x
Učitavanje

4.5 Pretvorbe energije

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Ima li djevojčica neku energiju dok se giba? Koju energiju ima kad se zaustavi na vrhu brda? Zašto je dobro da djevojčica pojede nešto prije nego što ode na dulju vožnju biciklom?

Energija oko nas nalazi se u različitim oblicima. Energija se može pohraniti u tijelima, može prijeći s tijela na tijelo i pretvoriti se iz jednog oblika u drugi.

Primjer 1.

Na animaciji je prikazana pretvorba energije. Na vrhu staze za skateboard dječak ima najveću gravitacijsku potencijalnu energiju jer se nalazi na najvišoj visini. Spuštanjem niz stazu njegova gravitacijska potencijalna energija pretvara se u kinetičku energiju. Njegova kinetička energija najveća je na dnu staze i tu je najbrži, a gravitacijska potencijalna energija u toj mu je točki najmanja.

Dok se ponovno penje uz stazu, brzina mu se smanjuje, a time se smanjuje i kinetička energija. Gravitacijska potencijalna energija mu se povećava.

Hoće li se dječak zaustaviti? Zašto? Je li dio energije "utrošen" za zagrijavanje kotača skateboarda, podloge i okoline?

Zbog trenja kotača o podlogu te skateboarda i dječaka o čestice zraka dio kinetičke energije pretvara se u energiju zbog koje su se kotači, podloga i okolina zagrijali.

Primjer 2.

Djeca na trampolinu.

Jeste li ikad skakali po trampolinu? Kad ćete više odskočiti? Koje pretvorbe energije možete uočiti u igri djece na trampolinu?

Na početku igre Teo skače na trampolin s neke visine i ima gravitacijsku potencijalnu energiju. Kad je skočio, njegova gravitacijska potencijalna energija pretvorila se u njegovu kinetičku energiju. Kad Teo doskoči na trampolin, njegova kinetička energija pretvara se u elastičnu potencijalnu energiju trampolina te se platno sprave rasteže.

Sad je u platnu pohranjena elastična potencijalna energija. Platno se želi vratiti u prvobitni oblik te predaje Teu energiju koja postupno prelazi u njegovu kinetičku energiju, koja se zatim pretvara u gravitacijsku potencijalnu energiju. Teo nakon toga ponovno pada na trampolin i tako sve dok ima dovoljno energije za to da odskoči od trampolina, jer se dio energije predaje okolini, trampolinu i ostaloj djeci za zagrijavanje.

Primjer 3.

Atletičar.

Pretvorbe energije možemo uočiti u mnogim sportovima, kao što su gimnastika, atletika, biciklizam, skijanje, jedrenje itd.

Hrvatski rekord u skoku s motkom u muškoj kategoriji iznosi 5,75 m . Taj rekord drži atletičar Ivan Horvat. Koje pretvorbe energije možete uočiti pri skoku s motkom?

Primjer 4.

Sara Kolak
Izvor: „Sara Kolak“, autor Marin Sarec, CC BY-SA 4.0. http://net.hr/sport/oi-2016/komentar-sara-kolak-nije-zeljela-cekati-svoje-olimpijske-igre-uzela-je-zlato-odmah/ https://en.wikipedia.org/wiki/Sara_Kolak#/media/File:Sara_Kolak.jpg Slika je uvećana i izrezana (CC BY-SA 4.0).

Sara Kolak olimpijska je pobjednica u bacanju koplja. Koje pretvorbe energije prepoznajemo pri bacanju koplja?

U svim je primjerima ukupna energija nepromijenjena, tj. sačuvana. Energija ne može nestati ili nastati ni iz čega, ona može prelaziti s tijela na tijelo, može prelaziti iz jednog oblika u drugi te se može pohraniti. To opisuje jedan od temeljnih zakona u prirodi, koji se zove zakon o očuvanju energije.

Kinetičku energiju, gravitacijsku potencijalnu energiju i elastičnu potencijalnu energiju jednim imenom nazivamo mehanička energija.

Zakon očuvanja mehaničke energije možemo iskazati izrazom E u = E k + E g p + E e p, pri čemu je ukupna energija jednaka zbroju kinetičke energije i potencijalnih energija. 

Taj zakon vrijedi kad nema pretvaranja mehaničke energije u druge oblike. To vrijedi za izolirane sustave koji ne izmjenjuju energiju s okolinom.

Primjenjujemo ga u primjerima u kojima zanemarujemo rad potreban za svladavanje sile trenja, jer je on vrlo malen.

Taj zakon možemo izreći i na sljedeći način: energiju ne možemo uništiti ili ni iz čega stvoriti.

Promotrimo zakon očuvanja energije na primjeru lopte

Lopta

Lopta mase m koja se nalazi na visini h ima određenu gravitacijsku potencijalnu energiju. U položaju 1 gravitacijsku potencijalnu energiju računamo s pomoću formule E g p = m · g · h. U tom položaju lopta nema kinetičku energiju jer miruje i nema brzinu.

Ukupna energija lopte jednaka je zbroju kinetičke i potencijalne energije.

E u k = E g p 1 + E k 2

E k 1 = 0  

E u k = E g p 1  

Kad ispustimo loptu iz ruke, ona pada te se njezina gravitacijska potencijalna energija smanjuje, a kinetička energija raste. Zbroj kinetičke i gravitacijske potencijalne energije u bilo kojem slučaju je stalan.

E u k = E k 2 + E g p 2  

Trenutak prije udara gravitacijska potencijalna energija koju je lopta imala na visini potpuno se pretvorila u kinetičku energiju lopte.

E u k = E k 3 + E g p 3  

E g p 3 = 0  

E u k = E k 3  

Primjer 5.

