Kazalo multimedije

Na slici je prikazana djevojčica koja drži ispred sebe upaljenu prskalicu.

Paljenjem prskalice nastaju složene kemijske reakcije.

Na slici je prikazano gorenje papira svijetlim plamenom. Nakon gorenja papira nastaje pepeo.

Gorenjem zapaljenog papira nastaje pepeo.

Na slici je prikazan usidreni brod uz obalu mora. Napravljen je od željeza koji hrđa i propada. Hrđa je smeđe boje.

Željezo od kojeg je napravljen brod s vremenom hrđa i propada.

Pečenjem mesa izaziva se kemijska reakcija kojom nastaju nove tvari.

Elementarni sumpor u posudi s kisikom gori svjetloplavim plamenom, a kao produkt nastaje sumporov(IV) oksid.

Na slici je prikazana reakcija (gorenje ) elementarnog sumpora S (osam žutih spojenih kuglica) i kisika O2 (osam molekula po dvije crvene kuglice). To su REAKTANTI koji gorenjem daju sumporov (IV) oksid (PRODUKT) koji je prikazan u obliku osam molekula . Model molekule izgleda u obliku spojenih kuglica (crvena u sredini i dvije žute sa strane).

Pirolizom modre galice nastaju bakrov(II) sulfat i voda.

Na slici je prikazana elektroliza vode. Dvije su elektrode uronjene u cilindar koji sadrži vodu. Ispunjena epruveta postavljena je u vodu neposredno iznad svake elektrode. Kada se na elektrode primjenjuje struja, vodik se oslobađa na katodi (lijevo) i kisik na anodu u omjeru volumena 2 : 1. Slika je prikazana na plavoj podlozi.

Elektrolizom vode nastaju vodik i kisik.

Na slici je prikazana bijela svijeća pod staklenim zvonom. Podložak zvona je crne boje.Nakon što se potroši kisik svijeća prestaje goriti — Ugašena svijeća ispod cilindra

Na slici je prikazan vaga s dvije strane (podlošci) . Na lijevoj strani je svijeća koja gori poklopljena staklenom teglom u obliku cilindra. Na desnoj strani je svijeća koja je do pola izgorila, isto poklopljena cilindrom. Na sredini vage je jezičak koji pokazuje da je masa lijeve i desne strane vage ista. To dokazuje da plinovi koji nastaju gorenjem svijeće i izgorena svijeća imaju istu masu kao upaljena neizgorena svijeća.

Na slici su prikazane dvije slike , jedna pokraj druge. Na prvoj slici je digitalna vaga na kojoj su dvije čaše s otopinom srebrova nitrata i natrijevog klorida . Vrijednost na vagi pokazuje masu od 92.95 g. Na drugoj vagi su prikazane dvije čaše . Jedna s bijelim prahom do pola čaše srebrovog klorida i druga čaša s otopinom natrijevog nitrata. I na drugoj slici vrijednost mase na digitalnoj vagi pokazuje 92.95 g. Možemo zaključiti da nakon kemijske reakcije masa tavri je ostala ista.

Slika prikazujr zagrijavanje zataljene retorte s kositrom. Retorta ima okrugli donji dio koji se produžuje u obliku cijevi na lijevu stranu.Na kraju cijevi retorte je čep. Izduženi dio je pričvršćen na stativ. Okrugli dio retorte s kositrom se zagrijava na plameniku.Nastaje kemijska reakcija kositra i kisika i stvara se novi spoj , kositrov oksid.Ta kemijska reakcija je zapisan na vrhu slike. — Zagrijavanje zataljene retorte s kositrom

Na slici je prikazana reakcija dvije molekule vodika , plus dvije molekule kisika . Molekule vodika i kisika su reaktanti. Kao produkti nastaju dvije molekule vode. Molekule vodika su prikazane kao dvije spojene kuglice (dva puta). Molekule kisika su prikazane kao dvije crvene kuglice (jedanput). Molekule vode su prikazane kao tri kuglice : crvena u sredini (kisik) i dvije kuglice crvene boje(kisik) sa strane spojene na bijelu kuglicu.

Na slici je prikazana ista masa dvije molkule vodika i dvije molekule kisika (na jednoj strani vage) i dvije molekule vode na drugoj strani vage. To dokazuje da je masa rekatanata (vodikai kisika) jedanaka masi vode kao produkta.

Na slici je prikazan nepravilan način pisanja jednadžbe (lijevo) : 4 molekule kalcija ,plus dvije molekule kisika , nasataju dvije molekule kalcijeva oksida. Desno je prikazana pravilna reakcija dvije molekule kalcija plus jedna molekula kisika , nastaju dvije molekule kalcijeva oksida.

Na slici je prikazana shema JEDNADŽBE KEMIJSKE REAKCIJE.Na lijevoj strani se pišu reaktanti a na desnoj strani se pišu reaktanti. Jednadžba pokazuje KVALITATIVAN prikaz - sastav reaktanata i produkta reakcije i KVANTITATIVAN prikaz broja reaktanata i broja produkata reeakcije.

Na slici je prikazan vodopad. Ispred je podignuta staza od dasaka.Na stazi, okrenuta leđima, žena fotografira vodopad.Oko vodopada je drveće bez lišća.Voda se razlila oko vodopada. Razlikujemo više oblika energije: voda na vrhu slapa ima potencijalnu energiju, a pri gibanju kinetičku energiju.

Razlikujemo više oblika energije: voda na vrhu slapa ima potencijalnu energiju, a pri gibanju kinetičku energiju.

Slika prikazuje fotonaponski solarni sustav u Atici, u Grčkoj. Solarne ploče prikazane su kao redovi dugih pravokutnika plave boje. Postavljene su na zemljanoj površini (polje).

