Mekušci

Obilježja mekušaca

Već ste upoznati s tim da su mekušci su velika skupina beskralježnjaka koju najčešće dijelimo na tri manje skupine:

• puževi
• školjkaši
• glavonošci.

Pojedine skupine mekušaca pokazuju velike razlike u građi, ali imaju nekoliko zajedničkih obilježja.
Njihovo mekano tijelo podijeljeno je na dva dijela:

• mišićavo stopalo koje služi za kretanje te nosi različita osjetila
• plašt koji štiti i obavija unutarnje organe.

Plašt mnogih mekušaca stvara vapnenačku ljušturu koja dodatno štiti unutarnje organe.

Plašt i ljuštura

Organi mekušaca nalaze se u tjelesnoj šupljini koja je okružena plaštem.
Plašt većine mekušaca stvara ljušturu od kalcijeva karbonata (vapnenca).
Ljuštura školjkaša građena je od dva simetrična dijela koja su uzglobljena.
To omogućava njihovo otvaranje i zatvaranje.
Ljuštura puževa je jednodijelna i zavijena.
Neki puževi poput balavaca i mnogih morskih puževa evolucijom su izgubili mogućnost stvaranja ljušture.
Sipe i lignje imaju reduciranu ljušturu koja se nalazi u unutrašnjosti tijela, dok je hobotnice uopće nemaju.
Indijske lađice jedini su glavonošci s pravom vanjskom ljušturom spiralnog oblika.

Plašt izgrađuje ljušturu iznutra prema van postavljajući tanke slojeve vapnenca.
Vanjski slojevi ljušture su najstariji.
Unutarnji slojevi su vrlo glatki i ponekad imaju šareni odsjaj.
Ponekad između ljušture i plašta nekih školjkaša zapne komadić šljunka.
Novi slojevi vapnenca postavljaju se preko šljunka.
S vremenom on poprimi oblik bisera.
Samo je mali broj bisera pravilnog, okruglog oblika.
To ponajviše ovisi o obliku šljunka, a najviše se cijene biseri nađeni u plaštu kamenica.
Ti se biseri cijene zbog izraženog odsjaja vapnenačkog sloja.

Kretanje mekušaca

• Puževi

Stopalo puževa mišićav je organ kojim se polako odguruju.
Brojne žlijezde stopala luče sluz koja olakšava kretanje.
Stopalo nekih puževa poput priljepka služi za čvrsto držanje za podlogu.
S prednje strane stopala puževi imaju glavu.
Na glavi se nalaze usta i jedan ili dva para ticala.
Na ticalima imaju jedan par jednostavnih očiju.

• Glavonožci

Stopalo kod glavonožaca je promijenjeno u krakove.
Hobotnice imaju 8 krakova.
Lignje i sipe po 10 krakova.
Indijske lađice imaju gotovo stotinu krakova.
Krakovima se služe za vrlo okretne pokrete i lov.
Glavonošci se pokreću i mlaznim pogonom.
S trbušne strane plašta nalazi se lijevak.
Kroz lijevak mogu puniti unutrašnjost plašta vodom i izbaciti je pod velikim pritiskom.
Zbog velike snage izbačenog mlaza vode, glavonošce svrstavamo među najbrže morske životinje.
Plašt lignji i sipa produljen je u peraje.
Perajama održavaju stalnu brzinu kretanja dok lijevak koriste za nagla ubrzanja tijekom lova ili bijega.

• Školjkaši

Školjkaši su prilagođeni sjedilačkom načinu života i rijetko se kreću.
Njihovo stopalo služi za ukopavanje u podlogu.
Školjkaši imaju snažne mišiće zatvarače ljušture kojim kontroliraju otvaranje i zatvaranje.
Neke vrste poput kapica koriste te mišiće za aktivno kretanje.
Pogledajte videozapis i svrstajte prikazane vrste u odgovarajuću skupinu mekušaca.

1. Zatim razmislite o tome o čemu ovisi brzina kretanja prikazanih mekušaca.
2. Ima li to veze žive li na kopnu ili u vodi? Objasnite.

