Razvoj, prilagodba i građa biljaka
- povezati procese mitoze i mejoze s izmjenom spolne i nespolne generacije kod biljaka
- povezati građu biljnih tkiva s njihovom ulogom
- razlikovati vegetativni i spolni način razmnožavanja biljaka.
Uvod
Zelena boja je osnovna boja svijeta i iz nje se rađa njegova ljepota, riječi su Pedra Calderona de la Barce. I zaista, svijet duguje svoj razvoj fotosintetskim organizmima. Kroz evoluciju, biljke su se stalno prilagođavale novim uvjetima okoliša.
Prisjetite se gradiva o biljkama iz osnovne škole.
- Koja su obilježja biljke morale razviti kako bi uspješno naselile kopno?
- Kojim je biljkama nužna voda za oplodnju, a kojima ne? Objasnite svoj odgovor.
Uvod
Zelena boja je osnovna boja svijeta i iz nje se rađa njegova ljepota, riječi su Pedra Calderona de la Barce.
I zaista, svijet duguje svoj razvoj fotosintetskim organizmima.
U okolišu se čitavo vrijeme odvijaju promjene.
Prednost u daljnjem razvoju dobivaju one biljke s boljim prilagodbama, dok one druge, manje prilagođene, gube utrku tijekom evolucije te polako nestaju iz ekosustava.
- Prisjetite se ranijeg znanja o razvoju biljaka koristeći: DOS Biologija 7, modul: Biljke, jedinica DOS- a: Razvoj biljaka.
- Koja su obilježja biljke morale razviti kako bi uspješno naselile kopno?
- Kojim je biljkama nužna voda za oplodnju, a kojima ne? Objasnite svoj odgovor.
Životni ciklus biljaka
Kod biljaka postoji izmjena nespolne generacije (sporofita) i spolne generacije (gametofita).
Prisjetite se kako se razvijaju pojedine generacije procesima mitoze i mejoze služeći se sljedećom 2D animacijom.
Životni ciklus biljaka
Kod biljaka postoji izmjena nespolne generacije (sporofita) i spolne generacije (gametofita).
- Prisjetite se kako se razvijaju pojedine generacije služeći se sljedećom 2D animacijom.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Tkiva biljaka
Život biljaka je osim razmnožavanja, odnosno izmjene generacija, vezan za njihovu prehranu, disanje, zaštitu te provođenje asimilata i vode.
Za sve potrebno biljke kao i mnogi drugi organizmi pojeduju tkiva.
Primjerice, opisani sporofit mitotičkim diobama razvija tvorno tkivo meristem iz kojeg se diferenciraju trajna tkiva – tkiva specijalizirana upravo za navedene uloge.
Tvornim tkivom (meristemom), biljka neprekidno raste u duljinu (primarni meristem), a neke biljke mogu rasti i u širinu (sekundarni meristem).
- U galeriji slika pogledajte mikroskopske snimke meristema različitih dijelova biljnog organizma.
Prijedlog praktičnog rada
Meristem korijena luka lako je proučavati i mikroskopom.
- Glavicu luka postavite na otvor čaše, a na dno čaše ulijte vodu. Vlaga i svjetlost potaknut će korjenčiće na rast.
- Nakon nekoliko dana vrhovi korjenčića mogu se macerirati i obojati.
- Mikroskopom možete proučavati stadije mitoze, procesa kojim biljke rastu.
1. Trajna tkiva
Nastaju diferenciranjem stanica meristema i ovim činom ona gube sposobnost staničnih dioba.
U trajna tkiva stvrstavamo:
- provodno,
- pokrovno,
- osnovno,
- žljezdano i
- potporno tkivo.
2. Provodno tkivo
U provodno tkivo svrstavamo dvije vrste provodnih žila:
- ksilem i
- floem.
Ksilemom se voda i otopljene mineralne tvari uzete iz tla provode iz korijena prema listu.
