Mozak – kontrolor svih aktivnosti
- ukazati na odnos površine i obujma mozga i lubanje
- razlikovati pojedine dijelove mozga s obzirom na njihovu ulogu u svakodnevnome životu
- povezati građi mozga s njegovim funkcijama.
Uvod
Kad se novorođenče rodi, ima određene tzv. primarne reflekse koji mu pomažu u preživljavanju. Neki od njih su refleks sisanja, gutanja, plivanja, kašljanja, žmirkanja. Ipak mnogo drugih stvari treba u tim ranim godinama naučiti. Jedna od njih je i pokretanje od hodanja pa do uzimanja predmeta s pomoću dva prsta jedne ruke tzv. pinceta hvat. Sve te pokrete od grubih do finih odrađuju mišići, ali za njihovo usklađeno djelovanje odgovoran je mozak.
Pogledajte ilustraciju koja pokazuje pojedine dijelove ljudskoga tijela koji su uvećani ili umanjeni ovisno o tome koliki dio mozga kontrolira taj dio tijela. Odgovorite na sljedeća pitanja:
Koji su dijelovi posebno uvećani? Kad djetetu date novu igračku, kako ju ono proučava? U kojim ćete se situacijama koristiti posebno uvećanim prikazanim dijelovima tijela?
Više o primarnim refleksima možete saznati u sljedećim člancima: Refleksi kod novorođenčeta i Refleksi s kojima se bebe rađaju.
U središtu ili periferiji – s voljom ili bez nje
Prisjetite se kako izgleda najjednostavniji živčani sustav kod životinja. Je li on centraliziran? Što omogućuje centralizacija živčanoga sustava?
Pogledajte video i u paru razmijenite svoja razmišljanja o tome zašto smatramo da čovjek ima najrazvijeniji veliki mozak.
Tko je veliki šef?
Uzmite papir formata A4. Pokušajte ga staviti u malu pernicu (u koju stane samo nekoliko olovaka). Što možete napraviti s papirom a da on u jednome komadu stane u tako malu pernicu?
Papir ne smijete trgati.
Kora velikoga mozga ima jako mnogo brazdi i vijuga.
Tako se povećava njegova površina.
Na sredini mozga nalazi se duboka središnja brazda.
Ona dijeli mozak na dvije polutke, lijevu i desnu hemisferu.
Kora mozga sivkaste je boje, a grade ju tijela živčanih stanica.
Unutrašnjost mozga bijele je boje.
Bijelu boju unutrašnjosti daju mijelinske ovojnice živčanih vlakana.
Veliki mozak zaštićen je trima ovojnicama između kojih se nalazi tekućina.
Kad neki organ prestane funkcionirati, on se može zamijeniti ili se njegovo djelovanje može nadoknaditi različitim uređajima.
Znate li koji se organi mogu, a koji se nikako zasad ne mogu zamijeniti?
Neki su dijelovi čovjekova mozga razvijeniji od mozga životinja.
To se posebno vidi u građi velikoga mozga.
O složenosti građe mozga govori i činjenica da su znanstvenici uspjeli napraviti umjetno srce, pluća te mnoge druge organe, ali mozak još nisu.
Srećom, mozak je zaštićen kostima lubanje.
Prisjetite se ranijega gradiva o beskralježnjacima. Postoji li slična zaštita kod životinja koje imaju jednostavno građen živčani sustav (kod gujavica ili kukaca)?
Veliki mozak ima četiri režnja:
- čeoni
- tjemeni
- zatiljni
- sljepoočni.
Tko je veliki šef?
Uzmite papir formata A4. Pokušajte ga staviti u malu pernicu (u koju stane samo nekoliko olovaka). Predložite što biste mogli napraviti s papirom da on stane u pernicu (papir mora ostati cjelovit, u jednome komadu).
Kora velikoga mozga izbrazdana je mnoštvom vijuga. Time se povećava njegova površina. Po sredini je podijeljena središnjom dubokom brazdom na dvije polutke, tj. na lijevu i desnu hemisferu. Kora mozga sivkaste je boje i grade ju tijela živčanih stanica. Unutrašnjost je bijele boje i u njoj se nalaze mijelinske ovojnice živčanih vlakana. Veliki mozak zaštićen je trima ovojnicama između kojih se nalazi tekućina.
Kad kod čovjeka prestane funkcionirati neki organi, moguće ih je zamijeniti ili nadoknaditi njihovo djelovanje različitim uređajima. Znate li koji se organi mogu, a koji se nikako ne mogu zasada zamijeniti?
