Sjemenjače
- izdvojiti osnovna obilježja građe golosjemenjača i kritosjemenjača
- opisati načine razmnožavanja golosjemenjača i kritosjemenjača
- prepoznati tipične predstavnike sjemenjača važne za život čovjeka
- razvrstati različite kritosjemenjače u skupine na temelju sličnosti u građi
- prepoznati značaj sjemenjača u evoluciji biljaka.
Uvod
Razmislite o sljedećem scenariju – kako bi izgledao svijet bez biljaka?
Opišite svoju okolinu.
Pokušajte u prostoru u kojem se nalazite otkriti što ne bi postojalo.
Tijekom evolucije biljaka sjemenjače su razvile načine duljeg razdoblja preživljavanja, prijenosa svojih gena, kvalitetnija tkiva i organe, a time su utjecale i na ostali živi svijet. Razmislite kako.
Sjemenjače su najrazvijenije biljke i jedni od najvažnijih čimbenika života na kopnu kakav poznajemo.
Sjemenjače
Jedan od glavnih faktora snažnog razvoja sjemenjača je sjemenka.
Sjemenka:
- razvija se iz sjemenog zametka
- zaštićena je sjemenom lupinom
- sadrži hranu za mladu klicu
- štiti mladu klicu u stadiju mirovanja.
Uvod
- Razmislite o sljedećem scenariju – kako bi izgledao svijet bez biljaka?
- Opišite svoju okolinu i pokušajte u prostoru u kojem se nalazite otkriti što ne bi postojalo.
- Naime, tijekom evolucije, biljke su razvile načine duljeg razdoblja preživljavanja, prijenosa svojih gena, kvalitetnija tkiva i organe, a time su utjecale i na ostali živi svijet. Razmislite kako.
Sjemenjače, najrazvijenije biljke, ujedno su i jedni od najvažnijih organizama koji omogućavaju život u kopnenim ekosustavima.
Sjemenjače
Sjemenka je jedan od glavnih faktora snažnog razvoja sjemenjača.
Razvija se iz sjemenog zametka. Zaštićena je sjemenom lupinom, sadrži hranu za mladu klicu koja je na taj način zaštićena te može preživjeti nepovoljne uvjete u stadiju mirovanja. To je omogućilo biljkama odgodu razvoja.
Sjemenjače se dijele na:
golosjemenjače su primitivniji oblik sjemenjača
-sjemeni zameci su otvoreni, slobodni
kritosjemenjače su odvedeniji oblik sjemenjača
-sjemeni zameci su skriveni unutar tučka
Treba naglasiti da se gametofit kao tijelo potpuno reducirao.
Gametofit se nalazi u češerima golosjemenjača ili cvijetu kritosjemenjača.
Golosjemenjače
Pogledajte fotografiju bora, kao primjer golosjemenjače.
Primitivniji oblik sjemenjača su golosjemenjače, a odvedeniji su kritosjemenjače.
Postoje određene razlike između tih skupina, a najvažnija je položaj njihovih sjemenih zametaka.
Kod golosjemenjača sjemeni zametci su otvoreni, slobodni, a kod kritosjemenjača su skriveni unutar tučka.
Također, treba naglasiti da se gametofit kao tijelo potpuno reducirao te se nalazi u češerima golosjemenjača ili cvijetu kritosjemenjača.
Golosjemenjače
Pogledajte sliku bora, kao primjer golosjemenjače.
I dok su ženski češeri često ljuskaste građe i nose otvorene sjemene zametke, muški su u obliku resa te nose pelud.
Stoga je oprašivanje anemofilno – golosjemenjače se oprašuju vjetrom.
Životni ciklus golosjemenjača
- Promotrite sliku životnog ciklusa golosjemenjača.
- Prisjetite se izmjene haploidne i diploidne generacije te ih objasnite na primjeru bora.
Raznolikost golosjemenjača
Sve su golosjemenjače drvenastih stabljika – grmovi ili stabla.
Golosjemenjače imaju i vrlo važnu gospodarsku upotrebu.
Drvena građa sjemenjača cijenjena je u građevini.
Mnogobrojni sastojci listova, smolenica i sl. važni su i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji.
U skupini golosjemenjača najzastupljenije su četinjače:
- ljekoviti ginko
- cikas
- grmovi kostirenice.
Ginko i cikasi pripadaju tzv. „živim fosilima“ jer imaju obilježja svojih izumrlih predaka.
