Najjednostavniji oblici života i stanica – ponavljanje
- objasniti zašto viruse i bakterije smatramo najjednostavnijim oblicima života na Zemlji
- analizirati povezanost oblika, građe i zadaća stanice
- povezati pojavu novih svojstava s usložnjavanjem građe živih bića tijekom evolucije
- ukazati na nužnost očuvanja genetskog materijala u staničnim diobama.
Uvod
- Proučite priloženi video i izdvojite moguće načine prijenosa i širenja uzročnika zaraze u prikazanom razdoblju te raspravite o prednostima i manama navedenog razdoblja. Dosjetite se gradiva iz Povijesti koje vam može pomoći u raspravi. Usporedite nogostupe nekada i danas, način i mjesto pripreme i prodaje hrane, prisutnost i kretanje životinja, stanovanje i sl.
Virusi ili bakterije?
Vjerojatno ste vrlo često do sada bili u prilici bolovati od raznih oblika prehlade. Možda vam se i dogodilo da dođete do liječnika i za slične simptome ponekad dobijete antibiotike, a ponekad ne. Jeste li se ikada zapitali zašto?
- Prisjetite se svoje zadnje prehlade i popunite u bilježnicu (ili na pripremljene listiće) svatko za sebe priloženi upitnik koji sadrži neka od najčešćih liječničkih pitanja prilikom pregleda. Tablicu možete dopuniti i dodatnim pitanjima temeljem vlastitog iskustva. Nakon toga, pokušajte zajednički doći do rješenja kako prepoznati uzročnika prehlade.
| Odgovori učenika | Mogući uzročnik je | |
|---|---|---|
| Imate li povišenu tjelesnu temperaturu? | ||
| Koliko dugo imate simptome bolesti? | ||
| Kako vam izgleda grlo? a) crveno s bijelim točkicama b) crveno i otečeno |
||
| Koje boje je sluz koju iskašljavate? | ||
| Trebate li dobiti antibiotike? | x | |
| Koju pretragu biste vi proveli kako biste sa sigurnošću utvrdili uzročnika bolesti? | x |
No, nije prehlada jedina bolest kod koje je teško odlučiti tko je uzročnik.
- Pogledajte priloženu tablicu, istražite i usporedite simptome nekih od zaraznih bolesti te predložite načine liječenja, ali i zaštite od zaraze. U kojem slučaju biste uzimali antibiotike, a kada ne?
| Bakterije | Virusi i bakterije | Virusi |
|---|---|---|
| Gnojna (streptokokna) angina | Bronhitis | Prehlada |
| Tuberkuloza | Upala uha | Gripa |
| Hripavac | Upala sinusa | Herpes |
| Upala mokraćnog mjehura | Meningitis | Vodene kozice |
| Salmonela | Hepatitis |
U posljednje vrijeme vrlo se često može čuti glas roditelja koji žele samostalno (mimo medicinske struke) odlučivati koje lijekove njihova djeca mogu/žele koristiti te hoće li prilikom prehlade koristiti antibiotike te hoće li primati zaštitu u obliku cjepiva ili ne.
- Istražite koje su moguće posljedice samostalnog odlučivanja roditelja. Jesu li svi roditelji dovoljno informirani/educirani za donošenje odluka o terapiji? Trebaju li roditelji biti ti koji odlučuju kada se koriste antibiotici ili ne? Organizirajte u razredu debatu na navedenu ili sličnu temu.
Prilikom pripreme za debatu mogu vam pomoći sljedeće poveznice – Nastavni zavod za javno zdravstvo, gripa.hr, MSD te pravila debate.
Uzimanje antibiotika prema liječničkoj preporuci zaustavit će infekciju.
Antibiotik će ubiti i bakterije uzročnike infekcije.
Antibiotik će ubiti i bakterije koje žive kao simbionti u našim crijevima.
Pretjerana i česta uporaba antibiotika može dovesti i do otpornosti nekih sojeva bakterija.
Istražite:
- Kako tijekom terapije antibioticima možete usporiti uništavanje dobrih bakterija?
- Kako možete pomoći dobrim bakterijama da se brže oporave?
- Što jesti kada pijete antibiotike?
- Može li prehrana i odgovorno ponašanje smanjiti mogućnost zaraze i ubrzati oporavak?
- Možemo li ili moramo racionalno koristiti antibiotike?
Osim antibiotika u borbi s bakterijama mogu nam pomoći i „dobri“ virusi.
Neke skupine bakteriofaga mogu se koristiti pri liječenju bakterijskih bolesti.
Neki virusi mogu pomoći pri liječenju određenih oblika tumora na mozgu (glioblastoma).
Osim djelovanja na posljedice bolesti, možemo djelovati i preventivno.
Najpoželjniji preventivni koraci su odgovorna briga o sebi i primjena cjepiva.
Cjepivo može biti zaštita i od virusa i od bakterija.
Cjepivo, ali ni antiviralni lijekovi, ne uništavaju viruse.
Cjepivo i antiviralni lijekovi stanište virusa čine nepovoljnim za preživljavanje.
Istražite može li se razviti otpornost na cjepivo.
Otpornost
Uzimanje antibiotika prema liječničkoj preporuci zaustavit će infekciju i ubiti bakterije uzročnike. No, pri tome će antibiotik ubiti i bakterije koje žive kao simbionti u našim crijevima.
- Pretjerana i česta uporaba antibiotika, može dovesti i do razvitka otpornosti kod određenih sojeva bakterija. Što onda? Kako se ponašati dalje? Istražite kako tijekom terapije antibioticima možete usporiti uništavanje dobrih bakterija i kako im možete pomoći da se brže oporave. Što jesti kada pijete antibiotike? Može li prehrana i odgovorno ponašanje smanjiti mogućnost zaraze i ubrzati oporavak? Na koji način? Možemo li ili moramo racionalno koristiti antibiotike?
