Ptice

Prilagodbe za let

Većina ptica može letjeti, što im omogućava:

• veliku brzinu i okretnost pri kretanju, ali i
• migracije na velike udaljenosti.

Najistaknutija prilagodba ptica za let su krila.
Oblik krila za let je raznolik, no svako je krilo građeno kako bi stvorilo dinamički uzgon.
Prilikom kretanja unaprijed, nesimetričnost gornje i donje površine krila uzrokuje sile koje tjeraju zrak prema gore.
Što je jače kretanje prema naprijed, sila dinamičkog uzgona je veća.
Uzlet je energetski najzahtjevniji dio leta.

• Pticama manje mase, poput vrapca ili kosa, dovoljno je samo skočiti u zrak i zamahnuti krilima.
• Veće ptice, poput labuda ili supa, moraju imati veći zalet ili skaču s litica i krošnji kako bi ostvarile dovoljnu početnu brzinu.

Tijekom leta ptice kontroliraju kretanje zamahom svojih krila.

Njima:

• ubrzavaju kretanje,
• mijenjaju smjer letenja, a
• najsnažnijim zamasima mogu dodatno povećati visinu.

Letni mišići ili prsni mišići najveći su mišići u tijelu ptica letačica i vrlo često mogu iznositi i četvrtinu njihove mase.
Ti su mišići toliko veliki da je prsna kost, za koju se vežu, jako izduljena i zovemo je grebenom.

Upravo prema građi prsne kosti, ptice dijelimo u dvije skupine:

• bezgrebenke i
• grebenke.

Bezgrebenke su mala skupina ptica koje nemaju izduženu prsnu kost i nikad nisu razvile mogućnost leta.
To su velike ptice nojevke:

• afrički noj,
• australski emu i kazuar,
• južnoamerički nandu i
• kivi, koji obitava na Novom Zelandu.

Ptice grebenke koje ne lete izgubile su sposobnost leta tijekom evolucije ili domestifikacije.
Pingvini su dobar primjer ptica neletačica koje imaju greben, no njihovo tijelo je zato prilagođeno kretanju kroz vodu.

Perje ptica, osim za let, ima i ulogu u očuvanju tjelesne topline.
Slično kao i krzno sisavaca, pernati pokrov je dobar izolator i pomaže pticama održati stalnu tjelesnu temperaturu.

Ptice nikad istovremeno ne odbace svo perje, jer bi tako bile izložene nižim temperaturama i ne bi mogle letjeti.

Kljun ptica obložen je keratinom.
Ptice od keratina stvaraju i ljuske na svojim nogama koje ukazuju na njihovu srodnost s gmazovima te kandže koje su posebno izražene kod ptica grabljivica.

Mnoge ptice održavaju svoje perje trtičnom žlijezdom.
Ta žlijezda, koja se nalazi u trtici, luči ulja i vosak koje ptice svojim kljunom razmazuju preko svojeg perja.
Ptice koje obitavaju u vodenim staništima imaju izraženiju trtičnu žlijezdu.
One kljunom premazuju svoje perje voskom, koji odbija vodu i ono ostaje suho.
U suprotnom bi namočeno perje bilo preteško za let.

Metabolizam ptica

Ubrzani metabolizam ptica razvijen je s ciljem da omogući let, koji iziskuje veliku potrošnju energije.
Kako bi tijelo opskrbila dovoljnom količinom kisika i hranjivih tvari, ptice imaju specifične prilagodbe dišnog i krvožilnog sustava.

Pluća ptica jedinstvene su građe. Ona nisu građena od brojnih plućnih mjehurića poput pluća sisavaca, ali su zato vezana za nekoliko zračnih vrećica.
One omogućavaju stalni protok svježeg zraka kroz pluća, prilikom udisaja i izdisaja, što čini difuziju kisika vrlo učinkovitom.

• Proučite i usporedite učinkovitost unosa kisika plućima svih skupina kopnenih kralježnjaka.
• Kako je povećana površina pluća povezana s većim unosom kisika u krv?

Građa krvožilnog sustava ptica također omogućava učinkovitiji prijenos krvi.
Srce ptica četverodijelno je kao i srce sisavaca, odnosno sastoji se od dvije pretklijetke i dvije klijetke.
U osnovi je srce podijeljeno na dvije pumpe, onu lijevu koja potiskuje krv bogatu kisikom i desnu koja potiskuje krv bogatiju ugljikovim(IV) oksidom.
Srčana pregrada koja dijeli srce na lijevu i desnu stranu sprječava miješanje arterijske i venske krvi, što znači da do raznih organa i mišića dolazi mnogo više kisika negoli kod gmazova ili vodozemaca.
Učinkovitije raznošenje arterijske krvi kroz organizam nužno je za organizme s većim utroškom energije.

Ptice su uz sisavce jedine skupine životinja koje mogu održavati stalnu tjelesnu temperaturu, one su toplokrvne.
Njihove stanice sadržavaju povećanu količinu mitohondrija i pojačanom razinom staničnog disanja oslobađaju stalnu količinu topline.
Održavanje stalne tjelesne temperature daje brojne prednosti organizmu.
Metabolizam takvih organizama je brži i oni mogu ostati tjelesno aktivni tijekom cijelog dana, mogu biti aktivni noću i mogu nastanjivati hladnije krajeve prekrivene snijegom ili ledom.
Jedino ubrzan metabolizam i održavanje stalne tjelesne temperature mogu održati uvjete potrebne za let ptica.
Iako su prednosti održavanja tjelesne temperature velike, ono zahtijeva mnogostruko veću opskrbu hranom i kisikom.
Ovi organizmi moraju se hraniti svaki dan i velik dio svog života provedu u potrazi za hranom.
Općenito vrijedi i pravilo da će organizmi manje mase imati brži metabolizam od organizama veće mase, tjelesna temperatura im je viša i češće se hrane (npr. kolibrić).