Unutarnja građa i ponašanje

Svi mekušci koji žive u moru i slatkim vodama imaju škrge za disanje.
Škrge su peraste građe.
Takva građa im povećava površinu kroz koju difuzijom mogu vršiti izmjenu plinova.
Kopneni puževi dišu plaštem koji je bogat sitnim krvnim žilama velike površine.
Njihov plašt ima sličnu ulogu kao pluća kopnenih kralježnjaka.
Takve puževe često nazivamo plućnjacima.
Mekušci imaju razvijen krvožilni sustav otvorenog tipa.
U njemu krv oplahuje unutarnje organe unutar plašta.
Krv sadrži pigment hemocijanin za prenošenje kisika.
Za razliku od hemoglobina sa željezom, hemocijanin sadrži atome bakra.
Njihova krv poprima plavu nijansu kad prenosi kisik.
Srce mekušaca sakuplja krv obogaćenu kisikom iz škrga ili plašta i tjera je do okolnih organa.
Glavonošci imaju zatvoren krvožilni sustav.
Osim glavnog srca, imaju još dva srca – po jedno za svaku škrgu.

Živčani sustav mekušaca sastoji se od mnogo ganglija koji su povezani živčanim vrpcama.
Pojedini gangliji zaduženi su za kontrolu pojedinih uloga poput kretanja, disanja i slično.
Živčani sustav školjkaša mnogo je slabije razvijen zbog sjedilačnog načina života.
Kod glavonožaca živčani sustav je iznimno razvijen.
Gangliji glavonožaca srasli su u mozak koji se nalazi u glavi.
Cijela skupina spada u najinteligentnije oblike beskralježnjaka.
Imaju dokazanu sposobnost učenja i prilagođavanja okolini.
Pokazuju promjene u ponašanju – od opreznog do agresivnog.
Hobotnice su poznate kao organizmi koji inteligencijom i spretnošću krakova uspjevaju manipulirati predmetima poput odčepljivanja staklenki.
Oko glavonožaca vrlo je razvijeno i građom podsjeća na oko kralježnjaka.
Vid im je jako napredan i oštar.
Glavonošci ne vide boje.
Unatoč tome pojedini glavonošci, vrlo su uspješni u skrivanju mijenjajući boju pomoću posebnih pigmentnih stanica.
Svi glavonošci osim indijske lađice proizvode crnilo.
Crnilo zajedno sa sluzi izbacuju u okolno more u slučaju kad se osjećaju ugroženi.
Crnilo pomiješano sa sluzi poprima oblik glavonošca.
Ima svrhu zbuniti i zavarati predatora dajući glavnonošcu priliku da pobjegne.
Školjkaši i morski puževi razdvojenog su spola.
U okolnu vodu izbacuju spolne stanice, a oplodnja je vanjska.
Iz oplođene jajne stanice razvija se planktonska ličinka.
Ona s vremenom padne na morsko dno i razvija se u odraslu jedinku.
Kopneni puževi su zbog svog okoliša vanjsku oplodnju zamijenili unutrašnjom.
Oni su dvospolci koji prije parenja obavljaju složene rituale udvaranja.
Glavnonošci su razdvojenog spola i nemaju stadij ličinke.
Iz oplođenih jajašaca razvijaju mlade jedinke koje svojom građom podsjećaju na odrasle oblike.

Svi glavonošci osim indijske lađice proizvode crnilo.
Crnilo zajedno sa sluzi izbacuju u okolno more u slučaju kad se osjećaju ugroženi.
Crnilo pomiješano sa sluzi poprima oblik glavonošca.
Ima svrhu zbuniti i zavarati predatora dajući glavonošcu priliku da pobjegne.
Školjkaši i morski puževi razdvojenog su spola.
U okolnu vodu izbacuju spolne stanice, a oplodnja je vanjska.
Iz oplođene jajne stanice razvija se planktonska ličinka.
Ona s vremenom padne na morsko dno i razvija se u odraslu jedinku.
Kopneni puževi su zbog svog okoliša vanjsku oplodnju zamijenili unutrašnjom.
Oni su dvospolci koji prije parenja obavljaju složene rituale udvaranja.
Glavonošci su razdvojenog spola i nemaju stadij ličinke.
Iz oplođenih jajašaca razvijaju mlade jedinke koje svojom građom podsjećaju na odrasle oblike.

Značaj za čovjeka

Ljudi su još antičkog doba koristili mekušce kao izvor hrane.
Mnogi školjkaši, poput dagnji, kamenica, lignji, sipa i hobotnice, smatraju se delikatesama.
Izlov prstaca je zabranjen i strogo kažnjiv
Ovi školjkaši ukopavaju se u vapnenačke stijene pod morem.
Njihov lov podrazumijeva uništavanje brojnih podvodnih staništa.
Većina školjkaša živi u morima.
Bezupke nastanjuju slatke vode.
Mnoge su vrste mekušaca u Hrvatskoj strogo zaštićene.
Periska je najveći jadranski školjkaš i zbog svoje ugroženosti je zaštićena.

Od puževa su zaštićeni:

• puž bačvaš
• tritonova truba
• prugasta mitra.