Čovjek ima pojedine dijelove mozga razvijenije od životinja, a posebice to možemo vidjeti u građi velikoga mozga. O složenosti građe mozga govori i činjenica da su znanstvenici do danas uspjeli napraviti umjetno srce, pluća te mnoge druge organe, ali mozak ipak još nisu.
Srećom, mozak čovjeka zaštićen je kostima lubanje. Prisjetite se ranije obrađenoga gradiva o beskralježnjacima te odgovorite postoji li slična zaštita kod životinja koje imaju jednostavno građen živčani sustav, poput gujavice ili kukca.
Na velikome mozgu čovjeka možemo razlikovati čeoni, tjemeni, zatiljni i sljepoočni režanj.
U rješavanju sljedećega zadatka mogu vam pomoći i informacije sa sljedeće mrežne stranice Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Ozljedom moždanoga središta gubi se funkcija organa kojom ono upravlja. Razmislite koji postupci ili povrede mogu dovesti do tih ozljeda. Kako se osoba može zaštiti od njih?
Mali šef?
Pogledajte još jednom video Središnji i periferni živčani sustav. Pozornost obratite ne građu mozga te odgovorite na sljedeća pitanja:
Štiti li lubanja i mali mozak? Gdje je smješten mali mozak u odnosu na veliki mozak? Usporedite površinu velikoga i maloga mozga. Što uočavate?
Veliki i mali mozak slične su građe, ali imaju različite uloge.
| zaštićeni su: |
|
|---|---|
| na površini: |
|
| unutrašnjost: |
|
Mali mozak sudjeluje u kontroliranju pokreta mišića, osjeta ravnoteže i refleksa.
Navedite neke pokrete koje ste danas u školi izveli, a koje kontrolira mali mozak.
Zadnji, ali važni dio velikoga mozga
U videu Središnji i periferni živčani sustav prikazana je i produžena moždina. Gdje je ona smještena?
Svojom se građom produžena moždina razlikuje od građe ostatka mozga.
Ako je obrnut položaj živčanih vlakana i tijela živčanih stanica, koje je boje produžena moždina i što se nalazi na njezinoj površini, a što u unutrašnjosti?
Produžena moždina kontrolira za život važne funkcije. Koje su to radnje povezane s unutrašnjim organima bez kojih čovjek ne može preživjeti?
Za kraj…
Plastičnost mozga omogućava proces pamćenja.
Mozak ima mogućnost neprestanoga mijenjanja pod utjecajem podražaja okoline.
Neki su od tih utjecaja slučajni, no neki su namjerni – poput učenja nekih novih vještina.
Učenje je složen proces.
Kad nešto zapamtimo na trenutak ili neko kraće vrijeme, kažemo da je to kratkotrajno pamćenje.
Za ispitivanje u školi potrebno je uložiti više truda i taj sadržaj pospremiti na duže vrijeme.
To je dugotrajno pamćenje.
Kako bismo nešto zapamtili dugotrajno, trebamo to razumjeti.
Tad možemo to i primijeniti.
Proučite skicu stvaranja različitih vrsta pamćenja.
Za kraj…
Proces pamćenja omogućen je tzv. plastičnošću mozga. Naime, mozak ima mogućnost neprestanoga mijenjanja pod utjecajem podražaja iz okoline. Neki su od tih utjecaja slučajni, ali ima i onih koji su namjerni, poput učenja stranoga jezika. Iz iskustva znate kako je učenje izazovan proces. Nešto ćete zapamtiti na trenutak pa se kaže da je to kratkotrajno pamćenje. Za usvajanje sadržaja većega opsega koje je naknadno potrebno reproducirati potrebno je uložiti više truda. Tada treba postići dugotrajno pamćenje činjenica, pojmova, ali i njihovo razumijevanje te primjenu naučenoga.
Proučite skicu stvaranja različitih načina pamćenja.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koji se dio mozga nalazi između velikoga mozga i leđne moždine?
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
Poveži dio živčanoga sustava s aktivnostima za čiju je provedbu potreban.
veliki mozak
dizanje utega
mali mozak
održavanje ravnoteže pri vožnji bicikla
autonomni živčani sustav
ubrzavanje rada srca
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.
Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.
Poveži dio živčanoga sustava s aktivnostima za čiju je provedbu potreban:
veliki mozak
dizanje utega
autonomni živčani sustav
održavanje ravnoteže pri vožnji bicikla
mali mozak
ubrzavanje rada srca
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Kad se dijete rodi, njegova je glava nesrazmjerno velika u odnosu na tijelo. Činjenica je kako mozak već u toj dobi dosegne oko 70 % svoje konačne veličine i 25 % težine.
Ako pri rođenju mozak novorođenčeta teži oko 350 g, izračunajte koliko će on težiti u odrasloj dobi.
Želite li pokušati ponovo?