Sunce je izvor svjetlosne i toplinske energije.

Fotografija prikazuje otvoren hladnjak s policama. Na gornjoj se polici nalaze boce soka i mlijeka. Na srednjoj su polici bočice s umacima i namazi. Na donjoj polici nalaze se polegnute boce pića (vode, sokovi, piva). U donjem pretincu nalazi se povrće. U vratima hladnjaka smješteni su sokovi, Coca-Cola, mlijeko, bočice s umacima. U pozadini se vide gornji i donji kuhinjski elementi. Na ploči se nalazi košara s crvenim voćemSve tvari sadrže kemijsku energiju.

Sve tvari sadrže kemijsku energiju.

Na crtežu je prikazana slika staklene tikvice koja predstavlja SUSTAV (mjesto gdje se odvija kemijska reakcija). OKOLINA predstavlja prostor izvan tikvice.

Na slici je prikazana staklena tikvica kao sustav u kojem se odvija kemijska reakcija. Temperatura u tikvici je viša nego u okolini. Zbog toga toplina prelazi iz okoline (gdje je viša temperatura) u sustav (tikvicu ) gdje je niža temperatura. Opisana je endotermna reakcija.

Na drugoj slici prikazana je ista tikvica. Temperatura u tikvici koja predstavlja sustav, je veća od temperature okoline. Zbog toga temperatura iz tikvice prelazi u okolinu. Opisana je egzotermna reakcija.

Na slici je prikazana shema energijskog dijagrama koji prikazuje ENDOTERMNU i EGZOTERMNU promjenu. Kod ENDOTERMNE promjene energija je prikazana kao strelica s vrhom prema gore (toplina prelazi iz okoline u suastav). Kod EGZOTERMNE promjene energija je prikazana strelicom čiji je vrh okrenut prema dolje. Toplina prealzi iz SUSTAVA u OKOLINU. REAKTANTI u endotermnoj i egzotermnoj promjeni prelaze u PRODUKTE.

Na slici je prikazano razlaganje (piroliza ) živina(II) oksida.U epruveti se nalazi živin oksid .Epruveta je postavljena pod kosim kutem nad plamenikom i pričvršćena je za stativ. — Piroliza živina(II) oksida

Na slici s plaavom podlogm je prikazano gorenje magnezijeve vrpce koja izgleda kao svijetla nit iz koje ide dim.Vrpca se drži između metalnih hvataljki poput kliješta . — Gorenje magnezijeve vrpce

Primjer trenutačne kemijske reakcije jest eksplozija. Eksploziaj je prikazana kao jedan veliki okrugli plamne žutosmeđe boje.Eksplozija je izuzetno brza kemijska reakcija praćena praskom, oslobađanjem velike količine topline i naglim povećanjem volumena zbog stvaranja plinovitih produkata. Zbog toga su posljedice eksplozije često katastrofalne s velikim materijalnim, a često i ljudskim žrtvama.

Primjer trenutačne kemijske reakcije jest eksplozija. Eksplozija je izuzetno brza kemijska reakcija praćena praskom, oslobađanjem velike količine topline i naglim povećanjem volumena zbog stvaranja plinovitih produkata. Zbog toga su posljedice eksplozije često katastrofalne s velikim materijalnim, a često i ljudskim žrtvama.

Hrđanje željeza spora je kemijska promjena. Poznato nam je da željezo hrđa na zraku, ali taj proces traje dugo i potrebni su dani da se željezni predmet prekrije slojem hrđe.

Na slici je prikazana zlatna bista Karla Velikog iz 1350. g. potvrđuje da metali poput zlata i srebra, tzv. plemeniti metali, uopće ne reagiraju sa zrakom i ne dolazi do hrđanja.Karlo Veliki je prikazan s bradom , brkovima i dužom kosom s krunom na glavi.

Zlatna bista Karla Velikog iz 1350. g. potvrđuje da metali poput zlata i srebra, tzv. plemeniti metali, uopće ne reagiraju sa zrakom.

Slika prikazuje usporedne reakcije vapnenca u prahu (L) i vapnenca u komadićima (D) s razrijeđenom klorovodičnom kiselinom.Vapnenac u prahu burnije reagira s razrijeđenom klorovodičnom kiselinom (nivo otopine u čaši je viši) od vapnenca u komadićima. Otopine su bijele boje i reakcije se odvijaju u staklenim čašama. — Slika prikazuje usporedne reakcije vapnenca u prahu (čaša lijevo) i vapnenca u komadićima (čaša desno) s razrijeđenom klorovodičnom kiselinom.

Slika prikazuje forenzičko ispitivanje lijekova. Tehničarka priprema uzorak kojeg usitnjava u tarioniku. Na slici su prikazane ženske ruke s narukvicom u plavim zaštitnim ruakavicama. — Usitnjavanje uzorka u tarioniku

Na slici je prikazana skica koja prikazuje od čega ovisi BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE (napisan kao središnji pojam). Brzina kemijske reakcije ovisi o TEMPERATURI (pri višoj temperaturi brzina je veća), VELIČINI ČESTICA (sitnije čestice veća brzina reakcije), O VRSTI REAKTANTA (reaktivne tvari brže ulaze u reakciju za razliku od inertnih), O KATALIZATORIMA (mogu ubrzavati ii usporavati kemijsku reakciju), O BROJU ČESTICA (ako je veći broj čestica veća je brzina reakcije).

Kemijske promjene

4.1.Vrste kemijskih reakcija

4.2.Zakon o očuvanju mase i jednadžbe kemijskih reakcija

4.3.Kemijske reakcije i energija

4.4.Brzina kemijske reakcije

4.5.Usustavljivanje nastavnih sadržaja o kemijskim promjenama