7.2 Sljedeća jedinica Sustav organa za izlučivanje – ponavljanje
7.1

Sustav organa za izlučivanje

Moći ću:
  • argumentirati važnost bubrega kao regulatornih organa za održavanje ravnoteže u količini vode i soli u organizmu
  • raščlaniti ulogu nefrona kod filtracije krvi i stvaranja urina
  • dati primjere načina liječenja kod zatajenja bubrega i ostalih bolesti organa za izlučivanje
  • analizirati povezanost građe i uloga kože
  • raspraviti o štetnim vanjskim faktorima koji utječu na zdravlje kože te načinima zaštite
  • obrazložiti potrebu zaštite i njege kože te opisati načine prve pomoći kod oštećenja.
  • prepoznati znakove koji upućuju na poremećaj u regulaciji stalnoga sastava tjelesnih tekućina ukazujući na važnost pravovremenoga odlaska liječniku
  • povezati procese izlučivanja štetnih i otpadnih tvari s preživljavanjem organizma.

Uvod

Ljeti unosite više tekućine nego zimi.

  • Pri većemu tjelesnom naporu (vježbi) preporuča se unositi više tekućine, najbolje vode. Zašto?
  • Sjetite se koji je sastav našega tijela.

 

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Prisjetite se.

  • Ovisno o starosti, u našemu je organizmu oko
    % vode. Odgovor napišite u obliku broja.
  • Kako se udio vode mijenja starenjem organizma?
Netočno
Točno

60 %

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Upravo zahvaljujući sustavu organa za izlučivanje ta količina vode u organizmu održava se konstantnom, uz održavanje konstantne koncentracije soli i otklanjanje štetnih tvari koje su nastale probavljanjem tvari, filtriranjem krvi.

U 24 sata profiltrira se oko 1500 L krvi i nastaje oko 1,5 L mokraće.

Kako je građen sustav organa za izlučivanje?

Sustav organa za izlučivanje čine:

  1. dva bubrega,
  2. mokraćovod,
  3. mokraćni mjehur i
  4. mokraćna cijev.
  • U bubreg ulaze arterije dovodeći krv.
  • Ona se u njima filtrira, čisti te vraća u tijelo kroz venu.
  • Višak vode s talogom koji zaostaje u bubregu nakon filtriranja naziva se mokraća.
  • Ona se kroz mokraćovod dovodi do mokraćnoga mjehura.
  • Nakupljena mokraća iz mokraćnoga mjehura prazni se kroz mokraćnu cijev.
  • Mokraćna cijev u žena dugačka je oko 4 cm, a u muškaraca i do 20 cm.
  • Prisjetite se zašto je kod dijelova sustava organa za izlučivanje kod muškaraca u nazivu navedeno „mokraćno–spolna cijev“.

Građa bubrega i nastajanje mokraće

  • Promotrite slike te pročitajte opise.
  • Podijelite s drugim učenicima dodatne informacije o obilježjima bubrega s kojima ste upoznati iz svakodnevnog života.

Na presjeku bubrega vide se dvije strukture:

  • kora
  • srž

Srž je piramidalnoga oblika.
Srž je najvećim dijelom sastavljena od nefrona.
Nefron je osnovna jedinica bubrega.
Svaki bubreg ima oko milijun nefrona.
On ima oblik slova U.
Sastoji se od:

  • Bowmanove čahure s mrežom kapilara
  • silaznoga kraka
  • uzlaznoga kraka.

Radom bubrega upravljaju:

  • nadbubrežna žlijezda
  • hipofiza

Kod male djece mokraćni se mjehur prazni refleksno.
Pri kraju prve godine života razvija se mogućnost kontrole i svjesnoga pražnjenja mjehura.

U Bowmanovoj čahuri filtrira se krv.
Nakupljene otopljene tvari čine mokraću.
Ona se ulijeva u sabirne cijevi.
Iz njih mokraća ide u bubrežnu zdjelicu pa u mokraćovod.

Na presjeku bubrega su vidljive dvije strukture:

  • kora i
  • srž, koja je piramidalnoga oblika.

