Afinitet prema elektronu iskazuje se energijom koja se oslobađa ili veže kada se elektron doda atomu ili ionu u plinovitom stanju.

Aktinoidi su elementi sedme periode periodnoga sustava elemenata čiji elektroni popunjavaju kao posljednje 5 f-orbitale, pripadaju f-bloku. Atomski broj aktinoida je od 89 do 102, a ime su dobili po aktiniju, prvom članu tog niza elemenata.

Alkemija je učenje i vještina koja se javila kao faza u razvoju kemije, a radi pronalaska kamena mudraca i eliksira života. Riječ „alkemija“ etimološki potječe od arapskog izraza al-kimia, koji ima korijene u grčkom izrazu hymeia, što je značilo mješavina, umijeće pretvorbe metala.

Alkemija, obuhvaća stara kemijska znanja i vještine. Potječe od starih Egipćana, a razvijali su je Arapi i prenijeli u Europu, gdje se od III. do XVIII. st. svela na pronalaženje načina za pripremanje zlata iz drugih metala pomoću “kamena mudraca”, pronalaženje “eliksira života” koji bi očuvao vječnu mladost i dr. Može se smatrati pretečom moderne kemijske znanosti koja se počela razvijati u 18. st.

Alotropija je pojava pri kojoj se ista elementarna tvar javlja u dvama ili više strukturnih oblika.

Amorfne tvari su tvari koje nemaju pravilnu unutrašnju građu i zato ih ne smatramo pravim čvrstim tvarima, već jako pothlađenim tekućinama.

Anion je negativno nabijena čestica koja se može sastojati od jednoga ili više atoma.

Anomalija vode je pojava da je gustoća leda manja od gustoće vode.

Apsorpcija svjetlosti je pojava da neke tvari upijaju svje- tlost određenih valnih duljina.

Atom je stabilan i neutralan sustav jedne jezgre i određenog broja elektrona. To je najsitnija čestica kemijskog elementa koja može samostalno postojati i koja se može spajati s drugim istovrsnim ili raznovrsnim atomima.

Atomska jedinica mase (znak: u ili m_u) jednaka je 1/12 mase atoma izotopa ugljika-12, a iznosi 1,66 × 10^–27 kg.

Atomski kristali su kristali građeni od atoma međusobno povezanih kovalentnim vezama.

Avogadrov broj je broj čestica u uzorku množine 1 mol i iznosi 6,022 × 10²³.

Avogadrov zakon: jednaki volumeni plinova pri istom tlaku i temperaturi sadrže jednak broj čestica, prema tome i jednake množine plina.

Avogadrova konstanta (znak: N_A) dobije se dijeljenjem brojnosti jedinki u uzorku njegovom množinom. Vrijednost joj je 6,022 × 10²³ mol^–1.

Biokemija je znanost o kemijskim promjenama koje se zbivaju u živim bićima. Biokemičari proučavaju procese po kojima teče život, sličnosti u sastavu živih bića, kako i zašto nastaju poremećaji u organizmu te istražuje djelovanje tvari na živa bića radi pronalaženja što boljih i djelotvornijih lijekova i zaštitnih sredstava.

Brojevni udio (znak: x) je omjer broja čestica jednoga sastojka smjese i ukupnoga broja čestica u smjesi.

Brojnost jedinki je fizikalna veličina za broj jedinki u nekom uzorku, označava se s N. Jedinica joj je 1.

Centar simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dviju nasuprotnih, istovrsnih i paralelnih ploha.

Coulombov zakon: pokazuje ovisnost sile između dvaju naboja o količini naboja i njihovoj udaljenosti.

Destilacija vodenom parom se temelji na svojstvu nekih tvari, koje se ne miješaju s vodom, da destiliraju zajedno s vodenom parom pri temperaturi nižoj od njihova vrelišta.

Dijagram topljivosti je grafički prikaz ovisnosti topljivosti tvari o temperaturi. Na apscisu se upisuje temperatura, a na ordinatu masa tvari koja se na danoj temperaturi otapa u 100 g vode.

