroz period od tjedan dana.

  1. Za svaku korištenu koncentraciju otopine glukoze nacrtajte graf i usporedite rezultate.
  2. Jesu li rezultati potvrdili hipotezu?
  3. Što možete zaključiti o utjecaju glukoze na razmnožavanje kvasaca?
  4. Zašto bez obzira na količinu glukoze u svakom uzorku broj stanica raste do određenog broja, a onda nakon nekoliko dana prestane?
  5. Zašto u pokusu koristimo uzorak bez glukoze?
  6. Osmislite vlastiti pokus u kojem ćete promotriti utjecaj nekih drugih parametara (temperatura, pH vrijednost…) na razmnožavanje kvasaca.

Koliko brzo rastu plijesni?

Plijesni su vrlo korisni saprofiti jer su ključna karika u kruženju tvari u prirodi.
Uz to plijesni koristimo i pri dobivanju mnogih namirnica.
Primjerice, razvijanje plijesni poželjno je prilikom pripravke nekih sireva.
Na mnogim namirnicama plijesni nisu dobrodošle.
Plijesni se mogu razviti na gotovo svim namirnicama u neodgovarajućim uvjetima čuvanja.

Koji uvjeti pogoduju ubrzanom rastu plijesni?

Koji uvjeti sputavaju rast plijesni?

Pokus:
1. Pripremite pokus koristeći uzorak odabrane vrste kruha.

  • narežite kruh na približno jednake dijelove koje ćete podijeliti u skupine.
  • za svaku skupinu pripremite uzorak od tri kriške.
  • svaku krišku zamotajte u svoju prozirnu, plastičnu vrećicu
  • na vrećici označite datum i uvjete koje testirate.

2. Usporedite uvjete
a) Jednu skupinu od tri kriške kruha možete poprskati vodom.
Promatrajte kako povećana količina vlage utječe na brzinu rasta.
b) Različite skupine možete držati na različitim temperaturama:

  • na sobnoj temperaturi
  • u hladnjaku ili
  • u zamrzivaču

c) Mogu se usporediti i različite vrste kruha u istim uvjetima.

Raspravite koji ćete uvjet odabrati i kako će glasiti hipoteza.

Zašto u istom pokusu nije pogodno koristiti dvije skupine s različitim vrstama kruha, svaka u svojim uvjetima?

3. Mjerite rast plijesni
Plijesan na svakom uzorku treba promatrati svaki dan u približno isto vrijeme.
Plijesan se većinom razvije već nakon nekoliko dana.

·Veličinu plijesni nije lako mjeriti ravnalom jer rastu u nepravilnim ili simetričnim oblicima.
Veličinu plijesni možete mjeriti pomoću papira s kvadratima:

  • postavite papir s kvadratima iznad vrećice i na njega precrtajte njezin oblik.
  • zbrajanjem kvadratića na papiru usporedite relativne veličine uzgojenih plijesni.

Veličinu plijesni možete mjeriti i digitalnim putem:

  • kriške fotografirajte digitalnom kamerom
  • fotografije obradite u nekoj od mnogih aplikacija poput MS Painta.
  • u odabranom programu postavite koordinatnu mrežu (gridlines).
  • na slici možete zbrajati kvadratiće u kojima je plijesan prisutna.

4. Prikaz rezultata:
Rezultate možete prikazati tablično ili
možete nacrtati graf na kojem uspoređujete aritmetičku sredinu veličine dvaju uzoraka.
Zapišite brojevne rezultate i druga opažanja koja primijetite tijekom pokusa.
Koje je boje plijesan?
Je li se razvila na rubovima ili na sredini kriške?

Poteškoće
Tijekom pokusa na kruhu se možda uopće ne pojavi plijesan.
Koji bi mogli biti razlozi potpunog nedostatka plijesni?
Prisjetite se iz čega izrastu hife nove plijesni.
Ako je kruh stavljen u prozirne vrećice i izoliran od okoline, može li se plijesan stvoriti ni iz čega?
Usporedite rezultate ovog pokusa s rezultatima koje su dobili ostali učenici.
Potvrđuju li nužno svi rezultati donesenu hipotezu?

Koliko brzo rastu plijesni?

Plijesni su vrlo korisni saprofiti.
Osim što su ključna karika u kruženju tvari u prirodi, koristimo ih i pri dobivanju mnogih namirnica.
Međutim, iako je razvijanje plijesni poželjno prilikom pripravke nekih sireva, na mnogim namirnicama plijesni nisu dobrodošle.
One se mogu razviti na gotovo svim namirnicama ako se ne čuvaju u odgovarajućim uvjetima.

  • Koji uvjeti pogoduju ubrzanom rastu plijesni, a koji ih sputavaju?
  • Pripremite pokus koristeći uzorak odabrane vrste kruha. Narežite kruh na približno jednake dijelove koje ćete podijeliti u skupine.
    Za svaku skupinu pripremite uzorak od tri kriške, a svaku krišku zamotajte u svoju prozirnu, plastičnu vrećicu te na njoj označite datum i uvjete koje testirate.

 

Koje uvjete usporediti?

  • Jednu skupinu od tri kriške kruha možete poprskati vodom i promatrati kako povećana količina vlage utječe na brzinu rasta. Različite skupine možete držati na različitim temperaturama: na sobnoj temperaturi, u hladnjaku ili zamrzivaču. Mogu se usporediti i različite vrste kruha u istim uvjetima.

Raspravite koji ćete uvjet odabrati i kako će glasiti hipoteza.

Zašto u istom pokusu nije pogodno koristiti dvije skupine s različitim vrstama kruha, svaka u svojim uvjetima?

 

Kako mjeriti rast plijesni?

  • Plijesan na svakom uzorku treba promatrati svaki dan u približno isto vrijeme. Plijesan se većinom razvije već nakon nekoliko dana.
  • Veličinu plijesni nije lako mjeriti ravnalom jer rastu u nepravilnim ili simetričnim oblicima.
  • Jedna je mogućnost postaviti papir s kvadratima iznad vrećice i na njega precrtati njezin oblik. Zbrajanjem kvadratića na papiru možete usporediti relativne veličine uzgojenih plijesni.
  • Kriške se mogu i fotografirati digitalnom kamerom, a fotografije obraditi u nekoj od mnogih aplikacija poput MS Painta.

U tim je programima moguće postaviti koordinatnu mrežu (gridlines) i na slici zbrajati kvadratiće u kojima je plijesan prisutna.

 

Rezultati

  • Rezultate možete prikazati tablično ili možete nacrtati graf na kojem uspoređujete aritmetičku sredinu veličine dvaju uzoraka. Osim brojevnih rezultata zapišite i druga opažanja koja primijetite tijekom pokusa.

Koje je boje plijesan?
Je li se razvila na rubovima ili na sredini kriške?

Poteškoće

Tijekom pokusa na kruhu se možda uopće ne pojavi plijesan.

  • Koji bi mogli biti razlozi potpunog nedostatka plijesni?
  • Prisjetite se iz čega izrastu hife nove plijesni.
  • Ako je kruh stavljen u prozirne vrećice i izoliran od okoline, može li se plijesan stvoriti ni iz čega?
  • Rezultate ovog pokusa usporedite s rezultatima koje su dobili ostali učenici. Potvrđuju li nužno svi rezultati donesenu hipotezu?

Za kraj…

  • Samostalno izradite shematske prikaze važnosti gljiva i lišajeva za čovjeka i biosferu, a zatim ih u parovima usporedite i prokomentirajte.