Floem su provodne žile koje provode proizvode fotosinteze ili asimilate u suprotnom smjeru, iz lista prema korijenu.
3. Pokrovno tkivo
Pokrovno tkivo je zaštitno tkivo koje se nalazi na vanjskim površinama biljke.
Pokrovno tkivo lista nazivamo epiderma, a korijena rizoderma.
4. Osnovno tkivo
Osnovno tkivo ili parenhim čini većinu unutrašnjosti biljnog organizma.
U listu tako možemo naći asimilacijski parenhim, tkivo lista zaduženo za provođenje fotosinteze.
5. Žljezdano tkivo
Sastoji se od stanica koje izlučuju različite tvari.
Primjerice, nektariji u cvijetu luče nektar kojim biljka privlači kukce radi oprašivanja.
6. Potporno tkivo
Daje čvrstoću i elastičnost biljkama, a njegove stanice imaju zadebljale stanične stijenke sastavljene većinom od vlakana celuloze.
Puči
Kopnenim biljkama konstantno prijeti isušivanje.
U okolnom zraku je manje vode nego u sastavu živih stanica te je biljkama neophodna epiderma kao zaštita od gubitka vode.
Epiderma sadrži otvore koji se nazivaju puči. Svaka puč građena je od stanica zapornica koje okružuju pukotinu puči, imaju zadebljale stanične stijenke, bogate su kloroplastima i mogu fotosintetizirati.
Sa strane zapornica su stanice susjedice koje zbog odsutnosti kloroplasta nemaju mogućnost vršenja fotosinteze.
Otvaranje puči uzrokovano je povećanjem turgorskog tlaka u stanicama zapornicama u odnosu na susjedice.
Prijedlog praktičnog rada: U svom okolišu odaberite biljku koja ima dobro razvijene listove.
Priredite uzorak za mikroskopiranje puči.
Presavinite list preko prsta, a potom zarežite naličje lista.
Potom odvojite epidermu lista pincetom na predmetno stakalce u kap destilirane vode, ravnomjerno rasporedivši tkivo koje ste odvojili.
Pokrijte pokrovnim stakalcem, pažljivo da istisnete zrak koji bi mogao zaostati.
Promatrajte svjetlosnim mikroskopom.
Pronađite u okolišu jedan primjerak papratnjače, na primjer vrstu jelenak te primjerak sjemenjače – primjerice, stablo jabuke.
Usporedite puči, te ih skicirajte.
Označite stanice zapornice i stanice susjedice.
Usporedite izgled stanica koje tvore puči kod papratnjača i sjemenjača.
Svoje rezultate prikažite u obliku plakata pomoću digitalnog alata Glogster.
Prijedlog praktičnog rada
- U svom okolišu odaberite biljku koja ima dobro razvijene listove.
- Priredite uzorak za mikroskopiranje puči. Presavinite list preko prsta, a potom zarežite naličje lista.
- Potom odvojite epidermu lista pincetom na predmetno stakalce u kap destilirane vode, ravnomjerno rasporedivši tkivo koje ste odvojili.
- Pokrijte pokrovnim stakalcem, pažljivo da istisnete zrak koji bi mogao zaostati.
- Promatrajte preparat svjetlosnim mikroskopom.
- Pronađite u okolišu jedan primjerak papratnjače, na primjer vrstu jelenak te primjerak sjemenjače – primjerice, stablo jabuke.
- Usporedite puči, te ih skicirajte.
- Označite stanice zapornice i stanice susjedice. Usporedite izgled stanica koje tvore puči kod papratnjača i sjemenjača.
- Svoje rezultate prikažite u obliku plakata pomoću digitalnog alata Glogster.
Možemo zaključiti kako je prisutnost vode najvažniji čimbenik koji regulira rast biljaka.
Što mislite kako biljka izlučuje višak vode?
- Pročitajte na mrežnoj stranici tekst Što su transpiracija i gutacija i kada se one događaju? te odgovorite na pitanja.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koja je tvrdnja točna za gutaciju i transpiraciju?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
I gutacija i rosa su vidljive u obliku kapljica na listovima biljaka, ali ne predstavljaju iste pojave.