Dipol-dipolne sile su van der Waalsove privlačne sile elektrostatske prirode koje djeluju između suprotno nabijenih krajeva dipolnih molekula.

Duljina kovalentne veze je udaljenost između jezgara atoma koji sudjeluju u toj vezi.

Dvostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem dvaju zajedničkih elektronskih parova između dvaju atoma.

Egzotermne kemijske promjene su promjene pri kojima se toplina oslobađa.

Elektron (znak: e ili e^–) je električno negativno nabijena čestica. Naboj mu je jednak elementarnom električnom naboju koji iznosi –1,602 × 10^–19 C, a masa 9,109 × 10^–31 kg. Izgrađuje elektronski omotač atoma.

Elektronegativnost je mjera sposobnosti atoma da privuče elektrone drugih atoma koji sudjeluju pri stvaranju kemijske veze.

Elektronska konfiguracija prikazuje raspored elektrona u atomu u energetske razine i orbitale.

Elektronski oblak je prostor oko jezgre atoma za koji postoji velika vjerojatnost da se u njemu nalazi elektron. Karakterističan je za svaku orbitalu, a obično se prikazuje graničnom površinom koja zatvara volumen unutar kojega elektron provede 90 do 95 % vremena.

Elementarna ćelija kristalne rešetke je najmanji dio u kristalnoj strukturi tvari koji se periodički ponavlja duž kristalografskih osi.

Elementarne tvari su oblik u kojem se elementi javljaju u prirodi. Kemijskim se postupcima ne mogu rastaviti na jednostavnije tvari jer se sastoje od samo jedne vrste atoma.

Elementarni naboj iznosi 1,602 × 10^–19 C. To je najmanji električni naboj.

Elementi rijetkih zemalja u prirodi se pojavljuju raspršeni iako su u ukupnosti obilno prisutni u Zemljinoj kori, ali rijetko u ekonomski isplativim oblicima.

Emisija svjetlosti je pojava da neka tvar ili atom isijava svjetlosnu energiju.

Empirijska formula označava samo najmanji odnos broja atoma u nekoj molekuli ili formulskoj jedinki, a ne i njihov stvaran broj.

Endotermne kemijske promjene su promjene pri kojima se veže toplina.

Energija ionizacije (znak: E_i) je najmanja energija potrebna da se iz izoliranoga atoma u plinovitom stanju izbaci elektron. Druga energija ionizacije je energija potrebna da se izbaci drugi elektron.

Formulska jedinka je zamišljena čestica čija formula daje najmanji odnos broja pojedine vrste čestica u ionskom kristalu.

Frakcijska destilacija je postupak razdvajanja tekućina različitih vrelišta koje se međusobno miješaju. Za bolje razdvajanje pojedinih sastojaka koristi se kolona za frakcijsku destilaciju.

Gorenje je kemijski proces spajanja neke gorive tvari s kisikom uz istodobno razvijanje svjetlosti i topline. Da bi došlo do procesa gorenja, moraju biti ispunjena tri uvjeta, tj. moraju postojati: ∙ goriva tvar ∙ kisik (zrak) ∙ toplina (temperatura paljenja).

Heterogena smjesa je smjesa u kojoj se sastojci mogu vidjeti okom ili mikroskopom. Ima promjenjiv sastav i svojstva.

Homogena smjesa je smjesa u kojoj se okom, povećalom ili mikroskopom ne mogu razlikovati sastojci smjese. Svaki dio smjese jednak je po građi i sastavu.

Indikatori su tvar koja mijenja boju ovisno o prisutnosti nekih drugih tvari u otopini.

Inducirani dipol je dipol koji nastaje kada se elektronski oblak atoma ili molekule izobliči (deformira) djelovanjem susjednoga dipola ili iona.

Ioni su pozitivno ili negativno nabijeni atomi ili skupine atoma.

Ionska veza je veza elektrostatske prirode koja nastaje između suprotno nabijenih iona.

Ionska veza je veza elektrostatske prirode koja nastaje između suprotno nabijenih iona.