Raznolikost golosjemenjača
Sve su golosjemenjače drvenastih stabljika.
Riječ je o grmovima ili stablima. Zato imaju i vrlo važnu gospodarsku upotrebu. Drvena građa sjemenjača cijenjena je u građevini, a mnogobrojni sastojci listova, smolenica i sl. važni su i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji.
Najzastupljenija skupina golosjemenjača su četinjače poput:
- bora,
- smreke,
- jele,
- tise i
- čempresa.
Osim četinjača u golosjemenjače ubrajamo i:
- ljekoviti ginko,
- palmama nalik cikase i
- grmove kostirenice.
Ginko i cikasi pripadaju tzv. „živim fosilima“ jer imaju obilježja svojih izumrlih predaka.
- Pogledajte galeriju slika poznatih predstavnika golosjemenjača te pročitajte o njihovim važnim obilježjima.
Golosjemenjače
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače su naziv dobile riječi „kritos“ – skrivenom sjemenom zametku.
Prvi put kod kritosjemenjača se pojavljuje „zavodnik“ – cvijet i plod.
Cvijet i plod dali su kritosjemenjačama uzlet u razvoju.
Sjemenka je omogućila odgodu razvoja nove mlade biljke do povoljnih uvjeta u okolišu.
Usplođe je tu sjemenku bolje čuvalo te omogućilo bolje rasprostranjivanje.
Razvoju kritosjemenjača pomogle su životinje.
Životinje su rasprostranjivale pelud tijekom oprašivanja ili sjemenku nakon razvoja ploda.
Kukci, ptice i druge životinje privučeni su žarkim bojama cvijeta i mirisom iz nektarija.
Cvijet je generativni organ kritosjemenjača.
Cvijet koji sadrži i muške i ženske dijelove je dvospolan, a onaj koji sadrži ili jedne ili druge je jednospolan.
Unutar cvijeta sakriven je gametofit biljke koji je sada potpuno reduciran.
- Prisjetite se, koja faza ciklusa dominira kod mahovina?
Cvjetovi su često grupirani u cvatove.
Sama biljka može biti dvodomna – sadržavati muške ili ženske cvjetove ili može biti jednodomna – istovremeno sadržavati i ženske i muške cvjetove na istoj biljci.
- Promotrite sliku cvijeta i njegovih dijelova te odgvorite na pitanje.
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače su naziv dobile po riječi „kritos“ – skrivenom sjemenom zametku.
Prvi put kod kritosjemenjača se pojavljuje „zavodnik“ – cvijet i plod, što je kritosjemenjačama uzlet u razvoju.
Sjemenka je omogućila odgodu razvoja nove mlade biljke do povoljnih uvjeta u okolišu, a usplođe je tu sjemenku bolje čuvalo te omogućilo bolje rasprostranjivanje.
U ciklus razvoja kritosjemenjača uplele su se i životinje, koje su bolje rasprostranjivale pelud tijekom oprašivanja ili sjemenku nakon razvoja ploda.
Kukci, ptice i druge životinje privučeni su žarkim bojama cvijeta i mirisom iz nektarija.
Cvijet je generativni organ kritosjemenjača.
Cvijet koji sadrži i muške i ženske dijelove je dvospolan, a onaj koji sadrži ili jedne ili druge je jednospolan.
Unutar cvijeta sakriven je gametofit biljke koji je sada potpuno reduciran.
-
- Prisjetite se, koja faza ciklusa dominira kod mahovina?
Cvjetovi su često grupirani u cvatove.
Sama biljka može biti dvodomna – sadržavati muške ili ženske cvjetove ili može biti jednodomna – istovremeno sadržavati i ženske i muške cvjetove na istoj biljci.
- Promotrite sliku cvijeta i njegovih dijelova te odgvorite na pitanje.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Oprašivanje je prijenos peludi na njušku tučka te prethodi oplodnji koja se odvija unutar plodnice.
Pelud iste vrste mora pasti na njušku tučka kako bi se potaknuo prijenos muških spolnih stanica do jajne.
Oprašivanje može biti:
-
- vjetrom,
- vodom,
- životinjama,
- ali može biti i samooprašivanje – pelud sjeda na tučak istog cvijeta.
- Pogledajte sljedeći videozapis o različitim načinima oprašivanja.
Životni ciklus kritosjemenjača
- Promotrite sliku životnog ciklusa kritosjemenjača. Pripazite na izmjenu haploidne i diploidne faze.
- Pročitajte važne segmente ciklusa i usporedite ih s ciklusom golosjemenjača.