Ponašanje ptica

Lov ptica

Ptice imaju građu tijela vrsnih lovaca.
Veoma su brze dok lete, tijelo im je aerodinamično, a kljunom i kandžama lako uhvate i ubijaju plijen.
Za lov je neophodan i dobar vid, pa tako ptice imaju višestruko oštriji vid od ljudi, a mogu zapažati i dijelove ultraljubičastog spektra.
Većina ptica ima oči razmaknute sa svake strane glave te zato imaju široko vidno polje i veću mogućnost opažanja plijena. S
ovama su oba oka smještena naprijed, one zato imaju uže vidno polje, ali imaju stereoskopski vid , odnosno mogu preciznije odrediti udaljenost promatranih objekata.

Komunikacija ptica

Ptice međusobno komuniciraju glasanjem, a zvukove proizvode pjevalom, organom koji se nalazi s donje strane dušnika.
Ptice pjevice mogu imati nekoliko pjevala, a zvuk koji proizvode je dosta složen.
Zvukom:

• pronalaze spolnog partnera, ali služi i za
• označavanje teritorija i
• upozoravanje drugih jedinki na opasnost.

Vrane komuniciraju velikim nizom raznolikih zvukova koji se često razlikuju od populacije do populacije poput naučenog, primitivnog jezika.

Perje ptica često je obojeno živim bojama kojima traže spolnog partnera ili pokazuju dominaciju, odnosno pokušavaju prestrašiti protivnika ili neprijatelja. Osim vizualno, ptice prilikom potrage za spolnim partnerom često pokazuju vrlo specifične plesove kojima pokušavaju pokazati da su zdravi i tjelesno snažni nosioci gena.

Migracije ptica

Mnoge ptice migriraju, odnosno prelaze velike udaljenosti tijekom zime.
One odlaze u toplije krajeve u potrazi za hranom koja je u nestašici tijekom hladnijih dana u godini.
Ptice koje sezonski migriraju zovu se selice, a one koje ostaju na istom staništu tijekom cijele godine stanarice.
Stanarice su uglavnom ptice prilagodljive prehrane poput:

• vrabaca,
• vrana i
• golubova.

Mnoge europske ptice poput: labudova, lastavica i roda koriste jedan od tri geografska koridora kojima putuju preko Sredozemlja na afrički kontinent, gdje nalaze staništa sličnih klimatskih uvjeta onima u kojima inače žive.

Tako velike migracije iziskuju velik napor i ptice na tako dugačkim putovima trebaju brojna odmorišta na kojima se mogu nahraniti i odmoriti.
Močvarna su područja najpogodnija za odmor selica zbog velike količine dostupne hrane i zato je očuvanje takvih područja od iznimne važnosti za život mnogih ptica.
Upravo kroz hrvatsko područje prolazi jedan koridor, kroz močvarna područja poput Lonjskog polja i Kopačkog rita.

• Pogledajte slike čestih ptica selica koje odmaraju na močvarnim područjima Republike Hrvatske.

Ne migriraju sve selice iz Europe u Afriku, neke iz sjevernijih krajeva Europe sele samo nekoliko stotina kilometara na jug.

• Proučite kartu koja prikazuje smjerove migracija ptica.
• Ptice selice moraju koristiti uske koridore kojima prelaze veliko Sredozemno more tijekom migracija. Što mislte zašto?

Razmnožavanje ptica

Ptice se razmnožavaju unutarnjom oplodnjom.
Mužjak najčešće ubacuje sjeme u tijelo ženke nakon što priljube svoje kloake, zajednički otvor mokraćnog, probavnog i sustava za razmnožavanje.
Mlado se razvija unutar amniona kao i mlado gmazova i sisavaca, a s vanjske strane amniona stvara se čvrsta vapnenačka ljuska.
Jaja različitih vrsta ptica kreću se od okruglih do izduljenih oblika, što sprječava njihovo slučajno koturanje iz gnijezda.

Mlade ptice kad se izlegnu mogu biti:

• čučavci ili
• potrkušci.

Čučavci su mladi koji su se izlegli bez perja i koji nisu u mogućnosti sami se hraniti.
U ovih je ptica prisutna velika briga roditelja koji ih čuvaju i hrane dok ne odrastu.
Potrkušci su mnogo neovisniji, mogu se sami hraniti i kretati te imaju perje.
Tipični su čučavci mlado grabljivica i vrapčarki, a tipični potrkušci patke i kokoši.

Značaj ptica

Mnoge ptice imaju veliki značaj za čovjeka.

• Neke je ptice, poput kokoši, pataka i purana, čovjek pripitomio i uzgaja ih radi mesa, perja i jaja.
• Izmet mnogih morskih ptica ili guano koristi se za gnojenje tla.
• Papige se drže kao kućni ljubimci.
• Sivog sokola ljudi koriste preko 3000 godina kao treniranog pomagača u lovu na divljač.