Ionski kristali su građeni od iona koji se međusobno privlače jakim elektrostatskim silama.

Ireverzibilne kemijske promjene su one koje ne mogu napredovati u oba smjera.

Isparavanje je proces u kojem tekućina prelazi u paru na stalnoj temperaturi.

Izobari su atomi jednakoga masenoga, a različitoga protonskoga broja.

Izotopi su atomi istoga elementa s različitim brojem neutrona u jezgri.

Jednadžba kemijske reakcije je sažet simbolički prikaz neke kemijske promjene.

Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednoga veznog elektronskog para.

Kalavost je svojstvo ionskih kristala. Djelovanjem mehaničke sile kristali se lome smjerom određene plohe.

Kalorimetar je toplinski dobro izolirana reakcijska posuda (čaša, tikvica), što podrazumijeva da nema prijelaza topline između tvari u kalorimetru i okoline. Kalorimetrom se mjeri prirast topline određene množine tvari tijekom fizikalne ili kemijske promjene.

Kalorimetrija je metoda određivanja topline kemijske reakcije u kalorimetru.

Kation je pozitivno nabijena čestica koja se može sastojati od jednoga ili više atoma.

Kemija je temeljna prirodna znanost bez koje je opstanak čovječanstva nezamisliv. Svuda oko nas nalaze se različiti predmeti građeni od različitih tvari. Pretpostavlja se da naziv „kemija“ potječe od kemet (egip. crn, ugljen), heo (grč. lijevati, sipati) ili kimia (perz. zlato).

Kemijska analiza je postupak pri kojem iz jedne tvari nastaju dvije ili više tvari. To je i postupak kojim se može odrediti sastav tvari.

Kemijska promjena je proces pri kojem zbog pregrupiranja veza među atomima dolazi do promjene sastava tvari, odnosno do nastajanja novih tvari s bitno različitim svojstvima.

Kemijska sinteza je kemijska promjena pri kojoj iz dviju ili više tvari nastaje nova tvar.

Kemijski element je skup svih atoma jednakoga protonskoga broja.

Kemijski simboli su oznake kemijskih elemenata. Sastoje se od početnoga slova latinskoga ili latiniziranoga naziva elementa, a često i od još jednoga slova ako je potrebno razlikovati više elemenata (S, Si, Sn, Sm).

Kemijski spoj se sastoji od raznovrsnih atoma, a njihov se sastav prikazuje kemijskom formulom.

Kemikalije su tvari koje koristimo u pokusu. To su tvari koje će u pokusu reagirati pa ih još nazivamo i reagensi.

Mnogi predmeti iz naše okoline građeni su tako da se ne mogu preklopiti sa svojom zrcalnom slikom. Za predmete s takvim svojstvom, kao i za molekule, kaže se da su kiralni. Riječ kiralnost potječe od grčke riječi cheir, što znači ruka jer je i ruka kiralna. Kiralne molekule javljaju se u dva oblika koje možemo nazvati lijevi i desni oblik.

Koeficijent elektronegativnosti je broj kojim je iskazana elektronegativnost pojedine vrste atoma.

Kondenzacija je proces pri kojem tvar prelazi iz plinovitoga u tekuće agregatno stanje pri stalnoj temperaturi. Pri tomu se procesu oslobađa toplina.

Kondenzacija je proces pri kojem tvar prelazi iz plinovitoga u tekuće agregacijsko stanje.

Koordinacijski broj je broj čestica (iona, atoma ili molekula) koje se mogu nalaziti oko neke središnje čestice. Karakterističan je za svaku vrstu kristalne rešetke, a ovisi o polumjeru čestica.

Kovalentna veza je kemijska veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala kao posljedica sparivanja elektrona u vezni elektronski par koji povezuje atome u molekuli.

Kristali su krutine u kojima su atomi, ioni ili molekule raspoređeni po određenom motivu koji se ponavlja u sve tri dimenzije.

Kristalizacija (skrućivanje) je proces pri kojem tvar prelazi iz tekućeg ili plinovitog u čvrsto agregacijsko stanje. Agregacijsko stanje tvari ovisi o vrsti tvari i uvjetima tlaka i temperature.