U srži se svojim najvećim dijelom nalazi osnovna jedinica bubreganefron .
Svaki bubreg sadrži oko milijun nefrona.
On ima oblik slova U. Sastoji se od Bowmanove čahure s mrežom kapilara, silaznoga i uzlaznoga kraka.

Radom bubrega upravljaju:

  • nadbubrežne žlijezde i
  • hipofiza.

Kod male djece mokraćni se mjehur prazni refleksno.
Pri kraju prve godine života razvija se mogućnost kontroliranoga, svjesnog pražnjenja mjehura.

U Bowmanovoj čahuri filtrira se krv.
Nakupljene otopljene tvari čine mokraću.
Ona se ulijeva u sabirne cijevi.
Iz njih mokraća dalje ide u bubrežnu zdjelicu te u mokraćovod.

Slika 1. Prikazan je presjek bubrega. Izvana se nalazi bubrežna ovojnica, ispod nje je bubrežna srž pa bubrežna zdjelica iz koje ide mokraćovod. Istaknut je i nefron na kojem se vidi Bowmannova čahura, sabirna cijev, mreža kapilara, uzlazni krak te silazni krak.
Slika 1. Presjek bubrega

Kad se naruši homeostaza

Za normalan rad bubrega potrebno je:

  • popiti oko 2 L tekućine dnevno – najbolje obične vode
  • jesti hranu koja je umjereno slana i začinjena
  • paziti da su bubrezi utopljeni; valja izbjegavati naslanjanje i sjedenje na hladnim mjestima
  • paziti na konzumiranje alkohola, lijekova i sl.; naime bubrezi su izrazito osjetljivi na alkohol, neke lijekove te prisutnost teških metala.

Mokraća bi trebala biti bistra tekućina umjereno žute boje, bez intenzivnoga mirisa.
Izrazito žuta mokraća jakoga mirisa znak je nedovoljne količine tekućine u organizmu.
Svaka jača promjena boje, pojava sluzi ili krvi u mokraći znak je poremećaja u radu sustava za stvaranje mokraće te je neophodno javiti se liječniku.

  • Peckanje pri mokrenju znak je bakterijske infekcije – upale mokraćnoga mjehura ili mokraćne cijevi. U težim slučajevima može dovesti i do nekontroliranoga pražnjenja mokraćnoga mjehura.
  • Bubrežni kamenci nastaju taloženjem minerala u bubrežnoj zdjelici. Sitniji kamenci – pijesak prolaze kroz mokraćovod do mokraćnoga mjehura. Veći se nakupljaju i uzrokuju bol. Ponekad mogu začepiti mokraćovod, što uzrokuje dodatne probleme. Kamenci koji zbog veličine zaostaju u mokraćnome mjehuru mogu se operativno odstraniti ili ultrazvučnim valovima razbiti u manje komade.
Slika 2. Kristali mokraćne kiseline, bubrežni kamenci
Slika 2. Kristali mokraćne kiseline, bubrežni kamenci

Zatajenje rada bubrega

Bubrezi se zbog čestih infekcija ili zbog nekih drugih razloga oštete i prestaju s radom.

  • Razmislite i odgvorite na pitanje.

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Ako zataji rad jednoga bubrega, nužna je transpaltacija novog bubrega.
Objasnite svoj odgovor.

Netočno
Točno

Netočno, ako zataji rad jednoga bubrega, drugi preuzima funkciju i pojačano filtrira krv.

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Problem nastaje kad zataje oba bubrega.
Onda u tijelu zaostaju štetne tvari i nakuplja se višak vode.
Zatajenje oba bubrega ima i niz drugih za život opasnih posljedica.
Kad zataje bubrezi, mora se činiti hemodijaliza.
Hemodijaliza je izvantjelesno pročišćavanje krvi.
Uređaj kojim se čini hemodijaliza zove se dijalizator.
Osobi koja ide na hemodijalizu daje se sredstvo protiv zgrušavanja krvi.
Krv se nekoliko sati pročišćuje – filtrira kroz dijalizator.

Osobama se može transplantirati jedan bubreg najčešće od osobe s kojom je u srodstvu ili od osobe s čijim se tkivom podudara.