Ipak, postoji tvrdnja koja je točna i za jednu i drugu pojavu.
Označite točnu tvrdnju.
Želite li pokušati ponovo?
Vegetativni organi
Vegetativni organi biljaka sudjeluju u izgradnji biljnog tijela.
Korijen:
- učvršćuje biljku za podlogu
- opskrbljuje vodom
- opskrbljuje mineralima.
Stabljika nosi biljne organe poput listova i cvjetova.
Ona sadrži provodne žile koji osiguravaju protok tvari kroz čitavo tijelo biljke.
List je dio biljke u kojem se odvija fotosinteza i transpiracija.
Puči su otvori koji sudjeluju u komunikaciji biljke s okolišem.
Nalaze se s donje strane lista (osim, primjerice, kod vodenih biljaka).
Važna je pravilna opskrba svih dijelova vodom i asimilatima.
Pogledajte uvećane dijelove tkiva pojedinih vegetativnih organa klikom na slike te pročitajte njihove uloge.
Vegetativni organi
Vegetativni organi biljaka sudjeluju u izgradnji biljnog tijela.
Korijen učvršćuje biljku za podlogu, opskrbljuje vodom i mineralima.
Stabljika nosi biljne organe poput listova i cvjetova, sadrži provodne žile koji osiguravaju protok tvari kroz čitavo tijelo biljke.
List je dio biljke u kojem se odvija fotosinteza i transpiracija. Puči, koje se većinom nalaze s donje strane lista (osim, primjerice, kod vodenih biljaka), otvori su koji sudjeluju u komunikaciji biljke s okolišem.
Važna je pravilna opskrba svih dijelova vodom i asimilatima.
- Pogledajte uvećane dijelove tkiva pojedinih vegetativnih organa klikom na slike te pročitajte njihove uloge.
Generativni organi
Generativni ili reproduktivni organi biljke omogućuju razmnožavanje jedinki i biološki opstanak vrste.
Prisjetite se koji su to organi i imenujte ih.
Generativni organi
Generativni ili reproduktivni organi biljke omogućuju razmnožavanje jedinki i biološki opstanak vrste.
- Prisjetite se koji su to organi i imenujte ih.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Razvoj cvijeta jedna je od najznačajnijih promjena u svijetu biljaka.
Cvijet sadrži reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je i proizvodnja sjemena.
Nakon oplodnje se dijelovi cvijeta razvijaju u plod.
Sjemenke, kod viših biljaka, služe za razvoj novih generacija potomaka kao primarni način razmnožavanja određene biljne vrste te služe boljoj rasprostranjenosti i zaštiti biljke.
Postepeno dominiranje sporofita i smanjenje gametofita osiguralo je značajnu uštedu energije.
Razvoj cvijeta bio je jedna od najznačajnijih promjena u svijetu biljaka.
Cvijet sadrži reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je i proizvodnja sjemena.
Nakon oplodnje se dijelovi cvijeta razvijaju u plod.
Sjemenke, kod viših biljaka, služe za razvoj novih generacija potomaka kao primarni način razmnožavanja određene biljne vrste te služe boljoj rasprostranjenosti i zaštiti biljke.
Postepeno dominiranje sporofita i smanjenje gametofita osiguralo je značajnu uštedu energije.
Nespolni način razmnožavanja
Kod vegetativnog ili nespolnog načina razmnožavanja razvija se biljka identična matičnoj biljci od koje je nastala.
Biljka stvara oblik izdanaka ili podanaka i ti se dijelovi otkidaju od roditeljske jedinke i samostalno se razvijaju.
Jedinke nastale nespolnim razmnožavanjem genetički su identične roditelju i nazivaju se klonovima.
Jedan od načina nespolnog razmnožavanja je vegetativno cijepljenje (kalemljenje).