Dječak baca loptu s balkona

Teo se nalazi na balkonu na 3. katu zgrade i drži košarkašku loptu mase 600 g na visini od 10 m od tla.

  1. Izračunajte gravitacijsku potencijalnu energiju lopte.
  2. Teo je bacio košarkašku loptu s balkona. Kolika je kinetička energija lopte trenutak prije njezina udara u tlo?
  3. Kolike su kinetička energija i gravitacijska potencijalna energija lopte koju je Teo bacio s balkona kad se lopta nalazi 2 m iznad tla?
  1. m = 600 g = 0,6 kg

    h = 10 m

    E g p = m · g · h

    E g p = 0,6 kg · 10 N kg · 10 m

    E g p = 60   J

  2. E k = E g p = 60   J

  3. h = 2 m

    E u = 60   J

    E gp = m · g · h = 0,6 kg · 10 N kg · 2 m = 12 J

    E k = 60 J - 12 J = 48 J


Zadatak 1.

Košarkašku loptu mase 600 g ispustili smo s visine od 1,8 m . Odskočila je na visinu od 1,2 m . Koliko je energije lopta predala tlu? Pretpostavljamo da se ni okolina ni lopta nisu zagrijale.

m = 600 g = 0,6 kg   ​

h 1 = 1,8 m

h 2 = 1,2 m

Δ E g p = ?  

Δ h = h 1 - h 2 = 1,8 m - 1,2 m = 0,6 m

Δ E g p = m · g · Δ h

Δ E g p = 0,6 kg · 10 N kg · 0,6 m = 3,6 J

Lopta je predala tlu 3,6 J energije.


Zadatak 2.

Koliku kinetičku energiju postiže kamenčić pri izbacivanju ako se guma praćke rastegnula za 20 cm , a konstanta elastičnosti gume iznosi 200 N/m .

E k = 8 J   ​


Zadatak 3.

Elastična opruga ima masu 20 g . Kad oprugu pritisnemo o tlo i naglo pustimo, ona odskoči do visine od 140 cm . Kolika joj je gravitacijska potencijalna energija?

E g p = 0,28 J


Zadatak 4.

Voda pada s visine od 30 metara. Kolika je kinetička energija 2 m 3 vode trenutak prije nego što padne na dno?

E k = 600 000 J   ​


Zadatak 5.

Kolica s oprugom konstante elastičnosti 1 200 N/m pritisnemo o zid i naglo pustimo. Prilikom kretanja kolica su postigla kinetičku energiju od 1,5 J . Za koliko se stisnula opruga prilikom pritiskanja o zid?

Δ l = 5 cm   ​


Kutak za znatiželjne

Uteg

Objesite uteg mase 20 grama na stalak tako da ga koncem zavežete i dobijete njihalo. Uz uteg postavite drveni kvadar i izmjerite mu dimenzije. Uteg izvedite iz početnog položaja i u nekoliko mjerenja istražite kolika je minimalna energija potrebna da se kvadar prevrne.

...i na kraju

Zakon očuvanja energije opisuje da je energija očuvana, da prelazi s jednog tijela na drugo i iz jednog oblika u drugi, da ne nastaje i ne nestaje. 

U našem uvodnom primjeru djevojčica se prvo gibala po ravnom i imala je kinetičku energiju. Kad je krenula uzbrdo, kinetička energija je prelazila u gravitacijsku potencijalnu. S obzirom na to da je pojela nešto prije vožnje, kemijska energija iz hrane omogućila joj je da postigne kinetičku, a onda poslije i gravitacijsku potencijalnu energiju.

  1. Upari fizičke veličine i oznake:

    m
    Δ l
    F
    G
    E
     p
    null
    null
  2. Upari fizičke veličine i mjerne jedinice:

    kg
    m
    N
    J
    Pa
    null
    null
PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

Njihalo se giba između točaka A i C. U kojoj točki kuglica ima najveću ukupnu energiju?

NJihalo.

null
null
2

Njihalo se giba između točaka A i C. U kojoj točki kuglica ima najveću kinetičku energiju?

null
null
3

Njihalo se giba između točaka A i C. U kojim točkama kuglica ima najveću gravitacijsku potencijalnu energiju?

null
null
4

Loptica se nalazi na visini h. Kako se odnose kinetička i gravitacijska potencijalna energija točno na polovini te visine?

null
null
5

Kolika je visina brane ako se 50 000 L vode svake sekunde prelije s njezina vrha? Na vrhu brane voda ima gravitacijsku potencijalnu energiju od 20 MJ .

null
null
6
Vrabac i sokol lete na istoj visini i gibaju se jednakom energijom. ima veću gravitacijsku potencijalnu energiju jer ima veću .
null
null
7
Putanja lopte.
Dječak je ispucao loptu u zrak. Lopta je putovala po putanji kao na slici. Najveću gravitacijsku potencijalnu energiju lopta ima u poziciji .
Najmanju gravitacijsku potencijalnu energiju lopta ima u položaju .
null
null
8
Kinetičku i potencijalnu energiju nazivamo energijama.
null
null
9
Gravitacijska potencijalna energija je veća što je veća na kojoj se tijelo nalazi.
null
null
10

Jedan od temeljnih prirodnih zakona naziva se zakon o očuvanju energije.

null
null
11

Kruška pada s grane. Zbroj kinetičke i potencijalne energije veći je što je kruška bliže tlu.

null
null
12

Šljiva pada s grane. Zbroj kinetičke i potencijalne energije se ne mijenja.

null
null
13

Jabuka pada s grane. Kinetička energija pretvara se u potencijalnu.

null
null
14

Zakon očuvanja energije zapisujemo kao E u = E k - E p .

null
null
15

Energija može nestati i nastati ni iz čega.

null
null
16

Energija se može pretvarati iz jednog oblika u drugi.

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

4.6 Rad