Veći je problem prestanak rada oba bubrega.
Tada u tijelu zaostaju štetne tvari nastale probavljanjem hrane, a nakuplja se i višak vode.
To stanje ima i niz drugih za život opasnih posljedica.
U slučaju zatajenja rada bubrega može se činiti izvantjelesno pročišćavanje krvi – hemodijaliza .
Osoba se priključuje na dijalizator.
Pritom joj se daje sredstvo protiv zgrušavanja krvi. Krv se tijekom nekoliko sati pročišćuje, tj. filtrira kroz dijalizator.

Osobama se također može transplantirati jedan bubreg, najčešće od osobe s kojom je u srodstvu ili od nesrodne osobe s čijim se tkivom podudara.

A koža?

  • Promotrite slike te pročitajte opise.
  • Podijelite s drugim učenicima dodatne informacije o obilježjima kože s kojima ste upoznati iz svakodnevnog života.

Koža je izgrađena od dva sloja:

  • usmine
  • pousmine

Pousmina je gornji, tanji sloj kože.
Sastoji se od:

  • mrtvih rožnatih stanica
  • melanina – kožnoga pigmenta.

Pigment može biti svjetliji i tamniji.
Osobe bijele rase imaju najmanju količinu melanina i najsvjetliji pigment.
Osobe crne rase imaju najviše melanina i najtamniji pigment.
Pri oblačenju i češanju stanice se ljušte.
Usmina je donji, deblji sloj kože.
U sastavu ima:

  • elastična vlakna – kolagen
  • korijen dlake
  • krvne žile
  • limfne žile
  • živce
  • žlijezde lojnice
  • znojnice
  • mirisne žlijezde.

Žlijezde znojnice izlučuju otopljene štetne tvari – znoj.
Na tijelu su žlijezde koncentrirane na područjima čela, nosa, dlanova, tabana, u području pazuha i prepona.
Znoj je važan i za održavanje temperature – termoregulaciju.
Za isparavanje vode troši se toplina tijela pa se smanjuje tjelesna temperatura.
Žlijezde lojnice stvaraju uljasti sekret – loj.
On vlaži kožu i sprječava pretjerano isparavanje vode iz tijela.
Najviše lojnica ima na području prsa, čela i nosa.
Mirisne žlijezde nalaze se u predjelu pazuha i oko spolnih organa.
One stvaraju tekućinu koja svakoj osobi daje karakterističan miris.
Dlake sudjeluju u reguliranju topline.
Korijen im je povezan s mišićima.
Kad je hladno, mišići oko korijena dlake i krvne žile se stežu.
Tad se dlake usprave i tako tvore još jedan zaštitni sloj – izolacijski sloj zraka.
Korijen nokta nalazi se u koži.
Nokti su građeni od keratina.
Promjena njihove boje ili površine može biti pokazatelj bolesti ili nekoga poremećaja u organizmu.
Ispod usmine se nalazi vezivno tkivo i masne stanice.
Oni služe kao toplinski izolator i izvor energije.
Služeći se opisom iz gornjega teksta, označite pojedine dijelove građe kože.

Koža je izgrađena od dva sloja:

  1. usmine i
  2. pousmine.

Pousmina je gornji, tanji sloj kože.
Sastoji se od mrtvih rožnatih stanica i kožnih pigmenata– melanina .
Pigment može biti svjetliji i tamniji.
Osobe pripadnici bijele rase imaju najmanju količinu i najsvjetliji pigment, a osobe crne rase najviše i najtamniji pigment.
Pri svakodnevnim radnjama poput oblačenja ili češanja stanice se ljušte.

Usmina je donji, deblji sloj kože.
U svome sastavu ima elastičnih vlakana kolagena, korijen dlake, krvne i limfne žile, živce te žlijezde lojnice i znojnice i mirisne žlijezde.

Žlijezde znojnice izlučuju otopljene štetne tvari –znoj.
Na tijelu su žlijezde koncentrirane na područjima čela, nosa, dlanova, tabana u području pazuha i prepona.
Znoj sudjeluje i u termoregulaciji – za isparavanje vode troši se toplina tijela. Tako se ukupna tjelesna temperatura smanjuje.