Tako se mogu uzgojiti sterilni križanci korisnih svojstava visoke kvalitete.
Pogledajte galeriju fotografija koja prikazuje neke načine vegetativnog ili nespolnog razmnožavanja.
Nespolni način razmnožavanja
Kod vegetativnog ili nespolnog načina razmnožavanja razvija se biljka identična matičnoj biljci od koje je nastala.
Biljka stvara oblik izdanaka ili podanaka i ti se dijelovi otkidaju od roditeljske jedinke i samostalno se razvijaju.
Jedinke nastale nespolnim razmnožavanjem genetički su identične roditelju i nazivaju se klonovima.
Jedan od načina nespolnog razmnožavanja je vegetativno cijepljenje (kalemljenje).
Tako se mogu uzgojiti sterilni križanci korisnih svojstava visoke kvalitete.
- Proučite galeriju slika koja prikazuje neke načine vegetativnog ili nespolnog razmnožavanja.
Vegetativno razmnožavanje
Spolni način razmnožavanja – oprašivanje i oplodnja
Oprašivanje cvijeta je prenošenje peludnog zrnca s prašnika na njušku tučka.
To predstavlja preduvjet za oplodnju.
Pelud se na različite načine prenosi s cvijeta na cvijet.
To je kod biljaka utjecalo na razvoj različitih prilagodba.
Mnoge se oprašuju pomoću vjetra.
Takve biljke imaju slabo razvijeno ocvijeće ili ga uopće nemaju.
Biljke se oprašuju i životinjama, u prvom redu kukcima.
Samooprašivanje se događa kada pelud s prašnika padne na tučak.
Taj način razmnožavanja vrlo je rijedak zbog različitog vremena sazrijevanja prašnika i tučka.
Spolni način razmnožavanja – oprašivanje i oplodnja
Oprašivanje cvijeta je prenošenje peludnog zrnca s prašnika na njušku tučka i predstavlja preduvjet za oplodnju.
Pelud se na različite načine prenosi s cvijeta na cvijet pa su se kod biljaka razvile različite prilagodbe.
Mnoge se oprašuju pomoću vjetra i takve biljke imaju slabo razvijeno ocvijeće ili ga uopće nemaju, a neke druge se oprašuju životinjama, u prvom redu kukcima.
Samooprašivanje se događa kada pelud s prašnika samo padne na tučak, no zbog različitog vremena sazrijevanja prašnika i tučka taj je način razmnožavanja vrlo rijedak.
Za kraj…
Napravite pokus koji dokazuje transpiraciju biljaka.
Kroz provodne žile, točnije ksilem, biljke provode vodu s mineralima. Kroz puči višak vode izlazi iz tijela biljke.
- Za pokus vam je potrebno:
biljka stablašica,
plastična, prozirna vrećica sa zatvaračem i
gumica ili komad špage.
- Odaberite manju granu s puno lišća.
- Lišće i granu zatvorite u vrećicu tako da je otvor vrećice usmjeren prema stabljici.
- Otvor zatvorite i dodatno zatvorite pristup zraka gumicom ili špagom.
- Pričekajte sat vremena.
Što primjećujete?
Objasnite što se dogodilo.
- Pokus napravite na jako sunčan, topao dan te ga ponovite za vrijeme kiše.
- Upotrijebite istu granu za pokus.
Usporedite količinu vode koja se oslobodila.
Koji je vaš zaključak?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Odaberite točan redoslijed u izmjeni generacija kod životnog ciklusa biljaka.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
Navedenim ulogama pridružite odgovarajuća biljna tkiva.
plutanje biljke na vodenoj površini
tvorno tkivo
rast biljke u širinu
osnovno tkivo
transpiracija
provodno tkivo
provođenje asimilata, vode i minerala
pokrovno tkivo
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Zašto stanice zapornice puči, prilikom otvaranja puči, imaju veći tlak u odnosu na stanice susjedice?
Želite li pokušati ponovo?