Kristalni ili kristalografski sustavi su: kubični, tetragonski, rompski, monoklinski, trigonski, heksagonski i triklinski. Pripadnost kristala pojedinom sustavu određuje se s obzirom na broj i međusoban položaj kristalografskih osi.

Laboratorij  (lat. labor = rad, posao) je posebno uređena radionica za izvođenje kemijskih eksperimenata (pokusa).

Lantanoidi su elementi 6. periode periodnoga sustava elemenata čiji elektroni popunjavaju kao posljednje 4f-orbitale, pa pripadaju f-bloku periodnog sustava ele- menata. Atomski im je broj od 57 do 70, a ime su dobili prema lantanu, prvom članu toga niza.

LD50 (letalna doza 50%) je količina otrova koja izaziva smrt polovice ispitivanih organizama. Obično se izražava kao masa otrova u odnosu na težinu organizma. Što je LD50 vrijednost manja, to je tvar otrovnija. Otrovi se znatno razlikuju mehanizmom i brzinom djelovanja, neki izazivaju smrt tjednima, mjesecima pa i godinama nakon izlaganja i ne djeluju jednako na sve žive organizme.

Londonove sile su van der Waalsove sile koje djeluju među česticama koje nemaju stalan dipol, a posljedica su trenutačnih i induciranih dipola prisutnih u svakom sustavu.

Maseni udio elemenata u spoju je omjer mase toga elementa i ukupne mase elemenata u spoju.

Maseni udio sastojka u smjesi (znak: w) je omjer mase jednoga sastojka smjese i mase cjelokupne smjese.

Mjerodavni reaktant je onaj sastojak reakcijske smjese o čijoj količini ovisi koliko će produkata moći nastati kemijskom reakcijom.

Množina (znak: n) je fizikalna veličina za količinu tvari.

Mol (znak: mol) je množina onoga uzorka koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika-12. Mol je SI-jedinica za množinu.

Molarna masa (znak: M) je fizikalna veličina definirana omjerom mase uzorka i njegove množine.

Molarni volumen (znak: V_m) je fizikalna veličina definirana omjerom volumena uzorka i njegove množine.

Molekule su skupine atoma nemetala koji su međusobno povezani kovalentnom vezom.

Molekulska formula prikazuje broj pojedine vrste atoma u molekuli.

Molekulski kristali su građeni od molekula među kojima djeluju međumolekulske sile.

Mononuklidni element je element koji ima samo jedan stabilan izotop.

Nabojni broj iona je broj koji označava koliko elementarnih naboja (pozitivnih ili negativnih) ima taj ion.

Neutron (znak: n ili n⁰) je čestica bez naboja u jezgri atoma. Masa mu je 1,675 × 10^–27 kg, što je gotovo jednako masi protona.

Nevezni elektronski par je par elektrona koji ne sudjeluje pri nastajanju kemijske veze.

Nukleonski broj (znak: A) ukupan je broj protona i neutrona u atomskoj jezgri.

Nuklid je čestica određenoga protonskoga i nukleonskoga broja.

Otrov je kemijska tvar prirodnog ili sintetskog porijekla, koja, kad uđe u organizam, u relativno maloj količini izaziva trovanje, a može dovesti i do smrti. Njegovo djelovanje ovisi o načinu unošenja u organizam. Otrovnost se izražava vrijednošću LD50.

Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim zvan Paracelsus (1493. – 1541.), švicarski liječnik i prirodoslovac, smatra se osnivačem jatrokemije, koja označuje liječenje kemijskim spojevima. U mnogim je svojim spisima pisao o važnosti kemijskih reakcija u životnim procesima.

Pesticidi (lat. pestis = kuga i lat. caedere = ubiti) su tvari koje se koriste za uništavanje štetnika. Najčešće su kemijskog i vrlo rijetko prirodnog podrijetla. Dijele se prema grupi štetnika na koje djeluju, npr. herbicidi se koriste za uništavanje korova u usjevima, fungicidi sprječavaju razvoj gljivica na biljkama, a insekticidi suzbijaju razvoj štetnih kukaca.