Cjepivo se može primijeniti kao zaštita i od virusa, ali i od bakterija, no više o njegovom specifičnom djelovanju ćete učiti u kasnijim godinama školovanja. Ono što je važno jest da cjepivo, ali i antiviralni lijekovi, ne uništavaju viruse već njihovo stanište čine nepovoljnim za preživljavanje.
- Može li se razviti otpornost na cjepivo?
Eukariotska stanica
Promislite i navedena obilježja rasporedite u odgovarajuće kategorije: Virusi, Bakterije i Eukariotska stanica.
Biljku vrste Tradescantia stavite u različite životne uvjete dva tjedna.
Uobičajeno ih zalijevajte i dohranjujte.
Nakon dva tjedna izradite mikroskopske preparate od listova svake biljke.
U tablicu u bilježnici, zapišite/skicirajte uočeno.
| ŽIVOTNI UVJETI | UOČILI SMO | ||
|---|---|---|---|
| VELIČINA STANICA | OBOJENOST STANICA | KOLIČINA STANIČNIH TJELEŠACA | |
| STALNO DOSTUPNA SUNČEVA SVJETLOST | |||
| STALNA IZLOŽENOST UMJETNOJ RASVJETI | |||
| NEDOSTATAK SVJETLOSTI | |||
Isto možete učiniti i s mikroskopskim preparatima životinjskih stanica u različitim tkivima i organima.
Pri veterinarskoj analizi uzorka mesa ili sumnje na zarazu bilježi se broj ličinki nametnika.
Prikupljaju su uzorci raznih tkiva i organa kako bi se utvrdilo gdje se nalazi najveći broj ličinki. Pretpostavimo da su prikupljeni sljedeći uzorci:
a) stanice kože
b) poprečno-prugasti mišići (npr. ošit)
c) glatki mišići (npr. stijenka maternice)
d) mozak jedinke.
Što mislite, u kojem uzorku će biti najviše ličinki nametnika?
Postoji li povezanost broja mitohondrija u uzorkovanim stanicama s brojem ličinki nametnika? Usporedite svoje odgovore i raspravite o njima.
Rezultate rasprave možete predstaviti u obliku stripa ili intervjua u tri koraka.
Promotreno mikroskopom
Biljku vrste Tradescantia stavite u različite životne uvjete (stalno dostupna sunčeva svjetlost, izloženost stalnoj umjetnoj rasvjeti, nedostatak svjetlosti (mračni ormarić ili nešto slično)) i držite je tako dva tjedna uz uobičajeno zalijevanje i mineralnu dohranu. Nakon toga izradite mikroskopske preparate od listova navedenih biljaka te skicirajte uočeno. Jesu li stanice jednake veličine i jednake obojenosti? Vidite li jednaku količinu staničnih tjelešaca?
Proučite mikroskopske preparate životinjskih stanica u različitim tkivima i organima (tome vam mogu poslužiti trajni preparati tkiva i organa čovjeka). Skicirajte i usporedite uočeno. Jesu li stanice iste veličine i/ili oblika? Vidite li ista stanična tjelešca na svim proučenim preparatima?
Pri veterinarskoj analizi uzorka mesa ili prilikom sumnje na zarazu najčešće se bilježi broj ličinki nametnika. Prikupljaju su uzorci raznih tkiva i organa kako bi se utvrdilo gdje se nalazi najveći broj ličinki. Pretpostavimo da su prikupljeni sljedeći uzorci: a) stanice kože; b) poprečno-prugasti mišići (npr. ošit); c) glatki mišići (npr. stijenka maternice); d) mozak jedinke.
- Što mislite, u kojem uzorku će biti najviše ličinki nametnika? Postoji li povezanost broja mitohondrija u uzorkovanim stanicama s brojem ličinki nametnika? Usporedite svoje odgovore i raspravite o njima.
Za proizvodnju bjelančevina (izgradnju stanice/organizma) potrebni su nam:
- DNA
- RNA
- Ribosomi
Znači li to da virusi ne poštuju Središnju dogmu biologije s obzirom na to da nemaju ribosome?
Kako virusi proizvedu/izgrade svoj bjelančevinasti ovoj?
Usporedite stvarne viruse s računalnim virusima.
Pojasnite:
Kako virusi uspijevaju izraditi svoje brojne kopije unatoč tome što nemaju ribosome?
Središnja dogma biologije
Spomenuli smo Središnju dogmu biologije u jednoj od prethodnih lekcija. Njeno razumijevanje u potpunosti zahtijevat će još znanja iz biologije, no već i trenutna znanja daju naslutiti koliko je ona bitna. Dakle, u osnovi, da bismo mogli proizvesti bjelančevine (izgraditi stanice/organizam), potrebni su nam DNA, RNA i ribosomi. Znači li to da virusi ne poštuju Središnju dogmu biologije s obzirom na to da nemaju ribosome? Kako virusi proizvedu/izgrade svoj bjelančevinasti ovoj?
- Usporedite stvarne viruse s računalnim virusima i pojasnite kako virusi uspijevaju izraditi svoje brojne kopije unatoč tome što nemaju ribosome.
Stanične diobe
Proučite priloženu galeriju fotografija te odredite prikazuju li pojedine fotografijemitozu, mejozu ili mogu predstavljati obje diobe . Kod svake fotografije pojasnite kako ste došli do navedenih odgovora. Rezultate usporedite s ostatkom razreda metodom Promisli!-Usporedi!-Podijeli!.
Stanične diobe