Žlijezde lojnice stvaraju uljasti sekret –loj.
On vlaži kožu i sprječava pretjerano isparavanje vode iz tijela.
Najviše ih ima u području prsa, čela i nosa.

Mirisne žlijezde nalaze se u predjelu pazuha i oko spolnih organa.
One stvaraju tekućinu koja svakoj osobi daje karakterističan miris.

Dlake sudjeluju u reguliranju topline.
Njihov korijen povezan je s mišićima.
Hladno vrijeme uzrokuje stezanje krvnih žila i mišića oko korijena dlake.
Tada se dlake usprave, a između njih ostaje jedan zaštitni, tj. izolacijski sloj zraka.

Korijen nokta nalazi se u koži.
Nokti su izgrađeni od keratina.
Promjena njihove boje ili površine često je pokazatelj bolesti ili nekoga poremećaja u organizmu.

Ispod usmine nalaze se vezivno tkivo i masne stanice.
One služe kao toplinski izolator i izvor energije.

  • Prethodni opisi mogu vam pomoći u rješavanju zadatka označavanja pojedinih dijelova građe kože.

Jeste li znali? Često se kaže da se zaljubljenost može primijetiti po koži. Tada je koža sjajna, napeta, rumena.
Neke bolesti mogu se uočiti po promjenama na koži.

  • Tako se prilikom bolesti jetre javlja žuta koža bez sjaja.
  • Crvenilo u području obraza može značiti i visoki krvni tlak.

Njega kože

Kožu je važno zaštititi od različitih pritisaka, ozljeda, udaraca.
Na površini kože žive mikroorganizmi koji nisu opasni na koži.
Uđu li u organizam, uzrokovat će različita upalna stanja.

  • Kožu je potrebno svakodnevno prati mlakom vodom i blagim sapunima. Pretjerana uporaba agresivnih sapuna poremetit će pH-vrijednost kože. Površina je kože kisela i time se sprječava razvoj bakterija.
  • Odjeća treba biti prozračna sa što manjim udjelom sintetike.
  • Za vrijeme ljeta, ali i zimi kožu je potrebno štiti od štetnih ultraljubičastih zraka. Tijekom zimskih mjeseci koža postaje suha, peruta se. Tada je preporučljivo dodatno ju štiti kremama koje će joj dati vlažnost i elastičnost.
    Ako je nemoguće izbjeći izlaganje kože suncu, potrebno je nanijeti kremu s odgovarajućim zaštitnim faktorom.
Slika 3. Prikazana je žena na plaži na ležaljci. ima na glavi šešir, a iznad nje je suncobran.
Slika 3. Zaštita prilikom sunčanja

Opekline i što učiniti?

Osobe svjetlije puti mogu kraće vrijeme ostati na suncu. Duže izlaganje uzrokovat će nastanak opeklina na koži.

Svaki drugi kontakt kože s izvorom visoke topline dovest će do nastanka opeklina. Opekline prvoga stupnja nastaju kad je koža nadražena, izrazito crvene boje i bolna na dodir. Tada dolazi samo do oštećenja gornjega sloja kože. Pri opeklinama drugoga stupnja razaraju se dublji slojevi kože i karakteristično je nastajanje plikova. Najteže su opekline trećega stupnja. Koža i okolno tkivo su razoreni i najčešće ostaju ožiljci.

Nakit i odjeću s mjesta opekline potrebno je skinuti. Opekline prvoga i drugoga stupnja treba lagano ohladiti.

Mjesto se maže specijalnim kremama za ubrzavanje zacjeljivanja rana od opeklina. Opekline trećega stupnja zahtijevaju liječničku skrb.
Opekline trećega stupnja često ne bole – jer stradavaju završetci živaca.

Slika 4. Prikazan je muškarac slikan s leđa. Leđa su mu gola i vide se jake opeklina od Sunca. Koža mu se na nekim mjestima ljušti.
Slika 4. Opekline prvog stupnja nastale neprimjerenim izlaganjem Suncu

Prištići, akne i miteseri

Masna koža rezultat je prekomjernoga lučenja loja na kožu.

  • Miteseri su prvi stupanj u nastanku akni. Nastaju kad se pore žlijezda lojnica začepe, a u njihovu se kanalu nakuplja loj.
  • Akne nastaju kad bakterije uzrokuju upalu u kanalu lojne žlijezde.

