Agregacijska stanja su stanja u kojima tvari nalazimo u prirodi. Najčešće ih nalazimo u jednom od triju stanja: čvrstom, tekućem ili plinovitom.
Dio fizike koji proučava mjerenje topline, određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta i miješanje tvari različitih temperatura naziva se kalorimetrija.
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline strujanjem ili konvekcija.
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline vođenjem ili kondukcija.
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline zračenjem ili radijacija.
Različite tvari različito se zagrijavaju. To svojstvo tvari opisuje specifični toplinski kapacitet, a označavamo ga slovom
.
Temperatura je mjera zagrijanosti tijela.
Temperaturu smjese računamo
.
Ako miješamo iste tvari (tekućine)
,
tada temperaturu smjese računamo
.
Toplina Q potrebna za zagrijavanje tijela razmjerna je masi tijela i promjeni temperature te ovisi o vrsti tvari od koje je tijelo građeno.
,
odnosno
.
Unutarnja energija tijela zbroj je kinetičkih i potencijalnih energija svih čestica tijela.
Neki su materijali dobri vodiči topline, a neki su loši vodiči topline. Dobri vodiči topline brzo se zagriju, ali se i brzo ohlade. A loši vodiči topline dugo se zagrijavaju, ali se i dugo hlade. Drvo je loš vodič topline ili toplinski izolator. Metal je dobar vodič topline.