- Kako biste bolje shvatili oplodnju, pogledajte animaciju koja prikazuje razvoj embrionske vreće i oplodnju.
Raznolikost kritosjemenjača
Nakon uspješne oplodnje slijedi razvoj sjemenke i ploda koji će štititi malenu klicu.
Usplođe će se razviti od plodnice tučka, a unutar sočnog ili suhog usplođa nalazit će se sjemenka.
Kao i pelud, sjemenke, odnosno plodovi se rasprostranjuju:
- vjetrom,
- vodom,
- životinjama,
- čovjekom ili
- samostalno.
Kritosjemenjače se dijele na jednosupnice i dvosupnice.
Vrlo lako je razlikovati jednosupnice od dvosupnica u prirodi.
Jednosupnice (ljiljani i trave) značajna su skupina jer su kultivirane važne žitarice, čiji plod pšeno pripada važnoj hrani za razvoj ljudske civilizacije.
Jednosupnice imaju:
- jednu
supku , - čupavi korijen ili lukovice,
- paralelnu nervaturu listova,
- 3 latice i lapove ili višekratnik broja 3.
Jednosupnice
Dvosupnice imaju:
- dvije supke,
- glavni korijen iz kojeg se razvija bočno korijenje,
- broj latica je 4-5 ili njihov umnožak.
Važne porodice kritosjemenjača su:
- ruže (u koje pripadaju i voćke poput jabuke, šljive, trešnje, breskve, ali i jagode, maline…), bukve (kojima pripada hrast, bukva, kesten, orah…),
- krstašice (važne povrtne kulture, poput uljane repice, kelja, brokule, cvjetače…),
mahunarke (grah, soja, grašak…), - štitarke (korjenasto povrće – mrkva, celer, peršin…),
- usnače (ljekovite biljke poput koprive, lavande, origana, ružmarina…) te
- glavočike (suncokret, tratinčica, maslačak…).
Dvosupnice
Kritosjemenjače su neizmjerno važne u:
- poljoprivredi,
- farmaceutskoj industriji,
- hortikulturi te
- graditeljstvu.
Čovjek je mijenjao staništa i prilagođavao terene, ali i unosio nove vrste u staništa.
Kritosjemenjače su zaista promijenile svijet.
Za kraj…
Pretražite na mrežnim stranicama mjesta koja posjeduju banke sjemenki.
Postoji li u vašem mjestu banka autohtonih sjemenki?
Pokus:
1. Istražite razlike u klijanju pojedinih srodnih kritosjemenjača.
2. Uzgojite srodne vrste na hranjivim podlogama te pratite brzinu klijanja.
3. Prikažite rezultate grafom.
U razredu prikupite sjemenke koje pripadaju autohtonim vrstama.
Uzmite vrste koje su se možda prenosile s koljena na koljeno unutar obitelji.
Napravite malenu banku sjemenki škole.
Pokus:
Za srodne vrste napravite pokus brzine klijanja.
Usporedba brzine klijanja autohtonih vrsta i industrijski uzgojenih sjemenki.
1. Uzgojite i sjemenke koje su uzgajane kao modificirane vrste kroz veće poljoprivredne tvrtke za proizvodnju sjemenki.
2. Svaku sortu uzgojite na tri hranjive podloge pod istim uvjetima kako biste dobili što ispravnije rezultate.
3. Rezultate prikažite grafom.
Za kraj…
- Pretražite na mrežnim stranicama mjesta koja posjeduju banke sjemenki.
- Postoji li u vašem mjestu banka autohtonih sjemenki?
- Potražite razlike u klijanju pojedinih srodnih kritosjemenjača.
- Uzgojite srodne vrste na hranjivim podlogama te pratite brzinu klijanja, a potom rezultate prikažite grafom.
- U razredu prikupite sjemenke koje pripadaju autohtonim vrstama, vrstama koje su se možda prenosile s koljena na koljeno unutar obitelji. Napravite malenu banku sjemenki škole.
- Za srodne vrste napravite pokus brzine klijanja – Usporedba brzine klijanja autohtonih vrsta i industrijski uzgojenih sjemenki.
- Uzgojite i sjemenke koje su uzgajane kao vrste modificirane kroz veće poljoprivredne tvrtke za proizvodnju sjemenki.
- Svaku sortu uzgojite na tri hranjive podloge pod istim uvjetima kako biste dobili što ispravnije rezultate. Rezultate prikažite grafom.