Lučenje loja pod utjecajem je hormona.
Loj se više luči za vrijeme puberteta.

  • Kod blažih oblika akni preporučuje se pojačana higijena kože, a kod težih stanja i većih upala potrebno je javiti se liječniku.

Rak kože

Kožu je potrebno pregledavati te nastojati uočiti promjene na njoj.
Rak kože može se uočiti po promjenama na madežima.
Nepravilne madeže, s nepravilnim rubovima koji mijenjaju boju ili rastu potrebno je pratiti kod liječnika dermatologa.
Pretjerano sunčanje i izlaganje suncu ljeti u razdoblju od 11 do 17 sati može uzrokovati nastanak raka kože.

Slika 5. Prikazana je fotografija madeža nepravilnog ruba, promijenjene boje
Slika 5. Madež nepravilnog ruba, promijenjene boje

Za kraj…

U svakoj čestitci, rođendanskoj, blagdanskoj i sl., čovjeku se prvo poželi puno zdravlja.
Kad je čovjek zdrav, u mogućnosti je suočiti se sa svim problemima svakodnevnice i uspješno ih svladati.
Osim već poznatih savjeta održavanja higijene tijela, pravilne prehrane i sl., možemo utjecati i na zdravlje svoje kože.

  • Riješite priloženi zadatak i nakon toga ga još jednom proučite i razmislite o najvažnijim koracima koje možete primijeniti u svome životu kako biste svjesno utjecali na svoje zdravlje.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Kako se zove osnovna gradivna jedinica bubrega u kojoj nastaje mokraća?

Netočno
Točno

neuron

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Izdvojite jedan organski spoj koji se nalazi u sastavu mokraće.

Netočno
Točno

urea

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Povežite dijelove tijela s njihovim ulogama.

bubrežna vena

obavija bubreg

bubrežna arterija

njome krv dolazi u bubrege

bubrežna zdjelica

njome pročišćena krv izlazi iz bubrega

bubrežna ovojnica

služi kao spremnik mokraće otkud ona putuje prema mokraćovodu

Netočno
Točno

bubrežna vena- njome pročišćena krv izlazi iz bubrega
bubrežna arterija- njome krv dolazi u bubrege
bubrežna zdjelica- služi kao spremnik mokraće otkud ona putuje prema mokraćovodu
bubrežna ovojnica- obavija bubreg

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Normalna je mokraća zdravoga čovjeka sterilna.

Netočno
Točno

Točno.

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Zimi je nepotrebno koristiti se sredstvima za zaštitu od sunca.
Objasnite svoj odgovor.

Netočno
Točno

Netočno.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Koža odrasloga čovjeka ima površinu oko 2 m 2. Ako je u laboratorijskoj nesreći prolijevanjem kiseline stradalo 23 % čovjekove kože, kolika je površina kože ostala neozlijeđena?
Odgovor upišite u obliku broja.

m2 je ostala nezlijeđena površina kože.

Netočno
Točno

Izračun:
2 m2 x 0,23 = 0, 46 m2 je ozlijeđena površina
2 m2– 0,46 m2 = 1, 54 m2 je neozlijeđena površina kože

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

SPF faktor je jedan od elemenata koji određuju učinkovitost kreme za sunčanje. Postoje niski, srednji i visoki SPF faktori. Kako biste bili sigurni koliko smijete biti na suncu bez posljedica za kožu, koristite se jednostavnom formulom za izračun tako što ćete prirodnu zaštitu kože (u minutama) pomnožiti s SPF faktorom navedenim na zaštitnoj kremi za sunčanje. Prirodna zaštita svijetle kože jest 10 minuta, maslinaste kože 15 minuta, a tamne kože 20 minuta. Odredite vrijeme u minutama koje možete provesti na suncu bez posljedica ako se koristite zaštitnom kremom za sunčanje s SPF faktorom 25.

Netočno
Točno

Primjer: svijetla koža – prirodna zaštita 10 minuta
10 minuta x 25 = 250 minuta, odnosno 4 sata i 10 minuta

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?