Piktogrami za opasne kemikalije su grafički simboli za označavanje opasnih tvari.

Pokus ili eksperiment je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja.

Produkti kemijske reakcije su tvari koje nastaju reakci- jom i pišu se s desne strane kemijske jednadžbe.

Proton (znak: p ili p⁺) je čestica u jezgri atoma; ima pozitivni elementarni naboj i masu 1,673 × 10^–27 kg. Broj protona u jezgri jednak je protonskom broju elementa.

Protonski broj (znak: Z ) je broj koji određuje vrstu atoma, a jednak je broju protona u jezgri i broju elektrona u elektronskom omotaču.

Radikal je alkilna skupina vezana na ugljikov atom osnovnog spoja.

Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine.

Reaktanti su tvari koje ulaze u kemijsku reakciju, a pišemo ih s lijeve strane kemijske jednadžbe.

Redukcija je proces primanja elektrona.

Relativna atomska masa (znak: A_r) je broj koji pokazuje koliko je puta masa atoma veća od atomske jedinice mase. Mjerna jedinica je 1.

Relativna molekulska masa (znak: M_r) je broj koji poka- zuje koliko je puta masa molekule ili formulske jedinke veća od atomske jedinice mase. Mjerna jedinica je 1.

Reverzibilne kemijske promjene mogu napredovati u oba smjera.

Stehiometrija proučava odnose množina reaktanata i produkata u nekoj kemijskoj reakciji.

Stehiometrijski broj u kemijskoj jednadžbi označava broj pojedine vrste atoma, molekula ili formulskih jedinki koje sudjeluju u jediničnoj kemijskoj pretvorbi.

Stereokemija je grana kemije koja proučava trodimenzionalnu strukturu molekula.

Strukturna formula pokazuje međusobni položaj atoma u molekuli.

Sublimacija je proces u kojem tvar iz čvrstog agregacijskog stanja izravno prelazi u plinovito.

Taljenje je proces u kojem tvar pri temperaturi taljenja prelazi iz čvrste u tekuću fazu. U tome se procesu troši toplina.

Taljenje je proces u kojem tvar, pri temperaturi taljenja, prelazi iz čvrstog u tekuće agregacijsko stanje.

Toksikologija je znanost koja se bavi otrovima, proučava njihove fizikalno-kemijske karakteristike te štetno djelovanje na žive organizme.

Toplina kemijske reakcije je toplina koja se oslobađa ili apsorbira prilikom kemijske reakcije.

Trostruka kovalentna veza ostvaruje se s trima veznim elektronskim parovima između dvaju atoma.

Tvari su sve što nas okružuje, a imaju masu i volumen.

Valencija je svojstvo atoma nekoga elementa da se spaja s određenim brojem atoma drugoga elementa. Kod kovalentnih spojeva ona je jednaka broju elektrona koje atom daje za stvaranje veznih elektronskih parova, a kod ionskih spojeva jednaka je nabojnom broju iona bez naznake predznaka.

Valentna ljuska elektrona je zadnja ljuska koja se popunjava elektronima. O valentnim elektronima ovise kemijska svojstva elementa.

Valentni elektroni su elektroni vanjske (valentne) elektronske ljuske koji mogu sudjelovati u stvaranju kemijskih veza.

Vodikova veza je veza elektrostatske prirode koja nastaje među jako polarnim molekulama u kojima je atom vodika vezan na atom jako elektronegativnoga elementa kao što su fluor, kisik i dušik.

Vrelište  je temperatura na kojoj tvar vrije. Na toj temperaturi, u svakom svom dijelu, tvar iz tekućeg agregacijskog stanja prelazi u plinovito. Pri normalnom atmosferskom tlaku svaka tvar ima svoje vrelište. Vrelište je fizikalno svojstvo tvari.

Zakon o očuvanju mase: zbroj masa tvari koje sudjeluju u kemijskoj promjeni jednak je zbroju masa tvari nastalih kemijskom promjenom.